Cionistički entitet od svog nastanka je nizao pobjede nad susjednim arapskim državama. Čak je okupirao dijelove Egipta, Sirije i Libana. Više puta je njegova vojska izvodila napade i ratovala daleko od granice, u Bejrutu i na drugim mjestima. Međutim, cionistički režim već šest mjeseci ne uspijeva da pokori Gazu i uništi Hamas, a u proteklom periodu skoro svaki izraelski grad je bio izložen nekim oblikom napada sa različitih strana.
Subota 13. april 2024. godine je nova historijska prekretnica u regiji i svijetu nakon 7. oktobra 2023. godine.
Ovo je početak nove ere, one u kojoj je Iran spreman direktno odgovoriti na izraelske napade i na taj način riskirati odmazdu Izraela i njegovih saveznika na svom tlu.
Gdje će se stvari dalje odvijati ovisit će o relativnom uspjehu iranskog napada. Ako Iran smatra da je dovoljno odgovorio na izraelski napad na ambasadu u Damasku, tada će se region povući s ruba šireg rata. Međutim, ako iranski napad bude previše uspješan, Izrael će odgovoriti. Neizbježni ciklus odgovora uključit će Sjedinjene Države i vjerovatno će se proširiti po cijelom regionu.
Bez obzira na relativni uspjeh iranskog napada, nema garancija da neće doći do novog ciklusa eskalacije. Visoki zvaničnici Pentagona su u više navrata jasno stavili do znanja da žele da povuku američke snage sa Bliskog istoka i ponovo ih opredijele za indo-pacifička i europska žarišta. Izrael zna za ovu dinamiku. Izrael smatra da mora djelovati dok uživa snažno prisustvo američkih snaga. Dakle, ovaj napad neće biti kraj.
Osim kontinuirane prijetnje Irana, drugo najveće neriješeno pitanje je nedostatak transparentnosti između saveznika. Izraelski lideri nisu obavijestili Sjedinjene Države o njihovom napadu početkom aprila na iranski diplomatski objekat u Damasku. Američke snage su raspoređene u regionu kao polisa osiguranja za Izrael dok sprovodi svoju kampanju u Gazi. Postoji stvarna potreba da Izrael podijeli svoje planove, dok američki lideri također moraju priznati potrebu za ozbiljnim razgovorom o održavanju dovoljnog prisustva u regiji kako bi zaštitili svog saveznika od Irana.
Iran je u subotu uvečer pokrenuo uzvratne udare na Izrael, ispalivši preko 200 dronova i projektila. Iransku odmazdu pokrenuo je izraelski zračni napad u Siriji, koji je odnio živote istaknutih iranskih generala u ambasadi u Damasku.
Baraž bespilotnih letjelica i projektila označava prvi odgovor Irana koji je pokrenuo napad direktno sa svoje teritorije na Izrael. Napad je izazvao zabrinutost među onima koji strahuju da bi potencijalni odgovor Izraela na Iran mogao izazvati još jednu eskalaciju u ionako nestabilnom regionu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu razgovarao je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na kraju sastanaka izraelskog ratnog i sigurnosnog kabineta na kojem se razgovaralo o neprijateljstvima s Iranom, saopćio je Netanyahuov ured.
Razgovor je održan nakon što je Netanyahu održao sastanak sigurnosnog kabineta kako bi razgovarao o, kako je izraelska vojska rekla, "u toku" napada Irana sa njegove teritorije na Izrael.
Izraelski sigurnosni kabinet dao je premijeru Netanyahuu, zajedno sa ministrom odbrane Gallantom i ministrom Gantzom, ovlasti da odredi pravac djelovanja nacije kao odgovor na iranski napad, navodi Axios.
Izraelski ratni kabinet će se sastati kako bi raspravljao o ovom pitanju, signalizirajući kritičan trenutak u tekućem sukobu između dvije države.
Međutim, pojavilo se neslaganje unutar redova jer su se ministri Ben Gabir i Smotritz usprotivili ovlaštenju datom Netanyahuu, Galantu i Gantzu, pokazujući podjelu unutar kabineta. Uprkos ovom neslaganju, svi ostali ministri glasali su za davanje ovlaštenja ovom trojcu da odredi odgovor Izraela.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je "željeznu" podršku Izraelu protiv iranskih napada, nakon što je održao hitan sastanak sa svojim najvišim sigurnosnim dužnosnicima u vezi s rastućom krizom na Bliskom istoku.
"Upravo sam se sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost radi ažuriranja iranskih napada na Izrael. Naša posvećenost sigurnosti Izraela od prijetnji iz Irana i njegovih zastupnika je čvrsta", rekao je Bajden na X, objavljujući sliku sastanka u Bijeloj kući.
Iranski dron i raketni napad na Izrael zadali su "teške udarce" vazdušnoj bazi u pustinji Negev, javljaju državni mediji.
"Najvažnija izraelska zračna baza u Negevu bila je uspješna meta projektila Kheibar", objavila je zvanična novinska agencija IRNA, dodajući da "slike i podaci pokazuju da je baza pretrpjela teške udarce".
Danny Haiphong, američki geopolitički analitičar, smatra da je "igra za izraelsku nekažnjivost gotova".
“Izrael će biti teško pogođen zbog napada na iransku ambasadu u Damasku, a da ne spominjemo genocid u Gazi. Igra je gotova zbog izraelske nekažnjivosti.”
Izrael traži vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a nakon iranskog napada
Misija Izraela pri Ujedinjenim narodima (UN) pozvala je na vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a nakon iranskog zračnog napada na Izrael, javlja Anadolu.
"Potvrđujem zahtjev Izraela da se odmah sazove sjednica Vijeća sigurnosti UN-a kako bi Iran nedvosmisleno bio osuđen za ova teška kršenja i odmah se djelovalo da se Iranska revolucionarna garda proglasi terorističkom organizacijom", objavio je izraelski ambasador Gilad Erdan na društvenoj mreži X.
Iranski napad predstavlja "ozbiljnu prijetnju" globalnom miru i sigurnosti, rekao je on, ukazujući da očekuje da Vijeće sigurnosti UN-a iskoristi sva sredstva za poduzimanje konkretnih akcija protiv Irana.
Dodao je da je Iran pokrenuo direktan napad sa svog teritorija sa više od 200 bespilotnih letjelica, krstarećih projektila i balističkih projektila na Izrael, što je, kako je rekao, jasno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava.
"Iran se također javno ponosio napadom. Napad predstavlja tešku i opasnu eskalaciju", rekao je Erdan.
