Centralna tema ovoga broja semičnika “Stav” je esej palestinske književnice Adanie Shibli, autorice romana Sporedan detalj, koji je nagrađen “Stavovom” nagradom “25. novembar” za knjigu godine.

Adania Shibli (Palestina, 1974) piše romane, drame, kratke priče i eseje. Dvostruka je dobitnica nagrade “Qattan Young Writer’s Award‑Palestine”, 2001. za roman Masās i 2003. za Kulluna baid bi zat al‑miqdar min al-hubb. Shibli se, također, bavi akademskim istraživanjem i podučavanjem. Predavala je na univerzitetima University of Nottingham (UK) i Birzet University (Palestina). Njen posljednji roman Sporedan detalj bio je u užem izboru za National Book Award 2020, te u širem izboru za Međunarodnog Bookera 2021. Ove je godine Frankfurtski sajam knjiga započeo nekoliko dana nakon sukoba u Palestini i direktor Jürgen Boos je zabranio dodjelu nagrade Adaniji Shibli za Sporedan detalj, koji je preveden na njemački jezik pod naslovom “Eine Nebensache”. Naime, u junu 2023. je izdavačka kuća Litprom objavila da će Shibli u Frankfurtu primiti nagradu za književnost kojom Ministarstvo nauke i umjetnosti Hessena i Kulturni fond Frankfurt RheinMain od 1988. odaju priznanje djelima pisaca s takozvanog “globalnog juga”. Boos je prvo objasnio da je Shibli zabranjena jer Sajam u potpunosti podržava Izrael. Zatim je rečeno da je odluka donesena kako bi se palestinsku autoricu “zaštitilo od zapaljive masovne mržnje”, koja nije uopće bila zabilježena, a zatim “da nije vrijeme za slavlje” te da je otkazivanje dogovoreno s autoricom i njenim izdavačem, što je, naravno, bila laž. Ovakav postupak izazvao je brojne osude svjetske javnosti, a najglasniji u ocjenama razina skandaloznosti bio je slovenački filozof Slavoj Žižek. Sporedan detalj je objavljen i u Bosni i Hercegovini (Buybook, 2022) u prijevodu prof. dr. Mirze Sarajkića. Stručni žiri Stavove nagrade “25. novembar” odlučio je da ovoj knjizi dodjeli nagradu u kategoriji za knjigu godine te je ona uručena na svečanosti u Jajcu, u Muzeju II zasjedanja AVNOJ-a, 25. novembra 2023. godine na ruke prevoditelja prof. dr. Mirze Sarajkića i izdavača Gorana Samardžića. Nagradni fond od 3.000 KM je uplaćen za pomoć palestinskom narodu. Shibli do sada, bez obzira na interes svjetskih medija, nije davala izjave za medije. Esej koji ekskluzivno objavljuje Stav njeno je prvo javno očitovanje na okolnosti skandala na Frankfurtskom sajmu knjiga, ali i nadahnuta poruka palestinske književnice svijetu o strahovima koji je proganjaju zadnjih mjeseci.

Od ostalih tema u novom broju izdvajamo tekst Mustafe Drnišlića pod naslovom “Secesija pred vratima”. Kako piše Drnišlić, Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu je pogodila “savršena oluja”. To je kombinacija nikada goreg visokog predstavnika koji radi u interesu službenog Zagreba, i uopće u korist rasističke mittlevropske demokršćanske ideje, nove politike Sjedinjenih Američkih Država kojom se namjerava stabilizirati Zapadni Balkan tako što će se interesi Srbije namiriti na štetu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova, povampireng projekta Velike Srbije na steroidima te pojave izvana projektiranog i duboko antibošnjačkog veleizdajničkog političkog projekta “trojke”, koji je od zapadnih ambasada doveden na vlast suspenzijom Ustava kako bi kapitulirao u ime bošnjačkog naroda. Za posljedicu imamo nikada agresivnije srpsko-hrvatske politike koje ubrzano obesmišljavaju i rastaču državu te potpuno politički neutralizirane Bošnjake koji nemoćno posmatraju klizanje u provaliju.

U ovom broju donosimo i historijske činjenice kako je nastala Republika srpska. Tekst koji je napisao Jakub Salkić baziran je na istraživanju historičara Muamera Džananovića, Jasmina Medića i Hikmeta Karčića uokvireno u knjigu Nastanak Republike srpske. Ovaj tekst na neki način povezuje prošlost i sadašnjost, ukazuje na to da Milorad Dodik danas, kao i Radovan Karadžić 90-ih godina prošlog stoljeća, koriste iste obrasce ponašanja.

 O ostalim temama kojima se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK

Faris Nanić: Nema niti jednog dokaza da će nas Amerika i NATO braniti

POLITIKA

Mustafa Drnišlić: Secesija pred vratima

Adnan Hamdov Pejčinović: Gledamo li širom otvorenih ili zatvorenih očiju

Jakub Salkić: Ponovimo historiju prije nego što nam se historija ponovi

Jakub Salkić: Januar, mjesec u kojem nakaze postaju nacionalni heroji

Alija Čolaković: Incidenti postali pravilo: Četničko divljanje, pucnjave, vrijeđanja...

Mustafa Drnišlić: Bosnu ne(će) braniti Amerika

Sead Omeragić: Uspavanka za krv, znoj i suze

Mirza Sarajkić: Čudovište me ipak nije ščepalo, podrška koja stiže i iz Bosne je slamka spasa

Nedim Hasić: OD KORVINA DO ORBANA: Bosni Ugari nikad nisu bili prijatelji

Osman Softić: Upotreba izraelske moderne tehnologije u represiji i dehumanizaciji Palestinaca

Sanadin Voloder: Vjerski fundamentalizam: Protestanti i cionisti zazivaju Kraj svijeta

Bojan Budimac: Opozicija opet sanja o pučevima

KOLUMNE

KATEDRA ZA POLITIČKU PISMENOST: Smiju li se Bošnjaci pouzdati u strance (Ajdin Huseinspahić)

KRIVO SRASTANJE: Kako se prevenira kršenje principa uzajamnosti (Sadik Ibrahimović)

HAZNA AŠKA: Zar može žena biti nemoralna da tu muškarca nema? (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić / Priredio: Šaban Gadžo)

DRUŠTVO

Almir Zalihić: Najplodniji bosanskohercegovački autor politikoloških nauka

Alen Kalajdžija: Ne razumiti se na prozukle ideje nekih herifa

A.Z: 460 godina od smrti jednog od najvećih Bošnjaka koji je hodio zemljom

Amir Telibećirović: Od sakralne geometrije do Nobela, i natrag

Izet Perviz: Troimena džamija s dvoja vrata

KRAJOBRAZI BOŠNJAČKOG IDENTITETA

- Zanatska i privredna genijalnost Bošnjaka

- Običaji vukova i zvončara, srodstvo po mlijeku, tevhid prid dušu, striženo kumstvo, salijevanja strave...

- Naše slavno epsko: O Đerzelezu, Mustaj-begu, Hrnjici i Tali s Baba Alijem i Jašarom Šukrićem

- Izvori sjećanja: Knjižne zbirke i biblioteke Bošnjaka zasluge su posvećenih vakifa

- Natporučnik Edmund Misera: Likovni radovi iznimne dokumentarne vrijednosti od 1879. do 1883. godine

KULTURA

Adnan Hamdov Pejčinović: Plodonosan, a nedovoljno istražen književnik

Almir Zalihić: Pjesnik svakog vremena, oličenje eksplozije imaginacije