Kada pogledamo položaj zemalja BRICS-a, odnosno Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, na mapi svijeta, tri zemlje su tropskoj zoni Brazil, Indija i Južna Afrika. Dvije zemlje ispod ekvatorijalne linije su Brazil i Južna Afrika. Kada pogledamo trenutnu agendu globalnog ekonomsko-političkog sistema, vidimo da je u pitanju uglavnom determinisana atlantskim, evroazijskim i azijsko-pacifičkim zemljama koje se nalaze iznad tropskog pojasa.
Unatoč intenzivnoj i teškoj agendi za 2022., uspješno predsjedavanje G-20 Indonezije i činjenica da je još jedna moćna zemlja kao što je Indija preuzela mandat predsjedavanja 2023. godine, stvorilo je važnu priliku da se glas “globalnog juga” podigne i spojiti svoju agendu sa globalnim ekonomsko-političkim sistemom.
Zapravo, globalni jug se može sažeti kao viši pristup ili više razumijevanje Pokreta nesvrstanih, koji je formiralo preko 100 zemalja sa rukovodstvom Jugoslavije 1961. godine, gotovo prilagođen osnovnim realnostima 21. vijeka. Rizik od drugog “hladnog rata” izazvanog tekućim ratom Rusije i Ukrajine, koji okončava prvu godinu, termin je koji opisuje tjeskobu oko početka sukoba između zemalja Atlantskog saveza i Ruske Federacije, nekada lider zemalja željezne zavjese.
Međutim, postoji i značajna grupa zemalja s drugačijim planovima, očekivanjima, nadama i globalnim ciljevima od zemalja koje se nalaze u Tropiku Raka ili „Globalnom sjeveru“.
Kontinenti u usponu 21. stoljeća, afričke zemlje i veoma važan dio Azije, Australije i Novog Zelanda, zahtijevaju da se postojeći neuravnoteženi i neravnopravni globalni politički i finansijski sistem redefiniše i preoblikuje kako bi ispunio očekivanja globalnog juga, posebno ekonomije u razvoju na globalnom jugu. Oni zahtijevaju da svijet cijeni njihove prioritete i žele da njihova agenda bude izraženija kada je u pitanju globalna politička ekonomija.
Turska je zemlja globalnog sjevera koja najbolje razumije očekivanja globalnog juga. Baš kao što Turska djeluje kao najefikasniji most između Zapada i Istoka, ona je zemlja plejmejker Evroazije. Zemlja je takođe snažan akter koji može da unese očekivanja Globalnog juga na svjetsku agendu.
Zemlje u razvoju predstavljene konceptom globalnog juga žele klimatsku i dužničku krizu uzrokovane današnjim razumijevanjem globalizacije ("Globalizacija 2.0"), da se što prije okonča. Iz tog razloga, oni moraju preuzeti aktivnu ulogu kao nikada ranije u Banci za međunarodna poravnanja (BIS), Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci; s druge strane, u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), kako bi se eliminisala globalna klimatska kriza uzrokovana razvojem zasnovanim na fosilnim gorivima, osnova druge i treće industrijske revolucije, te globalna dužnička kriza uzrokovana prema modelu Bretton Woods, mora smisliti nove pristupe, politike i rješenja koja ispunjavaju očekivanja globalnog juga. Iz tog razloga, Globalni jug želi da se čuje na svom inkluzivnijem, više prihvaćanja rješenja i koraka u vezi sa agendom G-20. U narednom periodu Turska će i dalje biti zemlja sa kojom mogu najintenzivnije sarađivati i dobiti najkonkretniju podršku.
Piše: Kerem Alkin
Kerem Alkin je ekonomista, profesor na Univerzitetu Medipol u Istanbulu. Stalni je predstavnik Turske u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
