Izdanje sedmičnog lista „Stav“, broj 465, koji je u prodaji od petka, 2. februara 2024, posljednje je tiskano izdanje u formi sedmičnog lista. Prvi broj mjesečnog lista „Stav“ izlazi 1. 3. 2024. godine. Do ove rekonstrukcije došlo je na inicijativu same redakcije lista, što je uprava “Simurg Medije” prihvatila. „Stav“ je u međuvremenu kadrovski ojačan, što će se ponajbolje vidjeti na našem veb portalu. Uskoro pokrećemo i naš podcast i našu videoprodukciju. Ovo je ujedno i centralna tema ovoga broja „Stav“.
Od samog osnivanja „Stav“ je rušio nametnute kumire, prokazivao uvezene svete krave kao obična goveda, širio gotovo do gušenja suženi okvir u kojem se smjelo javno misliti i govoriti, propitivao ideje i procese koji navodno nisu imali alternativu, upozoravao na opasne uvozne trendove i sve u svemu vikao da „Car je go“ onda kada većina nije smjela ni primijetiti da postoji neki car, a kamoli da se šeta gologuz, piše Mustafa Drnišlić.
Mada tako ne izgleda na prvi pogled, dodaje on, najveća i najteža borba „Stava“ jeste bila na polju kulture, a ne politike. Svi negativni politički procesi, trendovi, ideje, organizacije i ličnosti koje je „Stav“ kritički tretirao i na koje je upozoravao jesu duboko kulturološki, a ne prolazni politički fenomen. Svaka štetna politika u bošnjačkom društvu svoj je legitimitet zasnivala oslanjajući se na narative koji proizlaze iz specifičnih političkih kultura.
Uloga „Stava“ kao bošnjačke avangarde nije iscrpljena (on se ne gasi, samo mijenja formu, postaje mjesečnik, ali jača svoju digitalnu prisutnost), a jeste do sada bila da vodi borbu za razbijanje monopola na javnu riječ, za legitimizaciju i normalizaciju bošnjačkog prava na vlastito mišljenje, za uspostavljanje istinskog bošnjačkog diskursa, za narativ. Borba „Stava“ jeste bila i ostala borba za vraćanje glasa Bošnjacima te ponovnu uspostavu autentične bošnjačke javnosti, a sve kako bi bošnjački narod bio uopće sposoban voditi borbu za svoj opstanak, dodaje on.
Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović o „Stavu“ je, između ostalog napisao: „Pojava 'Stava' u našem medijskom prostoru od izvanredne je važnosti za identitarna, naučna i publicistička pitanja koja su vapila za jednim drukčijim pristupom u vremenu kad je identitet Bošnjaka svakodnevno dovođen u pitanje. Mediji koji su prethodili 'Stavu', naročito sedmičnjaci i pojedine TV kuće, koji su finansirani od vanjskih i obavještajnih institucija, bili su toliko dominantni da se skoro izgubio svaki glas koji je nastojao da afirmira bošnjačke identitarne, kulturne, društvene, nacionalne i političke interese“.
Vriejdi još istaknuti temu sa naslovne strane, sve o montiranoj aferi „Resopiratori“, hronologiju, sudionike, pozadinu i nastavak operacije „Kula“.
O ostalim temama kojima se bavi novi broj „Stava“ saznajte iz sadržaja.
UVODNIK
Filip Muresel Begović: “Stav” postaje mjesečni list, ulaganja u nove platforme
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Govorili smo istinu, koliko god bila gorka, i nismo pokleknuli
Fahrudin Rizvanbegović: “Stav” je bio prekretnica
Fehim Nametak: Zahvalan sam “Stavu”
Amir Telibećirović: Dočekalo se ono što je dozivano s novinarskom izjavom “makar bilo i gore”
Sead Omeragić: Zašto smo izgubili medijski rat
Redakcija „Stava“: Kako se konstruirala afera “Respiratori”
Adnan Hamdov Pejčinović: “Transnacionalno” gašenje svjetla nad istinom
Faris Nanić: Presuda Međunarodnog suda pravde ima dalekosežne posljedice
Osman Softić: Arapske zemlje uspjele su ostati podijeljene čak i pred očitim genocidom
Bojan Budimac: Međunarodni sud pravde dao je tračak nade
Boban Batrićević: Otvoreno se radi na razbijanju jedinstva bošnjačkog naroda u Crnoj Gori (INTERVJU / Razgovarao: Sanadin Voloder)
Elvir Resić: Duboke podjele u američkom društvu vode cijeli svijet u neizvjesnost
EKONOMIJA
Amina Šećerović-Kasli: Za podršku Palestini bitno je nastaviti bojkotirati izraelske proizvode
KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Parcijalne ustavne reforme moramo spriječiti ili naše rane nikad nećemo zaliječiti (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: O umijeću sagledavanja cjeline prije no što postane cjelina (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Ovi nimeti za one su koji se iskreno bore za vjeru (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
APOKRIFNI FRAZARIJ: Basnovito pozorje (Irfan Horozović)
DRUŠTVO
Hasan Eminović: Fata Omanović bježala od udaje, a postala je Darinka Prijatelj i historijska ličnost
Alen Kalajdžija: Šandoprc istočnjačkog polutana
Nedim Hasić: Ko su balije, škutori i vlasi, kako su muslimani protjerani iz Novog, ko je pokršten, a ko je doveo Karadaglije na Sokolac
A.H: Prva pobjeda Nermana Fatića na Grand Slam turniru
Ibrahim Kajan: Dr. Pašalić – nenametljiv i svoj, bošnjački i svjetski
Jakub Salkić: Povelje bosanskih banova i kraljeva
Jakub Salkić: Bosanski vitezovi u očima umjetnika
KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Malo natrag, malo naprijed – Obrasci se i danas ponavljaju
- U bošnjaštvu nema ništa smiješno
- Mi nemamo namera štetiti nekoga jer se oseća ovako ili onako
- Naši muslimani, kao da nisu načisto sa sobom
- Besmislica je da se muslimani trebaju opredijeliti za Srbe ili Hrvate
- Muslimani treba da ostanu kao narodnosna grupa, a ne da se uključuju u Srbe
- Ne silovati da se neko mora opredijeliti na jednu ili na drugu stranu
- Osvajačke ambicije srpske i hrvatske buržoazije nisu vodile računa o osjećanjima muslimanskih masa
- Pritisci nisu mogli spriječiti afirmaciju njegove nacionalne svijesti i individualnosti
- Istinski priznati muslimane znači revidirati mnoge stavove u glavama i komunista
KULTURA
Almir Zalihić: Sandžački pisci: naše jezičko, stilsko i motivsko-tematsko blago
