Goravci su selo koje je udaljeno od Kupresa oko 2 km u pravcu Botuna. Godine 1879. u Goravcima je popisano 47 muhamedanaca, 72 grko-istočnjaka i 417 rimokatolika; godine 1895. – 27 muhamedanaca i 115 rimokatolika; godine 1910. – 165 rimokatolika i 12 muhamedanaca. A prema popisu iz 1991. godine, u Goravcima je živjelo 160 Hrvata, 56 Muslimana i 1 ostali.
Na zemljanom tumulu, na lokalitetu koji se zove Tursko groblje, nalazi se nekropola sa 7 stećaka (4 ploče i 3 sanduka). Nemaju ukrasa. Postavljeni su uokolo tumula, kao tetive kruga.
Odmah ispod nekropole nalazi se muslimansko groblje sa nekoliko starih nišana.
O stećcima i i nišanima na lokalitetu „Tursko groblje“ u Goravcima informira i Đuro Basler: „U bližoj okolini Otinovaca postoje postoje na nekoliko mjesta manje skupine stećaka, tako na 'Turskom greblju' u Goravcima, djelimično od škriljavaca iz Stožera“.
Naziv nekropole Tursko groblje, u Goravcima, otvara nekoliko dilema. Prva, i najvažnija, je: da li su nekropolu imenovali kupreški katolici ili muslimani Bošnjaci. S obzirom na to da je u Goravcima 1910. godine popisano 165 rimokatolika i 12 muslimana, očito je da su Goravci u 19. vijeku, a vjerovatno i ranije, dominantno katoličko selo, iz čega bi proizlazilo da su nekropolu imenovali kupreški katolici, tim prije što bosanski muslimani sebe nikad ne nazivaju „Turcima" već Bošnjacima.
Pri tom je nužno izvesti zaključak da kupreški katolici nekropolu stećaka nisu smatrali grobljem svojih predaka, jer njihovi preci ne mogu biti Turci. Očito, osobe sahranjene ispod stećaka i ispod muslimanskih nišana pripadaju istorodnom etnosu, odnosno Bošnjacima. Iz tog razloga, moguće je da je katoličko stanovništvo Goravaca naziv Tursko groblje, što ga čini „nekoliko starih nišana", prenijelo i na obližnju nekropolu stećaka. Ovo je jedna od mogućih pretpostavki, a ima još jedna.
Na nekom od uništenih stećaka sa nekropole u Goravcima moguće je da se nalazio motiv polumjeseca i zvijezde, na osnovu kojeg je katoličko stanovništvo nekropolu imenovalo „Turskim grobljem". S tim u vezi, Vladimir Ćorović informira: „Zbog toga što na mnogim stećcima nema krsta, a javlja se sam ili u grbovima znak zvezde ili meseca, to su ova groblja zvana i turskim i arnautskim.“
Motiv polumjeseca i zvijezde na stećcima, kod neukoga kršćanskog stanovništva Bosne i Hercegovine još uvijek izaziva animozitet i briše se čekićem i dlijetom. Autohtono bosansko katoličko stanovništvo, u svojoj povijesnoj tradiciji, izgubilo je sjećanje na predosmanske simbole Bosne, koji nisu isključivo osmanski. Na jednom od dva sljemenjaka koji se nalaze ispred hotela „Reumal" u Fojnici nalazio se polumjesec i rozeta (zvijezda)." U periodu 1992 - 1995. godine nepoznati počinilac nasilno je izbrisao (isklesao) motiv polumjeseca.
(Ibrahim Pašić, Od stećka do nišana u BiH, BZK Preporod, Sarajevo, 2017)
