Gdje smo nakon godinu dana ove vlasti?

Nikšićeva vlada dijeli pomoći federalnoj administraciji u ozbiljnim iznosima od približno 2.500 KM, dok istovremeno dijeli otpremnine rudarima u Zenici, a od drugih rudnika traži prebacivanje norme. Dok se zadužuje oko 200 miliona, zašto dijeli novac iz budžeta svojim administrativcima, koji imaju prosječno gotovo više od dva puta veća primanja od realnog sektora?

TROJKAŠKO (SAMO)OBMANJIVANJE

Realnom sektoru je potpredsjednik Vlade Federacije Vojin Mijatović obećavao najnižu platu od 1.000 KM, pa preko noći od toga ništa. Valjda bi se od Vlade trebali očekivati odgovori na ova izigrana obećanja. Zašto “trojka” ne objašnjava kako smo od najvećeg izvoznika na Balkanu došli u situaciju da nam se najavljuje poskupljenje struje i skora nestašica? U svojim domovima u mraku nismo bili od rata.

“Trojka” ne daje informacije koliki je iznos kredita za tramvajsku prugu u Sarajevu. Treba nova tramvajska pruga glavnom gradu, građani se slažu, ali zakon govori da građani moraju znati koliko ih država zadužuje. Nevjerovatno je koliko se uporno šuti o tim kreditima u Kantonu Sarajevo. Srećom, evidencija o dugu morat će biti objavljena u Službenom listu u martu ove godine.

Na vanjskom planu “trojka” nam priča da odlično stojimo na putu euroatlantskih integracija, da smo stekli ugled u svijetu preko noći, dok u isto vrijeme na domaćem terenu predaje ključne poluge ove države u ruke HDZ-a i SNSD-a. Nema sumnje da će im stranci, kojima vjeruju, aplaudirati sve dok ne predaju najvažnije funkcije ove države onima koji službuju za prastare velikodržavne ciljeve Beograda i Zagreba. Sa svakom tom predanom polugom gube se životne funkcije ove države i mogućnost njene političke odbrane. Želi se dati Ustavni sud Federacije HDZ-u izborom sudije Marina Vukoje. Hoće se udovoljiti HDZ-u izmjenama Izbornog zakona. Dodik traži izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda, traži novac iz Centralne banke Bosne i Hercegovine, stopira državnu imovinu državi i, čak, prijeti ratom...

Nikad Nermin Nikšić, lider SDP i premijer Federacije BiH, nije otkrio zašto je Miloradu Dodiku predao četvrtog delegata u Domu naroda. Pitanje je hoće li ova država ikad više imati normalne izbore ili će doživjeti sudbinu Mostara, koji je dvanaest godina čekao na tu demokratsku milost od HDZ-a.

Previše je tajni koje “trojka” čuva od javnosti.

KO SA STRANCIMA LIJEŽE...

Bajagi omiljeni od tzv. međunarodne zajednice jesu li svjesni još jedne opasnosti koja se krije u njihovom beskrajnom vjerovanju u dobre namjere ovdje magijski okupljenih pristranih diplomata, neskrivenih islamofoba, selektivno i pažljivo odabranih u Bruxellesu i očito okrenutih protiv Bosne i Hercegovine i njenog najbrojnijeg naroda.

Ta grupa stranaca kao da je ovdje u Bosnu i Hercegovinu stigla sa zadatkom da izvrši političku dresuru Bošnjaka. U haosu koji se otvoreno producira otimačinom životnih funkcija ove države, svakodnevnim nepravdama, progonima patriota i časnih ljudi, ne treba zanemariti opasnost i zamke od nepopravljivih podjela unutar bošnjačkog naroda. Svjedočimo da se danas Bošnjaci u dva politička tabora posmatraju mrko poprijeko i neko bi između samo trebao staviti nišane. “Trojka”, koliko god poslušna bila ovoj sumnjivoj grupi stranih diplomata, jednako kao i opozicija suprotstavljena ovom ruiniranju države, mora biti svjesna tih opasnosti.

