Nakon najave da bi visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt mogao ponovo intervenirati i mijenjati Ustav Federacije BiH s ciljem “otklanjanja blokada za formiranje vlasti” u Federaciji BiH kako bi pomogao HDZ-u i “trojki” da nesmetano i nezasluženo prigrabe vlast u FBiH, o ovoj temi razgovarali smo s pravnim stručnjakom Nezirom Pivićem, profesorom na Pravnom fakultetu u Zenici.
STAV: Možete li objasniti šta bi za Federaciju BiH, a posebno za Bošnjake, značilo nametanje izmjena Ustava na način kako su to mediji ovih dana objavili?
PIVIĆ: Ustav Bosne i Hercegovine opredjeljuje Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku državu u kojoj demokratskim putem izabrani predstavnici građana u skladu s Ustavom i zakonima formiraju vlast, mijenjaju Ustav, usvajaju zakone i donose odluke. Demokratska društva, između ostalog, jačaju kroz politički pluralizam ili višestranačje, a da bi vlast bila dobra, ona treba snažnu i konstruktivnu opoziciju.
Visoki predstavnik, protivno demokratskom opredjeljenju Bosne i Hercegovine, u noći 2. oktobra 2022. godine oktroisao je izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH na način da je HDZ izdignut na nivo ustavne kategorije, da im je ne samo Ustavom garantovana participacija u vlasti već im je dat i monopolski položaj da u vlast biraju one stranke koje će ispunjavati sve njihove zahtjeve.
S time u vezi, novo oktroisanje Ustava FBiH čiji sadržaj kruži medijima dodatno bi ojačalo poziciju HDZ-a i imalo nesagledive i razarajuće posljedice u vidu delegitimizacije izborne volje Bošnjaka, lišavanje Bošnjaka njihovih političkih prava, prava Bošnjaka na participaciju u vlasti i stavio bi Bošnjake u potčinjen položaj naspram HDZ-a i SNSD-a. Novo oktroisanje imalo bi nesagledive posljedice i na Federaciju BiH gdje bi službeni Zagreb određivao ko će u vlast i pod kojim uslovima. S činjenicom da službeni Beograd na sve načine nastoji da se miješa u naša unutrašnja pitanja, Bosna i Hercegovina bi tako odlukama OHR-a bila isparcelisana između susjednih država. Izgubila bi svoj politički suverenitet, a s njim i pravo da vodi svoje politike i donosi svoje odluke.
Borba Bošnjaka za političko pravo da odlučuju sami o sebi, pravo da se pitaju o svemu što ih se tiče, pravo da grade demokratsku državu i pravo da Srbi i Hrvati ne odlučuju koji će “muslimani” u vlast već da Bošnjaci demokratskim putem biraju svoje predstavnike teško je izboreno i s cijenom izvršenog genocida nad Bošnjacima. U tome je suština i to je ono što možemo izgubiti ako dođe do novih oktroisanja Ustava FBiH i Izbornog zakona.
Bošnjaci su ponosni na činjenicu da samo i isključivo na teritorijama koje je oslobodila Armija Republike Bosne i Hercegovine postoji politički pluralizam, postoje stranke “ljevice”, postoji opozicija, postoji sloboda misli, govora i medija. Sloboda da svako može u javnosti i medijima kazati sve ono što misli i osjeća.
Posebno, samo na takvoj teritoriji, Bošnjaci predlažu amandman na Ustav FBiH kojim bi se omogućila federalna vlast samo s potpisima Srba i Hrvata. Zamislite i hipotetički da u entitetu Rs dva potpredsjednika iz reda Bošnjaka i Hrvata imenuju Vladu Rs bez saglasnosti Dodika? Međutim, mi Bošnjaci ponosni smo na našu demokratsku tradiciju i narav da sve činimo sukladno pozitivnim propisima.
Usporedbe radi, na području entiteta Rs ne postoji niti jedna politička opcija kojoj veličanje ratnih zločinaca i negiranje haških presuda nije uneseno u statut kao osnovno načelo stranke. Medijskih sloboda nema i još se dodatno planira kriminalizirati kleveta. Takozvanih ljevičarskih stranaka ondje nema.
