Poslovna društvena mreža Linkedin postala je, uslijed cenzure koju provodi Meta (u jevrejskom vlasništvu), necenzuriran globalni forum za teme poput izraelske agresije na Palestinu i genocid u kojem aktivnom podrškom sudjeluje Zapad, ali i svi drugi koji ništa ne čine da se genocid zaustavi. Između ostaloga, postavilo se pitanje učešća i podrške muslimanskih režima genocidu nad Palestincima. Ali, odgovora, osim općenitih nema.

Isto tako, postavilo se pitanje tehnološke ovisnosti islamskog svijeta (ili njegovog velikog dijela) o zapadnim tehnologijama te kako je moguće da se samo cvili o cenzuri koju provode mediji, javni, privatni i društvene mreže, a ne poduzima se apsolutno ništa da se osmisli, projektira i izvede alternativna mreža, alternativan medij s globalnim utjecajem. Tim režimima, naravno, to nije u interesu, jer bi prvi bili metom kritika, a to je jedino, osim povlačenja jevrejskog kapitala, čega se boje. Jer kritike s vremenom postaju političke inicijative kojih se režimi boje. Problem se svodi na isti uzrok, a zove se dominacija američkog dolara svjetskom ekonomijom. Dominacija američkog dolara znači finansijsku, ekonomsku, tehnološku i političku dominaciju, do mjere da se, osim političkog i vojnog diktata ili barem premoći na međunarodnom planu, svaki politički potres ili radikalizacija unutar SAD-a odražavaju na veći dio svijeta.    

AMERIČKI KAŠALJ I SVJETSKA PREHLADA

Stav je već pisao o problemu radikalizacije, ekstremizma i političkog nasilja koji sve jači i prisutniji u SAD-u. Mnogi se analitičari zato slažu kako porast političkog nasilja u Americi ne utječe samo na unutrašnje stanje zemlje, već ima i značajne globalne implikacije. Kao svjetska velesila, neki kažu i najjača, Sjedinjene Američke Države imaju presudan utjecaj na globalnu političku klimu ili barem na njezin veći dio. U dobroj mjeri diktiraju međunarodne odnose, katkada čak i bilateralne između trećih država. Američki pritisak na arapske režime, od Maroka, do Sudana, od Emirata do Bahrejna da uspostave potpune odnose sa cionističkim entitetom, čemu se oni povinuju, pokazuje kolika je moć američkog dolara. Tamošnje političke elite u uvjetima dominacije dolara svjetskom trgovinom, a posebno njihovim proizvodima, ne usude se protiviti takvim diktatima jer bi se urušile, a zemlje bi im nekontrolirano potonule u haos. S druge strane, politička nestabilnost i nasilje unutar SAD-a mogu zazvati nemire i pobune, ekstremizam u drugim dijelovima svijeta. Tim više koliko su zemlje podložne američkom utjecaju. Tu, naravno, ne treba zaboraviti “mehku snagu”, odnosno kulturni i subkulturni utjecaj putem propagande, medija, pa i engleskog jezika kao lingua france današnjeg svijeta.  

Kako je Stav već pisao, unutarameričko nasilje i polarizacija pružaju inspiraciju i opravdanje radikalima drugdje u svijetu. Recimo, neki simboli, zastave i druga obilježja koje koriste američki ultranacionalisti i ekstremisti prenose se preko granica i postaju čak međunarodni simboli mržnje, isključivosti i podjela. Političko nasilje u Americi zato ima potencijal destabilizacije ne samo SAD-a, već i drugih zemalja, asocijacija i globalnog poretka, nastalog nakon Drugog svjetskog rata. Nasilje koje je postalo načinom života, svakodnevicom u SAD-u, poticano i metodama političke radikalizacije, zloupotrebe demokratskih institucija i pravila i subkulturnim obrascima, nije samo političko. Stoga je moguće da će se period političkog nasilja završiti nekom teškom kataklizmom u obliku kontrolirane katastrofe, nakon koje će doći, prema nekim političkim teorijama, period političke stabilizacije i deradikalizacije. Jer je nasilje ušlo u svaku poru života. Drastično smanjenje nasilja u društvu generalno, moguće je samo političkom represijom, a to donosi i drastične restrikcije ljudskih prava i sloboda te demokracije.

DEDOLARIZACIJA I POLITIČKA NEOVISNOST

Međutim, pravo je pitanje zašto bi nasilje u Americi trebalo utjecati pogubno na svjetsku stabilnost. Zašto se svijet prehladi kada SAD zakašlju? Odgovor na oba pitanja je jednostavan, samo je provedba složena i dugotrajna. U nekim je dijelovima svijeta već započela. Riječ je o čitavom nizu monetarnih mjera iz ovlasti suverenih država koje ekonomisti zovu de-dolarizacijom. Dedolarizacija praktično znači napuštanje dolara kao sredstva plaćanja između suverenih država, smanjenje utjecaja američke ekonomije na druge, a time i njezina političkog utjecaja koji u praksi znači političku nemoć koja se, kada su muslimanski režimi u pitanju, najviše osjeća na problemu izraelske agresije i genocida nad Palestincima u Gazi kao i nekontrolirane eskalacije rata na susjedne države.

Iako je posljednjih godina primjetna tendencija smanjenja obima svjetske razmjene u dolarima, ona ipak i dalje iznosi više od 50 posto. Posebno je to značajno jer se strateškim sirovinama, poput nafte i prirodnog plina, nekih minerala i zlata i dalje odvija najvećim dijelom u dolarima. Međutim, cilj nije zamijeniti dolar nekom drugom nacionalnom valutom, poput kineskog juana ili  nadnacionalnom poput eura, i umjesto praktičnog monopola imati oligopol, već ponovo inaugurirati monetarnu neovisnost suverenih država i bilateralnu trgovinu obavljati u nacionalnim valutama koja po okončanom obračunu na godišnjoj razini prolazi klirinški postupak, a trgovinski i platni debalans jedna država drugoj plaća iz svojih zlatnih rezervi.

Dedolarizacija svjetske ekonomije, koja je ionako bespredmetna nakon što je 1971. godine ukinuta konvertibilnost dolara u zlato, preduslov je stjecanja prvenstveno finansijske, pa ekonomske i konačno političke neovisnosti, nadasve muslimanskih režima čiji bi utjecaj znatno porastao. Porast političke snage omogućio bi nezavisna istraživanja u nauci i tehnologiji koja bi njih i velik dio svijeta oslobodila tehnološke ovisnosti koja onda znači i svaku drugu. Tada se genocid u Gazi ili Bosni ne bi mogao dogoditi, ostao bi samo na pokušaju. A međunarodna pravda bila bi dostižna. I univerzalna.