Ključno je onda pitanje šta su ti emisari obećali “trojki” pa su pristali poniziti vlastitu zemlju u jednodnevnom ukidanju njenog Ustava, time je pretvarajući u običnu koloniju.

Schmidt i sve te diplomate, koje s njim igraju identičnu igru oko Bosne i Hercegovine, čine se kao najbolji nasljednici politike podjele ove zemlje po šablonu Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana.

“Nikad bolji izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine”, zaključio je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, a onda nam je stigao crveni karton na zahtjev za kandidatski status. Kandidat može biti Moldavija, koja je do jučer proglašavana najkorumpiranijom zemljom u Evropi, a može i Ukrajina, zemlja u ratu. Zašto ne može Bosne i Hercegovina sa svojim “novim ugledom”?

Kad Konaković govori o našem novom ugledu u svijetu, zaboravlja da su ključni panjkaroši i klevetala za bajagi terorizam u Bosni i Hercegovini upravo ljudi iz HDZ-a Hrvatske, koji se pokazuju kao njegovi ključni partneri u neuspjelom napredovanju Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama. Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u više je navrata ovdje vidjela fatamorganu od 10.000 islamskih terorista. Njen nasljednik Zoran Milanović ne prestaje davati rasističke komentare o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima. Zašto im danas “trojka” bezrezervno vjeruje i od njih očekuje podršku? Narod ne zna, oni znaju.

Mediji u Bosni i Hercegovini nisu do sada pisali da smo bili pred vratima NATO-a, ali svi šute na činjenicu da smo magijski vraćeni na početak, a generalni sekretar ove organizacije Jens Stoltenberg nam je prije tri mjeseca predložio demilitarizaciju i neutralnost. Bošnje još misle: Ništa zato, branit će nas NATO. Teži slučaj. Sjetimo se kada na pregovorima u Ženevi usred rata Vance i Owen kažu bosanskoj delegaciji: “Niko vam neće dati ništa osim onog što oružano oslobodite.” Naravno, njihov cinični prijedlog je išao uz važeći embargo. Na pregovorima u Daytonu delegaciji Bosanske vlade rečeno je da je njeno ono gdje je došla čizma Armije RBiH. Kao da tu istu Armiju upravo oni nisu zaustavili u napredovanju i oslobađanju svoje zemlje. Ne zanosite se. NATO će reagirati po svojim planovima, a oni ne moraju biti nimalo povoljni za ovu stranu koja hoće normalnu državu Bosnu i Hercegovinu. Jer, uz već postojeće antiislamske predrasude, previše se na Zapadu nakupilo laži od neprijatelja ove zemlje.

S ČOVIĆEM PROTIV KOVAČEVIĆA

Primjer goleme pristranosti ovdašnje skupine evropskih emisara očigledan je u predmetu Slaven Kovačević.

Zašto su “trojkaši” glasali za provjeru presude Suda u Strasbourgu na apelaciju Kovačevića? Treba li da ih citiramo? Kad je presuda donesena, jedva su je htjeli braniti, a samo su pojedini iz “trojke” tvrdili da su identično Kovačeviću u javnosti predlagali takve stavove. I šta je onda bilo s tim njihovim identičnim stavovima glasanjem Vijeća ministara za preispitivanje već presuđenog predmeta?

Preispitivanje odluke Evropskog suda za ljudska prava nagovijestio je i Christian Schmidt u svom izvještaju pred Vijećem sigurnosti UN-a. Članstvo HDZ-a bi mu pozavidjelo na njegovim stavovima. Tada je otvorio mogućnost da presuda bude poništena u postupku preispitivanja. Zašto “trojka” vjeruje Schmidtu koji se otvoreno pokazuje kao da je član HDZ-a?

Presuda Kovačević vraćena je političkim pritiscima u Strasbourg. Tako su naše bajne građanske stranke živu sahranile građansku ideju Bosne i Hercegovine. Tako se i Evropska unija pokazala korumpiranom, presuđujući politički nad vlastitim vrhovnim sudom u Strasbourgu. Nakon ovoga licemjerja sve je izvjesnije da se mi Bošnjaci spremamo ući kao trećerazredni narod u Evropu, uniju obećanih ljudskih prava i sloboda. I da će nam ondje srdačno ugostiti invalidnu i podijeljenu zemlju, nakon svih zločina i etničkog čišćenja, presuda međunarodnog pravosuđa...

