Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je objavio da će se izbori za zastupnike u Hrvatskom saboru održati u srijedu, 17. aprila.
Prema odluci o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbori na biračkim mjestima u Hrvatskoj održat će se u srijedu, 17. aprila, dok će glasanje na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Hrvatske biti održano dan ranije, 16. aprila, kao i u srijedu, 17. aprila.
Prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, izborni dan u Hrvatskoj je neradni dan.
Milanović je donio i odluku o raspisivanju izbora za članove Evropskog parlamenta iz Hrvatske, koji će biti održani u Hrvatskoj i u DKP-ima te države u nedjelju, 9. juna ove godine. Hrvatski sabor je jučer održao posljednju sjednicu u ovom mandatu nakon čega je jednoglasnom odlukom 143 zastupnika raspušten, prenosi Anadolija.
Političke stranke imaju rok od 14 dana za predaju kandidacijskih lista, nakon čega Državno izborno povjereništvo u roku od 48 sati iznosi konačne liste, prenosi HRT.
Nakon toga počinje kampanja koja će trajati nešto više od dvije sedmice. Hrvatski Sabor ima 151 zastupnika, njih 140 se bira u deset izbornih jedinica, tri u dijaspori biraju hrvatski državljani s prebivalištem u inostranstvu, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. izbornoj jedinici koju čini cijela država.
Ovi izbori su posebno značajni za Bošnjake koji nakon više izbornih ciklusa imaju jednog kandidata za Sabor, a to je Armin Hodžić.
Nakon nepune četiri godine rada, 10. saziv Hrvatskog sabora je raspušten, a odluku o tome donio je jednoglasno, sa 143 glasa. Raspuštanje sabora, koji je konstituiran 22.06.2020. godine, predložili su klubovi saborske većine samo 15-ak dana nakon što su odbili prijedlog opozicije o raspuštanju.
Prije raspuštanja, sabor je, uz negodovanje opozicije i razmjenu uvreda i optužbi, izmijenio Kazneni zakon kojim se u kazneno zakonodavstvo uvode dva nova kaznena djela, femicid i curenje informacija iz sudskih istraga. Takva odluka HDZ-ove većine je u kontekstu brojnih korupcijskih afera kojima je obilovao Plenkovićev mandat.
Podsjećamo, na Stavu smo već pisali da građani susjedne Hrvatske ove će godine čak tri puta izlaziti na birališta, pa se 2024. naziva „superizbornom“ godinom. Značajno je to za sve građane, političke stranke i medije u Hrvatskoj jer dolazi nakon tri godine izborne pauze, koja se u Hrvatskoj dogodila još samo krajem devedesetih. Hrvatski glasači tri godine zaredom nisu glasali samo još u periodu od 1997. do 2000. A ove godine imat će priliku glasati tri puta, i time bitno utjecati na stanje i budućnost vlastite zemlje.
