Tim njemačko-poljskih amaterskih historičara i arheologa slučajno je otkrio ostatke petero ljudi, uključujući jedno novorođenče, tokom iskopavanja u nekadašnjem domu maršala Trećeg Reicha, Hermanna Göringa, objavio je njemački magazin Der Spiegel.

Svim tijelima nedostajale su ruke i noge, navodi ovaj medij, koji naglašava da je nekadašnji nacistički štab Wolfsschanze, u sjeveroistočnoj Poljskoj, "i dalje zastrašujuće i mračno mjesto". Nalazi se usred šumovite pustoši i sastoji se od golemih bunkera i ostataka zgrada, sada prekrivenih mahovinom, koji svake godine privlače više od 200.000 turista.

"Bili smo potpuno iznenađeni", rekao je Oktavian Bartoszewski, koji izdaje časopis Relics of History, popularan među lovcima na blago i istraživačima u Njemačkoj. Bartoszewski i njegove kolege već godinama rade s istraživačkom organizacijom Fundacja Latebra na tlu bivšeg nacističkog štaba. Tokom svojih posjeta, njemačko-poljski tim više puta je naišao na nacističke predmete, uključujući posuđe, alate i druge lične stvari.

Smatralo se da su ruševine Göringove kuće temeljito istražene, no jedan od istraživača, Jens Hfalek, primijetio je tragove drevnog drvenog poda i započeo iskopavanje. Grupa je pronašla vodovodne cijevi i fragment ljudske lubanje i nakon toga prekinula radove i obavijestila policiju, no kada su nastavili s kopanjem pronašli su ostatke petero ljudi.

Prema forenzičarima, riječ je o tri odrasle osobe, tinejdžeru i bebi. Moguće je da je riječ o porodici koja je bila zakopana pod zemljom u Göringovoj kući, navode njemački mediji. Prema Bartoszewskom, vjerojatno su tijela bačena nakon što je kuća izgrađena. "Oni koji su postavljali cijevi trebali su otkriti ljudske ostatke", rekao je. Čak je moguće da je Göring znao za postojanje mrtvih. No, također je moguće da tijela nisu pokopana do kraja Drugog svjetskog rata ili da su žrtve ubistva koje nije imalo veze s nacistima. Istragu o otkriću vodi lokalno tužiteljstvo.

Tokom Drugog svjetskog rata Hitler je u Vučjoj jazbini, sastavljenoj od 200-tinjak zgrada, proveo više vremena nego bilo gdje drugdje, ukupno više od 800 dana, podsjeća Der Spiegel, a tamo je zamalo stradao u napadu bombom koji je izveo Claus Schenk von Stauffenberg 20.07.1944.