PLEJADA MEĐUNARODNIH MEŠETARA

Mogu li u “trojki” dati odgovore zašto tako omiljeni nisu u stanju promijeniti to stalno evropsko slanje jednih te istih sumnjivih emisara u Bosnu i Hercegovinu? Dobili smo Olivéra Várhelyija kao Orbanovog emisara, a trebamo dobiti i Orbanovog generala za komandanta snaga EUFOR-a.

Uz podršku Orbanovog emisara i generala, Dodik već traži da EUFOR stane na entitetsku liniju. Nema na šta nije spremna ova skupina organiziranih diplomata koja trenutno policijski ureduje u Bosni i Hercegovini.

Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Savjeta za demokratizaciju politike iz Berlina, prvi je upozorio, u martu 2019. godine, o sumnjivim igrama oko Bosne i Hercegovine, posebno kada je riječ o tzv. evropskim komesarima koji su lansirani u Bosnu i Hercegovinu: “Izmjene Izbornog zakona trebale bi biti dio sveobuhvatnog procesa promjene Ustava Bosne i Hercegovine. Kriv je bivši komesar za proširenje Štefan Füle, koji je prije deceniju prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod ‘implementacije presude Sejdić-Finci’ spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s Evropskom unijom”, svjedočio je Weber.

Fülea je kao povjerenik za proširenje Evropske unije naslijedio Johannes Hahn, optuživan od medija da je jedan od “najznačajnijih Dodikovih lobista u Evropskoj komisiji”.

Lars-Gunnar Wigemark, ambasador Evropske unije i njen specijalni predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, s pravom je optuživan od medija da je podržavao i zaštitio bivšeg šefa VSTV-a Milana Tegeltiju, nakon stravične afere podmićivanja nazvane “Potkivanje”.

Federica Mogherini, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 2014. do 2019, poticala je s Johannesom Hahnom pregovore o podjeli Kosova.

Hahn je otvoreno rekao da se “Beogradu i Prištini treba dozvoliti da razgovaraju i o razmjeni teritorija”, prenio je Tanjug 7. septembra 2018. godine.

U julu 2015. godine Federica Mogherini imenovala je Angelinu Eichhorst za zamjenika generalnog direktora za Zapadnu Evropu i Zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjske poslove u Bruxellesu.

Tako smo dobili novu nevolju oko nasilnog nametanja pitanja Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Bodo Weber naveo je da je “gospođa Eichhorst bila glavna saradnica Federice Mogherini u ovim prljavim poslovima oko Kosova”.

Odjel u Službi za vanjske poslove Evropske unije, kojim rukovodi Angelina Eichhorst, namjeravao je u dokument o Bosni i Hercegovini uvrstiti preporuku koja, suštinski, podrazumijeva stvaranje treće izborne jedinice u Federaciji BiH. To je značilo podjelu ove zemlje, što trenutno kao izmjenu Izbornog zakona traži HDZ.

Matthew Palmer, koji je u Bosni i Hercegovini uredovao u paru s Eichhorst, otkriven je kao blizak Trumpovoj administraciji. U 2020. godini Palmer je direktno učestvovao u smjeni legitimno izabrane Vlade Kosova, na čijem je čelu bio Albin Kurti. Bilo je to vrlo slično onoj suspenziji Ustava i nasilnom izboru “trojke” u vlast Bosne i Hercegovine.

Već smo vidjeli snimak HDZ-ove najodanije lobistice u Evropskoj administraciji Željane Zovko i Davida McAllistera, člana Evropskog parlamenta, koji govori da Andrej Plenković pred njim crta karte podjele Bosne i Hercegovine.