Postojanje ustavnih asimetrija između entiteta jedan je od uzroka teške političke pozicije Bošnjaka i Hrvata u Rs-u. Naprimjer, potpredsjednik entiteta Rs ne participira u procesu formiranja entitetske vlade. S druge strane, u Federaciji BiH potpredsjednik stavlja potpis na odluku kojom se imenuje Vlada FBiH. U entitetu Rs Vijeće naroda nema nikakve ovlasti izvan proceduralnog veta vitalnog interesa. U Federaciji BiH Dom naroda je puni zakonodavni dom sa svim ovlastima. Dakle, uz sve prethodno navedene asimetrije, koje znatno umanjuju prava konstitutivnih naroda u entitetu Rs, visoki predstavnik ne nalazi za shodno da iskoristi bonske ovlasti, da popravi te asimetrije, već se fokusirao na Federaciju BiH i poziciju HDZ-a.
Općenito, Bošnjaci grade demokratsku atmosferu u kojoj se njeguje ideja građanske države svih naroda i građana Bosne i Hercegovine. Bošnjaci su narod dugačke i snažne demokratske tradicije, narod koji razumije da se vlast mora mijenjati, ali samo na izborima i samo demokratskim putem. Bošnjaci će svoju demokratsku tradiciju, ideju građanske države i ravnopravnih naroda i građana braniti svim dostupnim pravnim i političkim sredstvima.
STAV: Ako visoki predstavnik ipak ustraje u svom naumu, koja su to pravna i politička sredstva kojima se može boriti protiv toga?
PIVIĆ: Ako visoki predstavnik odluči da liši Bošnjake političkih prava i dovede ih u potčinjen položaj naspram Hrvata i njihovu sudbinu stavi u ruke Zagreba, u takvom okolnostima koriste se sva pravna i politička sredstva. Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine je jedno pravno sredstvo koje ćemo sigurno koristiti u okolnostima da visoki predstavnik ponovo oktroiše izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona.
U prošlosti se govorilo o tome da probosanske stranke između sebe jesu opozicija jedna drugoj, ali da nisu opozicija državi. Međutim, bojim se da smo i tu zabludu skupo platili. Svjedoci smo da su SDA i DF vodili i vode i danas pravnu, političku i građansku borbu protiv oktroisanih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, dok su ostale stranke, od kojih su većina na papiru “građanske”, prihvatile delegitimizaciju kako bi ih HDZ uzeo u vlast.
Međutim, za nas je najvažniji glas naroda i naših patriota koji imaju snažan refleks za odbranu države. Glas koji dolazi do nas ispunjen je nezadovoljstvom, razočaranjem i ogorčenošću zbog načina na koji visoki predstavnik mijenja Ustav i Izborni zakon i zbog posljedica koje njegovo ponašanje ostavlja na Bošnjake.
Traže da javno i direktno izraze svoje nezadovoljstvo zbog svega što im je učinjeno. Posebno zbog onoga što sam prethodno kazao – Bošnjaci imaju snažnu demokratsku tradiciju, privrženi su poštivanju Ustava, zakona, drugog i drugačijeg, nikada nisu ljude dijelili niti na koji drugi način osim na dobre i na loše. I, nažalost, sada im se to vraća delegitimizacijom izborne volje i političkom marginalizacijom. Naš narod kaže: čuvaj se ljutnje merhametli insana.
STAV: Kakve bi bile dugoročne posljedice za Bošnjake kao politički narod, kao politički faktor?
PIVIĆ: Iz sadržaja onoga što bi visoki predstavnik navodno mogao oktroisati izvodimo zaključak da će, bez obzira na rezultate neposrednih i posrednih izbora, bez obzira na demokratsku volju Bošnjaka na tim izborima, HDZ-ovi zastupnici u HNK-u imati konačnu odluku o tome ko će participirati u vlasti, a ko neće. Vladu Federacije BiH bi, ustvari, imenovali zastupnici HDZ-a u HNK-u, a ne Parlament Federacije BiH.
Delegitimizacija izborne volje Bošnjaka prvi je korak u smjeru lišavanja Bošnjaka njihovih političkih prava i u konačnici dovođenje Bošnjaka u stanje političke izolacije u kojoj će biti potčinjeni volji Zagreba i Beograda. To su teške i razorne dugoročne posljedice na Bošnjake, a kada je nešto štetno za Bošnjake, odmah znate da je štetno i za državu Bosnu i Hercegovinu, jer Bosne i Hercegovine nema bez Bošnjaka i drugih naroda.
