Ovih dana u fokusu javnosti u Bosni i Hercegovini opet se našao pokušaj njenog čerečenja koji planira provesti u djelo vlast iz bh. entiteta Republika srpska. Naime, jedna od tačaka dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Rs-a zakazane za utorak 27. decembra bilo je preknjižavanje državne imovine na entitete kroz usvajanje novog zakona o nepokretnoj imovini. Iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u našoj državi Christian Schmidt suštinski isti zakon ranije ove godine stavio van snage te uprkos činjenici da je i Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim ovaj pokušaj vlasti u Rs-u da imovinu BiH prebaci sebe, to nije spriječilo Milorada Dodika i ekipu da nastave s ranije zacrtanim planom otimačine državnog vlasništva.
Muharem Cero, raniji član Komisije za državnu imovinu i bivši direktor Službe za zajedničke poslove institucija BiH, podvukao je da se novi zakon o nepokretnoj imovini suštinski ne razlikuje od onog zakona koji je visoki predstavnik Christian Schmidt 12. aprila suspendirao i koji je Ustavni sud BiH ocijenim neustavnim.
“Čini mi se da je leksika koja je iskorištena u ovih sedam članova Zakona o nepokretnoj državnoj imovini koja se prenosi na Rs ciljano enigmatična. Tu je na snazi igra brojeva i datuma. Međutim, kada se uzme u obzir obrazloženje, koje je prateći dio predloženog zakona, što treba biti ustavno-pravno uporište kojim se objašnjava osnovanost donošenja samog zakona, onda se da primijetiti da se sve, kao i u svim presudama Ustavnog suda BiH koje se tiču državne imovine, svodi na onu baznu presudu U-1/11 iz 2012. godine.
Ipak, to što treba biti njihovo ustavno-pravno uporište za sam zakon uopće ne korespondira s predloženim zakonom. Svima je jasno da se ovdje radi o javnim dobrima koja su vlasništvu svih nas na teritoriji kompletne države BiH. Uzmemo li u obzir samo izjave čelnih ljudi u Rs-u poput premijera Radovana Viškovića, predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića, pa i izjavu 'dirigenta' Milorada Dodika, u potpunosti nam postaje jasno da se radi o još jednom pokušaju, odnosno da se radi na istrajavanju u tome da se entiteti nadrede državi. Ovo se ne radi kako bi se samo dokazalo da Rs ima neku imovinu, već s ciljem totalne preinake ustavno-pravnog karaktera BiH u model 'sastavljene države'”, izjavio je za Stav Muharem Cero.
On dodaje da je to agenda koju više od decenije “protura” Savez nezavisnih socijaldemokrata i partneri ove političke partije. Kako objašnjava, taj koncept je pokušaj dokazivanja da ne postoji kontinuitet države BiH, već da je ona “sašivena” državna zajednica od dva entiteta u Daytonu.
“Zašto se preferira taj koncept? Zato što se sve ono što je sašiveno može vrlo jednostavno i rašiti. Svim ovim potezima u konačnici je cilj, ako ćemo se voditi konotacijama, državna zajednica nalik nekadašnjoj Srbiji i Crnoj Gori. Milorad Dodik i oni oko njega model secesije pretvaraju u model disolucije. Secesija je pravno nasilan čin i ne jamči međunarodno priznanje, dok je disolucija pravno moguć čin, za što je ipak potrebno vlasništvo nad teritorijom kako bi neko područje zahvaćeno disolucijom moglo u nekom momentu imati državotvorni osnov.
Ja se nadam da je ovo posljednji pokušaj usvajanja jednog ovakvog zakona u NSRS-u iako se bojim da je riječ o agendi koja će nadživjeti i ovaj saziv vlasti. Bojim se da će trajati sve dok se jasnije i odlučnije međunarodna zajednica ne angažira. Unutrašnji kapaciteti ovo stanje promijeniti neće jer ih mori umaranje i navikavanje, što odgovara rušilačkim snagama. Ovu agoniju mogu prekinuti samo kreatori Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovi garanti, u najširem smislu međunarodna zajednica, tako što će primijeniti kaznene odredbe i sve one koji ne poštuju odredbe Ustavnog suda te koji kontinuirano vrše antidejtonsko djelovanje s jasnim političkim ciljevima udaljiti iz političkog života. Trebaju biti čak i procesuirani”, dodao je Cero.
