U 396. broju “Stava” uglavnom se bavimo analizom izbornih rezultata, ali i najnovijim izmjenama Izbornog zakona koje je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Filip Mursel Begović u uvodniku piše kako se ne preživljava isključivo zagrljaj neprincipijelne koalicije.
“U utrci za člana Predsjedništva jeste pobijedio Denis Bećirović glasovima 11:1, a osjećaj euforije nastao je jer su trijumfirali nad Bakirom Izetbegovićem, prema kojem su dominantno fokusirani vjerovatno i dok spavaju. Ipak, skoro su shvatili da im rezultati ne pogoduju i da su se međusobno podavili kada je riječ o stranačkim rezultatima. Pa je paradoks ovih izbora da su SBB i PDA nestali s političke scene, a tvrdilo se da niko ne može preživjeti zagrljaj SDA i da prosperira isključivo ako je na sigurnoj distanci. Zapravo, istina je da niko ne preživljava neprincipijelne koalicije. DF i Željko Komšić su na državnom nivou u principijelnoj i prodržavnoj koaliciji sa SDA, što ne samo da ih nije koštalo nego je izrodilo dobar rezultat za tu stranku i pobjedu Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.”
Kako tumačiti rezultate tek završenih izbora? Naročito one za člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka? Kao i obično, nema jednostavnog objašnjenja jer nije u pitanju jedan uzrok, no ipak moglo bi se reći ovako – Bakir Izetbegović nije izgubio, pobijedila je kombinacija višegodišnje propagande kampanje. Analiza izbornih rezultata prethodnih općih izbora pokazuje da kandidat SDA redovno pobjeđuje kada se takmiči protiv nekoliko autentičnih protivkandidata iz raznih stranaka.
“Bakir Izetbegović je nepoćudan i problematičan ne samo zbog svojih političkih ubjeđenja i ličnih svjetonazora no prije svega zato što je autentični bošnjački političar koji djeluje u skladu s interesima bošnjačkog naroda, a ne stranih centara moći. A veliki ljudi iz malih naroda ili, bolje rečeno, hrabri ljudi u opasnim vremenima su neprihvatljivi i nepodnošljivi svim imperijalizmima. Zbog toga su predstavnici imperijalističkih i kolonijalnih politika u Bosni i Hercegovini, kroz svoje ovdašnje sluge, uprli i još uvijek upiru sve svoje snage i resurse kako bi demonizirali Izetbegovića. Oni ne samo da su utjecali na rezultate izbora već pokušavaju da utječu i na njihovu interpretaciju”, piše Mustafa Drnišlić.
Pokret za državu imao je kandidate za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidata za predsjednika, odnosno potpredsjednika entiteta Republika srpska – Vojina Mijatovića i Senada Bratića. U razgovoru za “Stav” Bratić kaže da je politički projekat Pokret za državu pokazao da se sa zajedničkim nastupom može daleko više postići, da se može povećati politički kapacitet Bošnjaka povratnika na prostor entiteta Rs.
“Sada računamo da bismo trebali imati tri redovna i vjerovatno tri kompenzaciona mandata, ukupno šest, a od dijaspore zavisi sedmi mandat. Nadam se da, ukoliko bude iz dijaspore dovoljno glasova poštom, koje tek treba prebrojati, da bismo možda mogli dobiti i sedmi mandat. To bi bio politički kapacitet koji bi nama omogućio da se na daleko snažniji način politički borimo za sve ono što smo govorili u predizbornoj kampanji i da ispunimo svoje programske ciljeve”, ističe Bratić.
Tokom izborne noći, čim je Christian Schmidt objavio svoju odluku o donošenju novih izmjena Izbornog zakona, većina hrvatskih medija imala je spremljene tekstove i objave. Domagoj Knežević, historičar i savjetnik ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića-Radmana, gostujući na N1 i komentirajući izmjene izbornog zakona, odmah je ispalio kako je ovo “velika diplomatska pobjeda Vlade Andreja Plenkovića. Od nedjelje do danas ne prestaju se nizati tekstovi u kojima se glorificira Andreja Plenkovića i pridaju mu se zasluge za Schmidtovu odluku, čime se potvrđuje da ona ide naruku HDZ-a BiH, odnosno na štetu Bošnjaka i ostalih naroda.