Pored svih vrhunskih savjetnika i oficira za vezu Glavne uprave za susjedsku politiku i pregovore o proširenju pri Evropskoj uniji (NEAR), zašto dobijemo jednog Olivéra Várhelyija i sve ove emisare koji šuruju s rušiteljima naše države i pritom prave otvoreni kriminal. Vide li to ovi iz “trojke”? Ako vide, znaju li kome vjeruju?

Ispostavilo se da je Várhelyi sklapao poslove s Dodikom i u isto vrijeme mu obećavao pare od Evropske unije, dakle, novac evropskih poreskih obveznika.

“Dokument koji je procurio pokazuje da je Olivér Várhelyi ranije sklapao vrlo upitne poslove s Dodikom i da je Dodiku obećao novac iz Evropske unije. Znači, Dodik pokušava da destabilizira Bosnu i Hercegovinu, a odgovorni komesar mu obećava novac za to? Ovo nije način kako mi radimo u Evropskoj i Várhelyi ovdje ne zastupa stav Evropske komisije”, rekao je svojevremeno Erik Marquardt, član Zelenih u Evropskom parlamentu.

Ta je strašna optužba, naravno, zaboravljena i Evropa će nastaviti forsirati svoje pristrane kadrove u Bosni i Hercegovini, uglavnom odane Dodiku i Čoviću.

Može li se vjerovati Várhelyiju, s kojim se srdačno sastaje i rukuje ministar Konaković i u javnosti citira njegova obećanja. Može li ta srdačnost i rukovanje promijeniti nešto u interesima Olivéra Várhelyija?

A ŠTA AKO DODIK NE BLEFIRA

Organizacija “Freedom House” u svom indeksu slobode u svijetu za 2021. godinu pisala je da je “vladajući Vučićev SNS stalno umanjivao politička prava i građanske slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva”. U Indeksu demokratije, godišnjem istraživanju koje je proveo Economist Intelligence Unit, Srbija je zabilježila najnižu ocjenu u historiji indeksa, koja je evidentiranje započela 2006. godine. U junu prošle godine Várhelyi se usprotivio opisu ocjene Komisije o vladavini prava u Srbiji kao “mračnoj” koju je dao Evropski revizorski sud, nadzorni organ Evropske unije, prema dokumentu koji je poslan sudu.

Nakon još jednih Vučićevih namještenih izbora, hoće li Evropa i SAD učiniti nešto slično onome što su učinili protiv izborne volje Bosne i Hercegovine i poštenih izbora? Naravno da neće ni prstom mrdnuti.

Lider Mađarske Viktor Orban otvoreno podržava Rusiju i Putina. Je li mu nešto falilo osim površne priče o evropskim sankcijama dok ispod stola jednako dobija? Putinovu Rusiju podržavaju i Vučić i njegova bratija, a Dodik ruskom lideru svako malo ide na poklonjenje. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović otvoreno i često brani i podržava Rusiju i Putina.

Pa je li Vučiću, Dodiku i Milanoviću nešto zahaterila ta Evropa?

Milorad Dodik izjavio je ove sedmice da bi Narodna skupština Rs-a proglasila nezavisnost ovog entiteta Bosne i Hercegovine samo nekoliko sati nakon što bi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo zakon o državnoj imovini.

Prijetnja Rame Isaka, ministra MUP-a FBiH, Miloradu Dodiku da će, proglasi li nezavisnost RS-a u 11 sati, u 11 i minut biti uhapšen, potpuno je neozbiljna. Kojim resursima će on to uraditi? Kako će to uraditi?

Ili je sve sadržano u onom Dodikovom “otkriću” da mu je navodno ministar i praktični vođa “trojke” Elmedin Konaković predložio da ga napadne da mu poraste ugled kod “njegovih”? Ovdje uglavnom misle da je riječ o praznom prepucavanju. Šta ako je čitav scenarij ove igre dogovoren između Dodika, Čovića i njima odanih međunarodnih emisara? Šta ako u toj igri učestvuju svi osim “trojkinih” filozofa?

Ova igra sa sudbinom Bosne i Hercegovine i Bošnjaka sve je samo nije zdravorazumska. Posumnjajte barem malo, pa da jednog dana kažemo: Sumnja nas je održala, njojzi hvala.