Od stranaka koje nisu bile dio ‘tridesetoaugustovske’ većine a koje su i danas u opoziciji, promjena jedino nije bilo na čelu Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative. Kod svih ostalih, oni koji su ih predvodili 2020, u međuvremenu su dužnost predali drugima, piše Portal Analitika.
Demokratska partija socijalista je od 2020. do danas održala dva kongresa. I premda je na prvom Milo Đukanović opet izabran za predsjednika, on je u međuvremenu, nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, odstupio sa tog mjesta.
Drugi kongres, koji će ostati upamćen i po prvim neposrednim izborima u jednoj stranci u Crnoj Gori, rezultirao je izborom novog lidera DPS-a. Dotadašnji vršilac dužnosti predsjednika Danijel Živković u januaru je postao i čelnik partije u punom mandatu.
Najskorija imenovanja dolaze iz Socijaldemokratske partije. A kod njih se od 2020. do danas izdešavalo mnogo toga.
Oni su prvo na kongresu u januaru 2021, nakon Draginje Vuksanović-Stanković, za novog predsjednika izabrali Raška Konjevića. No, prošle godine i Vuksanović-Stanković i Konjević izašli su iz stranke, koja je u međuvremenu otišla ispod cenzusa. Prošlog vikenda, na novom kongresu, dužnost lidera povjerena je Ivanu Vujoviću.
Na čelu Socijaldemokrata 2020. godine bio je Ivan Brajović, koji je bio njihov čelnik od samog osnivanja. Međutim, i u toj stranci je u međuvremenu bilo kadrovskih promjena, a ključna je bila u tome što je Brajovića na mjestu predsjednika naslijedio Damir Šehović.
Utemeljivač i dugogodišnji predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović predvodio je tu partiju na parlamentarnim izborima 2020. godine. No, u martu sljedeće godine, Husović je preminuo. Nedugo zatim, u Rožajama je održan novi kongres BS, na kojem je za novog, drugog predsjednika u historiji tog političkog subjekta, izabran Ervin Ibrahimović.
Promjena je bilo i u Liberalnoj partiji – umjesto njihovog dugogodišnjeg čelnika Andrije Popovića, na prošlogodišnjem je kongresu za novog predsjednika te stranke izabran još jedan političar sa primorja, Vatroslav Belan.
Mnogi analitičari već godinama ukazuju da je crnogorska politička scena sa jedne strane opterećena potrošenim političkim imenima i prevaziđenim političkim pristupim dok s druge strane glasači su više povjrenja dali strankama koje promoviraju ekonomski populizam i drugačiji pristup prema nacionalnim temama.
