Agencija za statistiku Kosova (ASK) danas počinje proces registracije stanovništva u zemlji, koji će trajati do 15. maja 2024. godine.

"Neophodan je (popis) za oblikovanje budućnosti zajednica i nacije. Tačan popis osigurava pravednu zastupljenost i raspodjelu vladinih sredstava", kažu iz ASK-a.

Većina Bošnjaka na Kosovu živi u Prizrenu i oko ovog grada, Dragaš, na području Peći, Istoka, Mitrovice.

"Popis je nekoliko puta odlagan zbog tehničkih izazova i rokova vezanih za implementaciju. Konkursi za osoblje koje će raditi na popisu su bili objavljivani više puta zbog malog broja zainteresiranih ljudi da rade na samom popisu. I nakon svega, Agencija za statistiku i Centralna popisna komisija odredili su rezervirana mjesta za pripadnike nevećinskih zajednica koja su uglavnom popunjena s malim brojem zloupotreba. Biće ogromnih izazova za implementaciju popisa prije svega u sredinama sa većinskim srpskim stanovništvom zbog poznate političke i bezbjednosne situacije i bojkota prethodnog popisa", kaže za Stav Almedin Fejza, član Konsultativnog vijeća za zajednice (KZV) pri kabinetu predsjednice Kosova.

On podsjeća na historiju negativnih utjecaja na Bošnjake Kosova iz susjednih zemalja, a posebno iz Bugarske.

"Bošnjačka zajednica na Kosovu i ovaj popis dočekuje s ogromnim mješanjem i utjecajem od strane regionalnih država kao što su Srbija, ali u posljednje vrijeme i Bugarska, zloupotrebljavajući studente, socijalna davanja i ostale pogodnosti koje određeni broj ljudi ima od strane tih država. Pred sami početak popisa postoje određeni tehnički problemi vezani za ravnomjernu raspodjelu popisivača u svim sredinama, s posebnim fokusom na opštinu Prizren", dodaje Fejza.

Uoči popisa bošnjačka zajednica u Prizrenu organizirala je veliki skup pod nazivom “Bitno je biti Bošnjak” kojem su prisustvovali eminentni gosti iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i Sjeverne Makedonije.

Ćerim Bajrami, istaknuti bošnjački aktivista, se osvrnuo na svom Facebook profilu na značaj popisa za bošnjačku zajednicu.

"Nama je svaki bošnjački pripadnik u Republici Kosovo i njenoj dijaspori bitan te niko ne smije ostati nepopisan! Popisi stanovništva nisu izbori pa da se na njima glasači mogu odazvati nešto preko polovine da bi izbori bili priznati”, poručio je Bajrami.

On je naglaso da je prema popisu 2011. godine bilo približno 28.000 Bošnjaka, a govornika bosanskog jezika bilo je približno 30 000.  

"Podsjećamo da je popis iz 2011. godine obuhvatio samo prisutno stanovništvo na Kosovu, i to bez četiri općine na sjeveru Kosova u kojima su živjeli (i još žive) u znatnom broju i pripadnici bošnjačkog naroda."
 
Ukazao je i na negativne tendencije asimilacije i nasrtaja na Bošnjake.
 
"Svi pokušaji manipulacija s našim ljudima, asimilatorski nasrtaji, negiranja i napadi na Bošnjake imaju za cilj smanjenje njihovog broja, a ukidanje nastave na bosanskom jeziku je prvo oružje svih negatora i asimilatora, zato što je ona glavni faktor očuvanja i jasni pokazatelj bošnjačkog identiteta."
 
Pozvao je dijasporu, gdje živi oko 30 000 kosovskih Bošnjaka, da iskoristi ovu historijsku priliku i da se popišu u što većem broju.

Popis se organizira uz lično prisustvo domaćina kućne zajednice, u stambenom objektu ili u blizini prebivališta/kuće ispitanika (građana). U zavisnosti od broja članova domaćinstva, starosti i spola, očekuje se da intervju u domaćinstvu s četiri člana traje tridesetak minuta.

Iz ASK-a je poručeno da su podaci koji se traže u upitniku za sva polja obvezni za popunjavanje. Prema Zakonu o registraciji stanovništva, podaci moraju biti tačni, jer će biti provjereni iz drugih izvora i svako neslaganje može prouzročiti kazne. Pružanje netačnih podataka je kažnjivo i kazna je od 30 do 2.000 eura.

Za pitanja o etničkoj pripadnosti, vjeri i jeziku ispitanik ne mora odgovoriti i nema kazni. Za odbijanje sudjelovanja na popisu stanovništva kazna se kreće od 30 do 2.000 eura.

Nepotpuni popis 2011. godine

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, Bošnjaci su bili druga nacija s 27.533 (1,58 posto) pripadnika. Broj Srba je bio 25.532 (1,47 posto), ali taj iznos nije realan jer je bojkot bio prisutan i u srpskim sredinama južno od Ibra. S druge strane, dio Bošnjaka živi u četiri sporne općine na sjeveru tako da će oni biti obuvaćeni najavljenim popisom za razliku od 2011. godine.

Od popisanih 27.533 Bošnjaka njih 16.500 živjelo je u Prizrenu što je oko 9 posto ukupnog stanovništva Prizrena. U općini Dragaš popisano je 13.000 stanovnika, od kojih se 7.000 izjasnilo kao Goranci, a 5.000 kao Bošnjaci. Osim toga, približno 3.500 Bošnjaka gravitira Peći, a Istoku 1.500. U Mitrovici živi približno 1.500 Bošnjaka, većinom u sjevernom dijelu u Bošnjačkoj mahali. U Prištini živi približno 500 Bošnjaka. Ako popisanom broju Bošnjaka dodamo one na sjeveru, koji nisu bili popisani, njihov broj 2011. godine bio je približno 30.000.

Zanimljiva je činjenica da je, prema popisu iz 2011. godine, broj govornika bosanskog jezika (28.989) bio neznatno veći od broja Bošnjaka.