Građani susjedne Hrvatske ove će godine čak tri puta izlaziti na birališta, pa se 2024. naziva „superizbornom“ godinom. Značajno je to za sve građane, političke stranke i medije u Hrvatskoj jer dolazi nakon tri godine izborne pauze, koja se u Hrvatskoj dogodila još samo krajem devedesetih. Hrvatski glasači tri godine zaredom nisu glasali samo još u periodu od 1997. do 2000. A ove godine imat će priliku glasati tri puta, i time bitno utjecati na stanje i budućnost vlastite zemlje.
Prvi izbori koji ih očekuju su izbori za Evropski parlament, koji će se održati od 6. do 9. juna, kada se održavaju i u drugim državama članicama Evropske unije. Ovi su izbori važni jer pokazuju raspoloženje birača i njihov stav o EU-u i političkim pitanjima koja se tiču Europe. Hrvatska ima 12 zastupnika u Evropskom parlamentu, a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati. Oni su odgovorni za predstavljanje interesa Hrvatske i njenih građana u EU-u te sudjeluju u donošenju odluka i zakona koji se odnose na cijelu Evropsku uniju. Aktuelni hrvatski zastupnici u Parlamentu Evrope su: Biljana Borzan, Valter Flego, Sunčana Glavak, Ladislav Ilčić, Romana Jerković, Mislav Kolakušić, Predrag Matić Fred, Tonino Picula, Karlo Ressler, Ivan Vilibor Sinčić, Tomislav Sokol i Željana Zovko.
Hrvatska je dosad već triput izlazila na izbore za Europski parlament – po ulasku 2013, samo godinu dana kasnije 2014. te ponovno 2019. U međuvremenu, Hrvatska je također predsjedavala Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Izlaznost birača u Hrvatskoj na izborima za EU parlament dosad je bila ispod prosjeka Evropske unije, ali bilježi trend rasta.
Drugi važni izbori su parlamentarni izbori, koji se po zakonu moraju održati u periodu od kraja augusta do sredine septembra. Nije još posve jasno kako će se idući parlamentarni izbori u Hrvatskoj provesti, budući da je Ustavni sud Republike Hrvatske u oktobru 2023. upozorio da ako se ne promijene granice izbornih jedinica tako da svaki glas ima jednaku važnost, idući parlamentarni izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima.
Zbog iseljavanja i povećane smrtnosti, u nekim jedinicama postojala je razlika od više od 5% u broju birača, što znači da glas u jednom području vrijedi više nego u drugom. Predstavljen je novi model izbornih jedinica po kojem gotovo 80% birača ostaje u istim izbornim jedinicama te je izglasan novi Zakon o izbornim jedinicama, ali je opozicija najavila da će tražiti ocjenu ustavnosti zakona.
Krajem 2024. godine građani će i treći put na birališta, i to na predsjedničke izbore. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem decembra 2024. Bude li drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada Milanoviću traje mandat.
Mnogi će mediji izvještavati o kampanjama i predizbornim aktivnostima, a neki od njih će organizirati i predizborne debate i intervjue. Za političke stranke, ova će godina biti ključna u pokušaju da zadobiju povjerenje građana i osvoje što više glasova.
