Nedostatak konkurentnosti, poslijeratna infrastruktura, pogoršanje zaposlenosti, nedostatak investicija, pretjerana regulacija, povećanje nelikvidnosti, nedostatak kvalificirane radne snage i loša radna mjesta. Njemačka lokomotiva ne može vući vagone. Zapelo je a predviđanja glavnih instituta za ekonomska istraživanja u zemlji su razočaravajuća. Minhenski institut za ekonomska istraživanja (Ifo), na primjer, revidirao je prema dolje svoje prognoze rasta za 2024. godinu; Institut za svjetsku ekonomiju (IfW) predviđa smanjenje proizvodnje, a Njemačko udruženje veleprodaje, vanjske i uslužne trgovine (BGA) žali se na pogoršanje povjerenja u vanjsku trgovinu.

"Njemačka ekonomija posrće, dok druge zemlje doživljavaju oporavak", rezimira ne citirajući ikoga voditelj ekonomskih istraživanja u Ifu, Timo Wollmershäuser. Predviđa stagnaciju BDP-a ove godine nakon pada od 0,3% prošle godine. U junu su istraživači u Münchenu još uvijek predviđali rast od 0,4%.

Drugi su još pesimističniji. Institut IfW predviđa da će BDP ove godine pasti za 0,1% u odnosu na prošlu. To bi značilo da će njemačka privreda drugi put zaredom nazadovati i još više kliziti u recesiju. Zavod je u svojim ljetnim prognozama ipak očekivao rast od 0,2 posto.

"Općenito, njemačka privreda teži anemičnom oporavku i to je djelomično zato što ekonomska politika nije u stanju postaviti pouzdan kurs", kaže ekonomski direktor IfW-a Stefan Kooths.

Analitičari se slažu da su razlozi za tako razočaravajuće prognoze strukturne prirode. "Dekarbonizacija, digitalizacija, demografske promjene, pandemija koronavirusa, kriza cijena energije i promjena uloge Kine u globalnoj ekonomiji stavljaju pod pritisak uspostavljene poslovne modele i prisiljavaju firme da prilagode svoje proizvodne strukture", objašnjava Moritz Schularick, predsjednik IfW-a. Tome se pridodaje težina budžetskih rezova Vlade i problemi prilagodbe starih temeljnih industrija promjenama.

Najnoviji i upečatljiv primjer toga je automobilska industrija. Najveći njemački proizvođač automobila Volkswagen (VW) najavio je mjere rezanja troškova i ono što se činilo nemogućim u živahnoj i gotovo stoljetnoj kompaniji, čiji je suvlasnik pokrajina Donja Saska, više nije tabu tema. Zatvaranje pogona i prisilna otpuštanja više nisu isključena. VW je već ukinuo takozvanu Tarifu Plus, obvezu zapošljavanja pripravnika koji su završili obuku u kompaniji i VW-ov interni pravilnik o privremenom radu. Prva otpuštanja proizvođač bi mogao najaviti najranije u ljeto iduće godine, ako do tada ne bude postignut kompromis s granskim sindikatom IG Metall. Ako se dogovor ne postigne do juna 2025. godine, troškovi za VW će biti ogromni, jer će se ponovo primjenjivati ​​propisi iz razdoblja prije 1994. godine, uključujući duže radno vrijeme s punom naknadom plaće, veće bonuse za prekovremeni rad i duži rad subotama. Grupa bi tada izgubila još više u odnosu na konkurenciju.

Prema Ifo stručnjakinji Aniti Wölfl, proizvođači automobila u Njemačkoj slabo su i kasno reagirali na problem elektromobilnosti. Za razliku od novih dobavljača, fokusiranih na električna vozila, njemačka industrija proizvodi isto toliko automobila s unutarnjim izgaranjem koliko i električnih automobila s dvostrukom strukturom. Tome se pridodaje snažna ovisnost njemačkih automobila o vanjskoj trgovini. Očekuje se da će izvoz ove godine pasti za 0,3% u odnosu na prošlu. Loša je to vijest za cjelokupnu ekonomiju, budući da je izvoz lani predstavljao gotovo polovinu privredne proizvodnje zemlje u cjelini.

Naime, prema podacima Svjetske banke, 47,1% robe proizvedene u Njemačkoj 2023. godine otišlo je u inozemstvo, a mnoga radna mjesta u Njemačkoj ovise o vanjskoj trgovini.

U tom kontekstu, trenutani pozitivni trend narudžbi u industriji naznaka je mogućeg kraja, ali još nije jasan znak promjene trenda. U julu je broj narudžbi porastao za 2,9% na mjesečnom nivou, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku. Ovo je bilo drugo uzastopno povećanje, nakon što je broj narudžbi prethodno kontinuirano padao pet mjeseci. Međutim, na posljednje brojke uveliko su uticale velike narudžbe.