“U moru spinova koje hrvatski mediji puštaju naglašava se i kako Hrvatska ima ustavnu obavezu da brine o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. I to je jedna od najglupljih teza koje smo imali prilike čuti. Pa ko donosi Ustav Republike Hrvatske? Ne čine to sigurno Bošnjaci ili Srbi. Šta bi se dogodilo kada bi sutra Mađarska recimo u svoj Ustav stavila brigu o mađarskom narodu u Hrvatskoj i krenula zahtijevati da se izmijeni izborni zakon u Hrvatskoj po kojem bi Mađari mogli biti zacementirani u Vladi RH? Hrvatski mediji, čini se, ne razumiju da je to identičan narativ kakav danas imamo u Rusiji koja prvo napadne Ukrajinu, pa onda održi neke lažne referendume, navodno pripoji teritorije koje i tako ne kontrolira pa onda kaže da ih Ukrajina napada. To što je Hrvatska u svoj Ustav ugradila položaj Hrvata u BiH ne daje joj po međunarodnom pravu baš nikakvu mogućnost da zbog toga napada suverenitet druge države”, stoji u analizi Armina Hodžića.
Također, najnoviju odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta u novom broju komentiraju i pravni eksperti Kasim Trnka, Vehid Šehić, Sedad Dedić i Dževad Mahmutović.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Filip Mursel Begović: Ne preživljava se isključivo zagrljaj neprincipijelne koalicije
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Bakir Izetbegović između scile i haribde
Almir Mehonić: Najveća pobjeda Bakira Izetbegovića u ovoj kampanji jeste ideološka
Adnan Pejčinović: Bošnjaci nemaju luksuz da prestanu ponavljati rečenicu “mi se nećemo umoriti”
Damir Hadžić: Razlika u glasovima između SDA i Bakira Izetbegovića jeste oko 20.000
Jakub Salkić: Pokret za državu jedina je prava opozicija u Rs-u
Jasmin Grošić: Bužim, nepobjedivi bastion SDA
Armin Hodžić: Kako je Schmidt proveo tajnu lobističku akciju Plenkovića, Vatikana i Amerikanaca
Mirza Abaz: Eksperti o novim izmjenama Izbornog zakona: Dodatno jačaju etnički u odnosu na građanski princip
Jakub Salkić: Sve je isto samo Franje nema
Bojan Budimac: Terorizam pod etiketom novinarstva
Osman Softić: Opasno neslaganje oko “teorije kineske prijetnje”
Sanadin Voloder: Radikalna indijska ideologija Hindutva stigla u Britaniju
EKONOMIJA
Elmedin Voloder: Izvjesno je da će Kinezi platiti penale zbog kašnjenja ili će ugovori biti raskinuti (INTERVJU/Razgovarao: Jakub Salkić)
KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Napiši knjigu pa je kupuj na buvljaku (Sadik Ibrahimović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Odbljesci zlatnoga pira ili Dekameron iza Dekamerona (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: “Koliko, momak, imaš godina?” (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: Ovdje je riječ o srčanoj vezi i jeziku srca (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić/Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Alma Arnautović: Koga u Koraju vrijeđa spomenik ljiljan
Amir Telibećirović: Vidovdanski fanatizam u turističkoj ponudi Sarajeva
Izet Perviz: Monstrumi dorasli Praljkovom vremenu
Alen Kalajdžija: Ma to ti je čista papazjahnija
Bajro Perva: Betka Agović-Kajtazović najuspješnija poduzetnica
Amila Memić: Za Kozarčane Adisu i Edina život nikad nije bio negdje drugdje, samo u Bosni
Sanadin Voloder: Korkuti stoljećima na pravoj strani historije
Ammar Kulo: Krater u koji je mogao stati šleper
Nedim Hasić: Princip i ostali: Stoljeće od sarajevskog procesa stoljeća
Izet Perviz: Magribija, dah dobrine šejhove
Mirza Abaz: Hip-hop plesom protiv predrasuda o islamu i muslimanima
