Centralna tema novog broja “Stava” je tekst Mustafe Drnišlića pod naslovom “Prijeti nam stogodišnje ropstvo”. Drnišlić u ovom tekstu ukazuje na to da se Bošnjake otvoreno gazi, ponižava, a oni, gle čuda, šute.
“Da bi se razumjelo koliko su zaista bošnjačka pasivnost i inercija neobični i neprirodni, dovoljno je recimo pročitati transkript sa zasjedanja odbora za vanjske poslove Britanskog parlamenta koji je vodio raspravu o Zapadnom Balkanu s fokusom na Bosnu i Hercegovinu baš u vrijeme prošlogodišnjih Schmidtovih postizbornih intervencija. U tom transkriptu predsjedavajući Odbora postavlja pitanje bivšem britanskom diplomati Anthonyju Moncktonu da li je iznenađen izostankom protesta na ulicama bosanskohercegovačkih gradova, primijetivši da, kada bi se slična odluka, gdje se glasa po jednim pravilima – da bi se glasovi brojali po sasvim drugim, izazvala nerede u Velikoj Britaniji. Moncktonov odgovor poražavajući je jer on izostanak narodnog bunta i reakcije pripisuje „nenaviknutosti naroda u Bosni i Hercegovini na demokratiju“ pa još tvrdi da su ljudi u Bosni i Hercegovini ne samo „skloni da prihvate sve šta im se naredi“ već i da ih se „otvoreno gazi“. Takav odgovor britanskog diplomate ne samo da svjedoči da oni koji stoje iza Schmidta imaju kolonijalističke predrasude spram Bošnjaka već daleko strašnije od toga, potvrđuje i da u tim predrasudama ima i poprilično istine. Jer, doista, gdje su nestali Bošnjaci, zašto šute dok ih se gazi”, piše Drnišlić.
O istoj temi, iz drugog ugla, piše i Nedim Hasić u uvodniku pod naslovom “Umijeće beskičmenjaštva”, osvrćući se na nepoštivanje države Bosne i Hercegovine od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Hasić zaključuje da je bošnjačka politika u stalnoj je defanzivi, malokrvna, suhoparna, bez ideja i vizije, okrenuta isključivo foteljama i pozicijama. U strmoglavom je padu i niko ne nudi rješenje kako sve preokrenuti.
“Sastanci u Laktašima, Dodikove poruke ispred Suda Bosne i Hercegovine i konačno, posjeta trojca iz Bruxellesa, Zagreba i Amsterdama, posljednji su razlog za uzbunu, sve su to znakovi koji govore kakva je sudbina namijenjena većinskom narodu. Nije prvi put u historiji, prolazili su i kroz teža iskušenja, ali su uvijek do sada imali osobu, imali su lidera u kojeg su se mogli osloniti, za kojeg su bili sigurni. Od Čauševića, Spahe, Bašagića pa do Izetbegovića. Danas ličnosti takve harizme, hrabrosti i mudrosti nemaju. Imaju samo ‘sobele’”, piše Hasić.
O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:
UVODNIK
Nedim Hasić: Umijeće beskičmenjaštva
POLITIKA
Mustafa Drnišlić: Bošnjake se otvoreno gazi, a oni šute
Elvir Resić: Od Memoranduma SANU do masovnih grobnica
Sead Omeragić: Presude u Hagu i ukidanje Republike srpske
Adnan Hamdov Pejčinović: Trivijalizam i nadnacionalizam u službi velikosrpskog projekta
Amir Telibećirović: Zašto je Sebletija izazvao polemiku nekoliko stoljeća kasnije
Sanadin Voloder: Američka transformacija od “izvoznika demokratije” do generatora polarizacije
Osman Softić: Iranski napad na teroriste u Pakistanu koji je iznenadio svijet
Bojan Budimac: Türkiye u svemiru
Elvir Resić: Još jedna Trumpova pobjeda
Jakub Salkić: Al-Yassin“, ubica izraelskih tenkova
KOLUMNE
KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: O nedorasloj bošnjačkoj politici (Ajdin Huseinspahić)
KRIVO SRASTANJE: Vrata na koja se ponizno i kroz suze kuca (Sadik Ibrahimović)
HAZNA AŠKA: Nije zabranjeno da imaš želju, ali šta želiš da postigneš s tom željom (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)
DRUŠTVO
Nedim Hasić: Zakon o Islamskoj vjerskoj zajednici Kraljevine Jugoslavije bio je institucionalno posrbljavanje Bošnjaka
Alen Kalajdžija: Poravniti naprečac dio je aferima
Ammar Kulo: Bosansko-britanski sukob u Mletačkoj republici
Edo Demirović: Vikali su: „Gorimo, otvorite vrata!“
Izet Perviz: Mudžiza za Selimovu dušu
KULTURA
Jakub Salkić: Kako su ptičija kolica s Glasinca odlepršala u Beč i nikada se nisu vratila kući
Jasmin Grošić: Posljednja bitka španskih muslimana
KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA
- Bošnjačka etnomedicina: Allahov emer, džin hodže, sihiri, zapisi, salijevanje strave...
- Od Jurjeva do Aliđuna, od Aliđuna do Lučina i Mitrova i od Mitrova do Božića
- Taka mu čehra, taka mu nafaka, tako mu pisano
- Alhamijado književnost bila je omiljena među širokim slojevima Naroda
- Primijenjene umjetnosti: Austrougari su željeli sačuvati stare bošnjačke zanate
- Muzika, opera, balet i genij glasa Bahrije Nuri Hadžić
