Jedinstvena organizacija boraca (JOB) Grada Mostara organizacijom brojnih kulturnih, zabavnih programa, posjetom šehitlucima i spomen obilježjima tokom vikenda obilježila je 31. godišnjicu oslobođenja Mostara i deblokade bijelopoljske kotline.

Nakon odsutne bitke na život ili smrt, ovom briljantnom vojnom pobjedom nad jedinicama HV-a i HVO-a, jedince IV korpusa ARBiH u Mostaru su, nakon 53 dana potpune opsade, uspostavile komunikacijski koridor sa slobodnom teritorijom.  Od 9. maja 1993. kada su HV-a i HVO-a izvršili brutalnu agresiju na grad Mostar jedinice ARBiH su se našle u potpunom okruženju  između dvije vojske, s istoka vojske JNA i Rs-a, sa zapada hrvatske vojske, dok je u gradu veliki broj Bošnjaka bio zatvoren u zloglasnim logorima Heliodrom  i Dretelj.

„Nismo imali nikakvog izbora nego odlučiti se na proboj, oslobađanje Bijelog Polja i spajanjem sa jedinicama ARBiH na slobodnoj teritoriji, najprije sa našim četvrtim bataljonom iz Drežnice pa dalje“ naglašava Esad Humo, ratni komandant 41. Slavne mostarske brigade.                            Za ovu bitku Humo kaže kako je  bila jedna od najsudbonosnijih operacija koje je izvodila ARBiH, ne samo na prostoru Hercegovine već i cijele teritorije Bosne i Hercegovine.

„Ovom akcijom je Mostar dobio priliku da udahne i da prodiše, a ona je obuhvatala napada na fortifikacijskih objekat, forsiranje rijeke, ubacivanje snaga iza leđa neprijatelju, borbe u urbanim područjima, napad na komandna mjesta itd. Bila je to izuzetno kompleksna akcija, koja je, zahvaljujući hrabrošću naših boraca, odvažnošću komandanata i planera akcije, uspješno izvršena“, ocijenio je Humo.

Prema naredbi komandanta IV korpusa generala Arifa Pašalića operativni plan oslobođenja Mostara i bijelopoljske kotline planira li su oficiri ARBiH rahmetli Miralem Jugo, rahmetli Dragan Malkoč i  Šerif Špago. Definisali su jedince koje će izvoditi operaciju i pravce djelovanja, ali im je problem predstavljao nedostatak municije i materijalno tehničkih sredstava. Čekali su grupu iz Nevesinjskog bataljona koja je otišla preko Podveležja, Veleži, Nevesinja na Bjelimiće sa zadatkom da osigura municiju. Po dolasku te grupe izvršili su završne pripreme.

„U tom periodu smo imali stalni kontakt sa patriotima iz Vrapčićima, Bijelog Polja, dobivali od njih podatke o rasporedu, jačini neprijateljskih snaga. Kad je došla municija krenuli smo u realizaciju, izabrane su jedinice koje su bile spremne da mogu izvoditi borbena dejstva, prije svega da se mogu ubaciti u dubinu neprijateljske teritorije. To su bile jedince trećeg bataljona Prve mostarske brigade, Nevesinjskog bataljona, bataljona Šargan, specijalna jedinica MUP-a RBiH. Jedinice Prvog bataljona upućene su u Raštane, a specijalne jedinice prve mostarske brigade sa još nekim borbenim grupama imale su zadatak oslobođenja Sjevernog logora. Prije svega nam je bio cilj da imamo čvrstu odbranu na Bulevaru i Šantićevu  kako ne bi došlo do problema na tom pravcu. Borbenim dejstvima u Sjevenom logoru predvodio je komandant brigade Midhad Hujdur Hujka. Naše snage su uspjele ovladati tim prostorom, a nažalost izgubili smo komandanta Hujku, heroja odbrambeno oslobodilačkog rata, kojeg je taj dan u daljim borbama zamijenio komandant drugog bataljona Semir Drljević Lovac. Jedinicama su se u  popodnevnim satima pridružili i borci iz 42. i 48. brdske brigade“, prisjeća se Špago.

U teškim borbama za svega 12 sati oslobođena je gotovo cjelokupna teritorija Bijelog Polja, Raštani  na desnoj obali rijeke Neretve i Sjeveni logor. Jedince IV Korpusa su se preko Ravni i Prenja spojila sa slobodnom teritorijom BiH. U operacijama  oslobođenja Mostara i učvršćivanja linija u nekoliko dana je poginula su 42 vojnika. Esad Humo i Šerif Špago su o pojedinostima najsudbonosnije pobjede jedinica IV korpusa  za budućnost Bosne i Hercegovine govorili i na izložbi posvećenoj heroju odbramebno oslobodilačkog rata Midhadu Hujduru Hujki, koju je, za ovu priliku, priredio Memrijalni centar Sarajevo. 

Izložba je, kako je to naglasio direktor ovog centra Ahmed Kulanić, dio šireg projekta očuvanja sjećanja na devet heroja oslobodilačkog rata.

„Jedna od njih je svakako i Midhad Hujdur Hujka. Njegov značaj i doprinos u društvu za našu domovinu, nezavisnost i slobodu  je nemjerljiv i mi smatramo da ovakve izložbe trebaju biti viđene i u Mostaru kao i širom Bosne i Hercegovine“, kazao je Kulanić.

Drugog dana obilježavanja 31. godišnjice oslobođenja Mostara brojni su sudionici tih događaja, delegacije iz javnog i društvenog života u Hercegovini proučili fatihe i položile cvijeće na spomen obilježja šehidima i poginulim  borcima ARBiH koji su dali svoje živote za slobodu i nazavisnost Bosne i Hercegovine i potpunu ravnopravnost svih njenih naroda i građana.