Situacija u Bosni i Hercegovini dodatno se komplicira ne samo zbog intenziviranja oružanog konflikta u Ukrajini nego i zbog uspostavljanja vlasti nakon oktobarskih Općih izbora 2022. Na nivou Bosne i Hercegovine vlast su uspostavili: Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH) i stranke tzv. Trojke (Socijaldemokratska partija-SDP, Narod i pravda-NiP i Naša stranka-NS). Vlada Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek nije formirana na osnovu izbornih rezultata iz 2018. godine zbog blokade HDZBiH. Nametanje pojedinih članova Izbornog zakona i nametanje amandmana na Ustav Federacije BiH u izbornoj noći od strane visokog predstavnika Christiana Schmidta (CSU/EPP), koji se neposredno odnose na Federaciju BiH dodatno je zakompliciralo i usložilo odnose u BiH.
Iako je Stranka demokratske akcije (SDA) pobjednik izbora na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona u Federaciji BiH pokušava se eliminirati iz buduće uspostave vlasti uz pomoć dijela međunarodne zajednice u BiH. To je uspjelo prilikom formiranja Vijeća ministara BiH, dok rok od 30 dana za formiranje Vlade Federacije BiH još uvijek teče. Inače, cilj obavještajne operacije „Kula“, koja se koordinira iz Budimpešte, je srušiti ekonomski sistem Federacije BiH kao važan korak ka disoluciji Bosne i Hercegovine. Upravo će formiranje nove Vlade Federacije BiH biti „lakmus papir“ (ne)uspjeha obavještajne operacije „Kula“.
Analitičari upozoravaju na opasnost ignoriranja izbornog pobjednika u Bosni i Hercegovini i podsjećaju na situaciju u (Sjevernoj) Makedoniji u kojoj je 2001. godine započeo oružani konflikt, a važan moment odnosno poticaj za oružani konflikt je bio u tome, da je pobjednički VMRO-DPMNE iz makedonskog političkog bloka uzeo za koalicionog partnera iz albanskog političkog bloka na izborima poraženu Demokratsku partiju Albanaca (DPA/PDSh), a ne pobjedničku Demokratsku uniju za integraciju (DUI/BDI).
IFIMES dalje navodi da predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik (SNSD) kršeći i ignorirajući međunarodno pravo, pravnu stečevinu EU i UN, koristeći policiju Republike Srpske provocira vjerske sukobe između Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i time pokušava izazvati moguće oružane sukobe u BiH.
Posljednje dvije akcije MUP Rs u pogledu krivičnog gonjenja dva islamska vjerska službenika IZBiH Amira Mahića i Muharema Štulanovića, prema mišljenju analitičara, uvodi BiH u najopasniju fazu mogućeg sukoba, čiji je inicijator Milorad Dodik, predsjednik Rs-a. Dodik je izdao nalog Policiji RS, da pokrene istragu protiv dvojice vjerskih službenika IZBiH, koji su navodno vrijeđali pravoslavne autoritete i koji su o entitetu Republika Srpska govorili da je „genocidna tvorevina“. I ranije su postojali incidenti između vjerskih zajednica, koji su između ostalog rješavani i putem Međureligijskog vijeća (MRV), posebno u oblasti javno izgovorenih riječi vjerskih poglavara. Pri tome je važno, da vjerske zajednice i crkve poštuju vjerske doktrine jednih drugih što bi se trebalo podrazumijevati.
Cilj Milorada Dodika je, ne samo izazvati sukobe vjerskih zajednica u BiH, pokušajima krivičnog progona vjerskih službenika, nego i u konačnici diskreditirati i čak krivično procesuirati i reisu-l-ulemu IZBiH Huseina ef. Kavazovića, za što ima potporu starih i novih koalicionih partnera.