Iz navedenih razloga, SDA je dugo vremena pozivala na politički dogovor unutar stranaka od kojih su neke barem nominalno bile označene kao građanske i probosanske. Dugo je bilo ukorijenjeno mišljenje da za stranke s teritorije koje je oslobodila Armija Republike Bosne i Hercegovine država nije opozicija, ali onda se okupi trojka plus, koja je u kratkom vremenu ne samo stala na stranu visokog predstavnika već ga mole da oktroiše ove štetne izmjene kojim bi njih nametnuo u vlast, a delegitimizirao izbornu volju Bošnjaka s trajnim i nesagledivim posljedicama.
Bošnjaci, kao motor demokratije u Bosni i Hercegovine, borili su se da izgrade demokratsko društvo političkog pluralizma, gdje imamo i snažnu vlast i snažnu opoziciju, gdje imamo političke borbe i utrku ko će više uraditi za narod, gdje se ljudi dijele na dobre i loše i nikako drugačije i to je koncept države koji Bošnjaci podržavaju, ali nažalost trojka plus bi da oktroiše svoj put u vlast pod cijenu nestanka političkog pluralizma, demokratije i predaje Federacije zastupnicima HDZ-a u HNK-u.
STAV: Da li ste unutar Vaše stranke razmatrali opciju, koja se u nekim krugovima spominje, da svi izabrani zvaničnici SDA na svim nivoima vlasti daju ostavke, a da se niko s liste ne prihvati mandata? I kakvu bi to poruku poslalo OHR-u i međunarodnoj zajednici?
PIVIĆ: SDA uvijek sluša glas naroda i naših patriota, to je naša snaga i naša obaveza da uvijek radimo u najboljem interesu naroda. U okolnostima oktroisanja novih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, demokratija bi bila obesmišljena, izvršna i zakonodavna vlast izgubile bi svoju svrhu. S tim u vezi, morali bismo preispitati našu poziciju.
Lica koja su u institucijama imenovana i izabrana u ime SDA u službi su naroda i bit će preduzeto sve što bude u najboljem interesu naroda i države. U dijelu koji se tiče međunarodne zajednice i OHR-a, počev od prvih najava oktroisanja polovinom 2022. godine, SDA je slala snažne poruke da se protivi svakom obliku oktroisanja kojim se uvode novi oblici diskriminacije i delegitimizacije volje birača.
STAV: Je li možda najrealnija opcija, ako već visoki predstavnik želi uraditi nešto da “odblokira” formiranje vlasti, da raspiše nove izbore?
PIVIĆ: U toku predizborne kampanje za izbore 2022. godine SDA je ponudila svoj izborni program i istaknula da je država Bosna i Hercegovina trajna koalicija i ko god želi da radi u interesu države Bosne i Hercegovine, SDA će mu pružiti snažnu podršku. To je politički stav izrastao iz bošnjačkog naroda i stav oko kojeg je izgrađena ideja SDA.
Upravo su takvom programu i političkoj filozofiji birači iz reda bošnjačkog naroda, ali i drugi koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju kao svoju domovinu, dali podršku s više od 300.000 glasova i najvećim brojem pojedinačnih mandata na svim nivoima vlasti. Demokratski kapacitet koji SDA crpi iz naroda nema premca i to nas obavezuje na borbu koju i danas vodimo.
S druge strane, trojka plus nudila je svojim biračima građansku državu, slala poruke da se uzme “zdravo za gotovo” da neće sa SNSD-om, da neće s nacionalistima i postavljali pitanje “ko će dati lopovsku HDZ-u u procesu formiranja Vlade FBiH”.
Nakon što su ih HDZ i SNSD izabrali da umjesto Bošnjaka popune kvotu u Vijeću ministara BiH, nakon što su HDZ i SNSD preglasali Klub Bošnjaka u državnom i Federalnom Domu naroda i tako, suprotno volji kluba Bošnjaka, imenovali lica iz trojke plus u rukovodstvo domova, nakon što je trojka plus podržala štetne amandmane na budžet Federacije BiH, nakon što su podržali sudiju Ustavnog suda prema željama Dragana Čovića i u konačnici nakon što su se pismeno obavezali Čoviću da će podržati Izborni zakon po njegovoj mjeri, jedino što bi od njih bilo demokratski jeste da raspišemo nove vanredne izbore i da oni pred narod podastru ovo sve što su Čoviću obećali pa da na izborima narod dadne svoje mišljenje o svemu.
Ako visoki predstavnik ima namjeru da na neki način interveniše, onda bi raspisivanje prijevremenih izbora bila možda i najdemokratskija intervencija na najnedemokratskiji način.
