Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u New Yorku je u svom obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija najprije izrazio zadovoljstvo zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u BiH.

“Povod za moje današnje obraćanje odnosi se na protekli šestomjesečni period prikazan kroz izvještaj Ureda visokog predstavnika, s posebnim akcentom na nekoliko veoma važnih činjenica koje oblikuju politička dešavanja u BiH, kao i same aktivnosti visokog predstavnika”, naveo je Komšić. 

Podsjetio je da je legitiman cilj Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH tzv. Daytonskog mirovnog sporazuma bio uspostava mira, što je svakako ostvareno u prethodnih 28 godina. Prema njegovim riječima, ono što treba posebno istaći jeste da, nakon uspostave mira, BiH ušla u proces svoje tranzicije ka modernoj demokratskoj državi, što je naredni cilj i čemu treba posvetiti punu pažnju.

Nažalost, naveo je Komšić, nakon 28 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnoj sporazuma, BiH još nije prošla cjelokupan put svoje demokratske tranzicije, te je ostala zatočena u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektovanih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Daytonski mirovni sporazum, kako je rekao, postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni.

 “U tim geopolitičkim nadmetanjima, možemo primjetiti i zajednički imenitelj koji je istovjetan za različite geopolitičke aktere, a odnosi se na to da se BiH zapravo ne dozvoljava tranzicija prema modernoj demokratskoj državi, pa stoga ona ostaje zaglavljena u etničkim politikama koje imaju za cilj potpuno urušavanje političkog i društvenog sistema u zemlji. Zapravo se etničke politike i etničke grupe koriste za stvaranje tenzija i destabilizacije, kako bi se na lakši način ostvarivali kratkoročni i dugoročni geopolitički ciljevi. Takvo geopolitičko postupanje prema BiH smatram apsolutno neprihvatljivim”, rekao je Komšić dodajući da kroz takvu prizmu posmatramo ovaj, ali i sve naredne izvještaje Ureda visokog predstavnika.

Da se u BiH vode različite geopolitičke igre, kako je dodao Komišić, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i politički grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa.

“Bez obzira što se u BiH vode političke debate o tome da li je visoki predstavnik legitiman, odnosno da li je izabran u skladu s odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. '5+2 uslova' ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a”, istakao je Komšić. 

Sadašnji visoki predstavnik, kako je dodao, prvi je koji se suočio sa masovnim protestima građana BiH, koji su u dva navrata protestovali ispred Ureda visoka predstavnika izražavajući svoje nezadovoljstvo njegovim ponašanjem i najavljenim odlukama.

“Brojnost oba skupa građana u kojem učešće nisu imale političke stranke, govori nam da su građani BiH svjesni svih važnih pitanja u svojoj zemlji, ali i da su svjesni i nezadovoljni zbog nekih loših odluka koje je donosio aktualni Visoki predstavnik. Vjerujem kako će visoki predstavnik ovo cijeniti i uvažiti u svom budućem radu, posebno u domenu donošenja budućih odluka”, rekao je Komšić.

Dodao je da naravno postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak u BiH, ali su one nažalost bile nedovoljne i nedorečene. Radi nedorečenosti tih odluka visokog predstavnika, istakao je Komšić, rasle su političke tenzije, kao i nastojanja da se BiH dodatno etnički podijeli sve do njene potpune disolucije.

“Nažalost, primjetno je da se visoki predstavnik relativno loše nosi s takvim političkim nastojanjima. Potrebno je posebno istaći da postoji velika disproporcija između stavova iznesenih u njegovom izvještaju u odnosu na ono šta visoki predstavnik zaista radi na prevazilaženju ovih problema. Njegova dijagnostika problema, koji se tiču ponašanja aktera iz entiteta Republika srpska, u kojima oni govore o nekom navodnom mirnom razlazu, mirnoj disoluciji ili entitetskim nadležnostima, svakako je tačna, ali njegovu dijagnozu ne prate adekvatne aktivnosti”, dodao je Komšić. 

Naglasio je da cijeni svako nastojanje visokog predstavnika da, kada nastanu blokade u funkcioniranju državnih institucija, on svojom ulogom medijatora pokuša riješiti nastale blokade jer je to  svakako njegova obaveza, propisana Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Kada nastanu teškoće u funkcioniranju državne vlasti, uzorkovane različitim političkim interesima dva entiteta, tek tada se visoki predstavnik pojavljuje u ulozi medijatora. Međutim, djelovanje sadašnjeg visokog predstavnika najčešće nije u ulozi medijatora, kako to nalaže Aneks 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, već je prema jednom entitetu, Federaciji BiH, postavljeno kao proaktivno, dok je prema entitetu Rs postavljeno kao reaktivno. Takvo različito postupanje i tretiranje teškoća u funkcioniranju vlasti u BiH, stavlja visokog predstavnika u veoma nezavidan položaj, jer se time stvara mogući osjećaj njegove političke nesigurnosti i pristranosti”, kazao je Komšić. 

Posebno smo zabrinuti, kako je dodao, izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona BiH, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta BiH.

“Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristranosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u BiH pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu FBiH. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa”, dodao je Komšić. 

Posebno je istakao jednu rečenicu iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, koje kaže da izbor za Dom naroda, temeljen na etničkoj pripadnosti i po mjestu prebivališta nije u skladu s evropskim standardima. Nažalost, rekao je Komšić, upravo je visoki predstavnik izbore za entitetski dom naroda temeljio na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, dajući živim ljudima etnički koeficijent ili različitu matematsku vrijednost, što je izraz krajnje diskriminacije i u potpunoj je suprotnosti s ključnim prioritetima koje EU stavlja BiH kao obavezu.

Time je visoki predstavnik, prema Komšićevim riječima, usporio napredak BiH unutar evropskih integracija.

“Posebno je to vidljivo, kada sagledamo u kolikoj mjeri se zaobilaze presude Evropskog suda za ljudska prava, koje nalažu BiH izmjenu cjelokupne političke paradigme i njeno usklađivanje s demokratskim standardima”, istakao je Komšić. 

Komšić je među ostalim u svom obraćanju izrazio veliku bojazan nastojanjima visokog predstavnika “da riješi pitanje državne imovine, na jedan čudan način, implicirajući potrebu raspodjele državne imovine. Njegove ideje o državnoj imovini odskaču od praksi i ambijenta u BiH, jer imovina nije teritorija, niti je teritorija imovina, da bi bilo ko imao pravo da je tako tretira”.

“Na kraju, želim ponovo istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika sve dok se ne ostvare '5+2 uslovi' i pozivam međunarodnu zajednicu da sarađujemo u realizaciji ovih uslova. Potpuno smo svjesni da su '5+2 uslovi' sačinjeni vrlo opširno i nejasno i da je njihovo ispunjavanje teško statistički pokazati, ali se opet radi o veoma važnim uslovim koji BiH normalnom demokratskom državom, koja mora biti sposobna upravljati svim unutarnjim procesima”, naveo je Komšić.

Zatražio je podršku međunarodne zajednice da, kako je rekao, napokon uspostavimo potpunu demokratiju u BiH, kao i potpunu vladavinu prava i potpunu zaštitu individualnih ljudskih i građanskih prava.