U vrijeme invazije Ruske federacije na Ukrajinu, Ured visokog predstavnika (OHR), EU i države članice Vijeća za implementaciju mira (PIC) uvode Milorada Dodika u vlast na entitetskom i državnom nivou, čak i nakon što je odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina. Čak su Putinovcima Miloradu Dodiku (SNSD) i Draganu Čoviću (HDZBiH) dopustili, da imenuju svoje kadrove bez imenovanja kandidata tzv. probosanskih stranaka što će za posljedicu imati dodatne zahtjeve dvojice Putinovaca za koje je Edward P. Joseph, bivši viši zamjenik šefa misije OSCE na Kosovu, svjedočeći 31. januara 2023. pred britanskim parlamentarnim komitetom za vanjsku politiku, rekao da je od odlaska Paddyja Ashdowna, Milorad Dodik ostao nekažnjen te da smo nakon toga dobili Dragana Čovića i njihov tajni dogovor.
Zapadne države ponavljaju istu grešku kao i devedesetih godina prošlog stoljeća kada su smatrali da ustupcima i nagrađivanjem politika Slobodana Miloševića, Franje Tuđmana, Radovana Karadžića i Mate Bobana mogu riješiti pitanje BiH. Zapadna javnost se trenutno, kao i devedesetih godina prošlog vijeka, u kontinuitetu odupire odlukama svojih vlasti, počevši od Evropskog parlamenta, nacionalnih parlamenata i vlada, pišući peticije i kroz reakcije svjetskih intelektualaca i nevladinih organizacija, koje se bave zaštitom i afirmacijom ljudskih prava i sloboda. Posljednja reakcija njemačkih diplomata i bivših zaposlenika OHR-a, koji su uputili pismo njemačkom Bundestagu u kojem su zatražili smjenu Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u BiH je samo vrh ledenog brijega. Prema dostupnim informacijama u toku je priprema dokumenta u okviru EU, koji će raskrinkati trgovinu utjecajima kada je u pitanju odluka visokog predstavnika Schmidta u pogledu izmjena izbornog zakona i utjecajima Hrvatske o čemu se u više navrata hvalio i sam premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković (HDZ/EPP). Radi se navodno o nizu afera koje se ne odnose isključivo na materijalne ili političke ustupke. IFIMES u kontinuitetu upozorava na visoke korupcijske rizike u EU, koji se sada očituju u BiH u potkopavanju Daytonskog mirovnog sporazuma i krhkog mira u BiH. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i šef misije EU u BiH Johann Sattler su osobe koje su formalno najodgovornije za sistemsko pravno urušavanje BiH i potkopavanje krhkog mira u BiH.
Analitičari smatraju, da je zapadno podržavanje Dodika i Čovića putem sistemske ustavno-pravne opstrukcije BiH ustvari potkopavanja krhkog mira u BiH. Iako je ruska invazija na Ukrajinu neposredna opasnost za konflikt u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, još uvijek ključne opasnosti za BiH dolaze iz pojedinih država članica EU i NATO-a. Putinovci sada institucionalno vladaju institucijama BiH i to je prvenstveno „uspjeh“ zapadnih država.
IFIMES podsjeća da je Dodik u potpunosti stavio pod svoju kontrolu sve Security privatne servise. Prointer je kupio firmu ubijenog Slaviše Krunića, Sector Security i drži pod kontrolom i sve ostale (Wolf Security i druge) i to je njegova paralelna obavještajna i sigurnosna služba. Radi se o Wagnerovcima na Dodikov način. Također, u Elektroprivredi Rs instalirao je grupu preko 50 visoko obučenih IT stručnjaka, koji za njega i ruske obavještajne službe, vrše propagandne aktivnosti na društvenim mrežama, a u sklopu radnog vremena i radnog mjesta. Preko telekomunikacionog operatera M:TEL prati opoziciju, slobodne medije i civilno društvo, te komunikaciju predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Kontrolirane su navijačke grupe u Rs od strane vlasti, koje se koriste za pritiske, prijetnje i zastrašivanje protivnika režima, civilnog društva i opozicije.
Analitičari smatraju, da je potrebno jasno naglasiti potpunu okrenutost Dodika prema Putinu i Rusiji, i rizike za region koji iz toga proizilaze. Ideja otcjepljenja Rs iz BiH je aktuelnija nego ikada, i pored Rusije postoji grupa od 30-ak zemalja koje su izrazile spremnost da Rs priznaju kao nezavisnu državu.