Usred ljeta opet se povećao broj nezaposlenih. Savezna agencija za zapošljavanje (BA) u augustu je registrirala 2.872.000 nezaposlenih. Odnosno 176.000 više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine. "Tržište rada i dalje osjeća posljedice ekonomske stagnacije", rekla je Andrea Nahles, predsjednica Izvršnog odbora BA. Gomilanje radne snage nakon pandemije i stroga pravila zaštite zaposlenika također prikrivaju zabrinjavajuće promjene na proizvodnom tržištu rada, koje je poznato kao dobro plaćeno. Nakon što je dosegnula rekordno nisku razinu od 4,9% u proljeće 2019., stopa nezaposlenosti u najvećoj ekonomiji eurozone porasla je na 6%.

Tome se pridodaje sve veći broj kompanija u stečaju i planovi nekoliko firmi za smanjenje broja zaposlenih. Također, tu je i nesklonost trošenju novca. Prema institutu Ifo, stopa štednje porasla je za 0,5 postotnih bodova u posljednja dva kvartala i dosegnula 11,3% najnovijeg raspoloživog dohotka. Ta je brojka znatno iznad prosjeka za deset godina prije pandemije koronavirusa.

Moritz Kraemer, glavni ekonomist LBBW banke, u članku objavljenom u Financial Timesu naglašava da njemački potrošači imaju sve razloge za štednju. "Imamo društvo koje ubrzano stari s nedovoljno finansiranim javnim penzionim sistemom. Generacije rođene 1960-ih počinju odlaziti u penziju. U slijedećih pet godina Njemačka će svake godine gubiti neto 1% svoje radne snage."

Zapošljavanje kvalificirane radne snage u inozemstvu moglo bi pomoći. Međutim, dijalog o ovom pitanju truje aktualna rasprava o azilu, ističe predsjednik IfW-a Moritz Schularick.

Veliki broj velikih stečajeva među kompanijama s godišnjim prometom od najmanje 50 miliona eura razlog je za zabrinutost. Prema brojkama, u prvoj polovini godine bilo je već 40 takvih stečajeva. Ne samo da je to najveći broj od 2015. nego je i više od trećine veći od istog razdoblja prošle godine. Budući da veliki stečajevi često imaju domino efekt na mnoge kompanije u čitavom opskrbnom lancu, nije neobično da spirala koja se stvara povuče druge prema dolje.

Uz tako depresivnu panoramu brojki, podataka, trendova i raspoloženja savezni kancelar Olaf Scholz na svojoj je ljetnoj konferenciji za novinare prije dvije sedmice odisao optimizmom. Tvrdi da su postavljeni temelji za poticanje i modernizaciju ekonomije te se nada da će rezultati, logično, biti vidljivi prije općih izbora slijedeće godine. Teško. Problemi su strukturni, troškovi proizvodnje, birokratija i razlike između socijaldemokrata, liberala i zelenih unose dodatnu nesigurnost i navode firme na razmišljanja o napuštanju zemlje.

Prema anketi industrijskih i privrednih komora (DIHK) među 3000 preduzeća, više od trećine - 37% - razmišlja o smanjenju proizvodnje u Njemačkoj ili njezinom preseljenju u inozemstvo. Prije godinu dana ta je brojka iznosila 31 posto. Među velikim industrijskim kompanijama s više od 500 zaposlenih više od polovine već razmišlja o tome.

Scholzova tripartita implementirala je nekoliko paketa pomoći. Posljednji je bio takozvani Growth Opportunities law ili Growth Initiative. Stručnjaci su je kritikovali da je previše neambiciozna i ideološki motivirana. Uključuje, među ostalim, porezne olakšice za kvalificirane radnike iz inozemstva, koji su Njemačkoj prijeko potrebni.

Malo je izgleda za brzo poboljšanje jer je u Njemačkoj sve paralizirano. Kako bi se izvukla iz gliba i ostala međunarodno konkurentna, zemlji bi trebala dodatna ulaganja u ukupnom iznosu od 1,4 triliona eura od sada do 2030. Prema studiji koju je naručila Federacija njemačkih industrija (BDI), privatne firme i domaćinstva trebali bi doprinijeti s dvije trećine rashoda, dok bi ostalo pripalo državi.

Izvještaj je snažan poziv na buđenje industrije za hitne promjene u zemlji, rekao je predsjednik BDI-a Siegfried Russwurm u utorak u Berlinu. "Rizik od deindustrijalizacije zbog tihog iseljavanja i napuštanja posebno mnogih malih i srednjih poduzeća stalno raste i već se dogodio u nekim slučajevima." Ugroženo je oko 20% stvaranja industrijske vrijednosti.

Prema izvještaju, visoke cijene energije, nedostatak radne snage, pretjerana birokratija, nedostatak ulaganja i visoki porezi ometaju Njemačku kao poslovno mjesto u poređenju s ostatkom svijeta. Nedostatak ulaganja u posljednjih 30 godina uzrokovao je nedostatke u širenju optičkih vlakana, obrazovnih razina i prometne infrastrukture, prema Michaelu Hütheru, direktoru IW-a. "

Kina i SAD su daleko ispred, posebno kada je riječ o digitalizaciji i zelenim tehnologijama. No, nije uzalud Njemačka evropski ekonomski motor iako njeno trenutno stanje nije najbolje. Unatoč ekonomskoj slabosti zemlje, njemačke obveznice ostaju neosporan brend duga u eurima. Njemačka je otporna i zna za čuda. El Mundo