Pravni ekspert Enver Išerić kazao nam je kako u trenutnim okolnostima najveću odgovornost na sebi imaju one političke stranke s probosanskim prefiksom, a koje koaliraju sa SNSD-om na državnom nivou.
“U poglavlju Politička stabilnost i vladavina prava koalicionog sporazuma između političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu na nivou države BiH između ostalog stoji da će se pitanja državne imovine rješavati u skladu s Ustavom BiH. Ustavni sud BiH donio je vrlo jasnu odluku da je državna imovina u nadležnosti države BiH. Ustavni sud je ustavna kategorija i njegove odluke se moraju izvršavati. Ovim aktivnostima NSRS krši Ustav BiH, Dejtonski mirovni sporazum i, na kraju, koalicioni sporazum političkih stranaka. Ja očekujem da će reagirati na ovakve aktivnosti političke stranke koje se zalažu za vladavinu prava, a koje su zaključile sporazum sa SNSD-om o formiranju vlasti, ali isto tako i visoki predstavnik Christian Schmidt, koji mora zaustaviti antidejtonsko djelovanje. Konačno se s političke scene moraju ukloniti lica koja proizvode nered i anarhiju i koja predstavljaju opasnost za mir u BiH”, rekao nam je Enver Išerić te je ukazao na bitnost riječi koje je u vezi s ovom temom naglasila predsjednica Ustavnog suda BiH.
Naime, Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, u intervjuu za Anadoliju osvrnula se, uz ostalo, na Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini, koji se po hitnom postupku našao pred poslanicima NSRS te na obilježavanje 9. januara kao dana bh. entiteta Rs, s obzirom na to da ni u jednom od ova dva predmeta od strane predstavnika u Rs se ne poštuju odluke najviše sudske instance u državi.
“Kao predsjednica Ustavnog suda BiH, ne mogu i ne želim komentirati izjave političara. Ustavni sud ne može utjecati na to da li će političari poštivati odluke Ustavnog suda. Ono što može je, eventualno, utvrditi da neka odluka Ustavnog suda nije provedena i o tome obavijestiti Tužilaštvo BiH na daljnje postupanje. Ustavni sud je donio odluke o tom pitanju, u kojima je utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini, a koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Rs, jer je to nadležnosti BiH. U svojoj posljednjoj odluci U-10/22, od 22. septembra 2022. godine, Ustavni sud je ponovio svoj stav iz ranijih odluka, zbog čega smatra da Rs nema nadležnost da regulira ovu materiju. Iako se na razini BiH ovo pitanje pokušalo riješiti putem formiranja Komisije za državnu imovinu, Ustavni sud je konstatirao da to pitanje još nije riješeno i da postoji istinska nužnost te pozitivna obveza da država BiH to pitanje riješi što je prije moguće”, istakla je ona.
Naglasila je i to da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i njihovo neizvršavanje ili sprečavanje izvršavanja od nadležnih organa javne vlasti u BiH predstavlja krivično djelo prema članku 239 Kaznenog zakona BiH.
“Mi do sada nismo dobili nikakvu informaciju od Tužilaštva BiH o aktivnostima poduzetim u tom pravcu. Naime, Ustavnom sudu jedino preostaje mogućnost da, kada utvrdi da njegova odluka nije izvršena u roku koji je odredio, donese rješenje o neizvršenju koje dostavlja Tužilaštvu BiH na daljnje postupanje”, kazala je.
I dok visoki politički zvaničnici u Rs-u otvoreno govore kako neće odustati od svojih nakana o preknjižavanju državne imovine na ovaj entitet, sve oči bivaju uprte u zgradu OHR-a u Sarajevu i u visokog predstavnika Christiana Schmidta. Iako je u aprilu već reagirao kada je u pitanju bila ista stvar, svima je i više nego jasno da politički barbari iz Rs-a ne namjeravaju stati.
Samim tim, opravdano je očekivati konkretnije poteze od izaslanika međunarodne zajednice u našoj državi. Ako Christian Schmidt ostane gluh i nijem, slobodno se može reći da doprinosi nestabilnostima na našoj političkoj sceni. S druge strane, također je na potezu i Tužilaštvo BiH, koje bi konačno trebalo pokrenuti pravne postupke protiv svih onih koji ne poštuju odluke sudova kako bi barem donekle popravilo lošu reputaciju koju ima godinama i koju, čudno, brižno njeguje bezobrazno dugo.
