Suprotstavljene reakcije 27 članica EU na odluku Tužilaštva Međunarodnog krivičnog suda (ICC) da od sudija zatraži uhapšenje premijera Izraela, Benjamina Netanyahua i vodstva Hamasa, još jednom su istakle duboku podijeljenost izazvanu u EU izraelskim ratom u Gazi.
Zemlje poput Poljske, Austrije, Češke i Mađarske protive se takvpoj odluci dok Njemačka kritizira ono što smatra "lažnim osjećajem jednakosti" izraelskog čelnika s Hamasom. S druge strane, partneri poput Francuske, Španije i Belgije snažno su podržali odluku te institucije.
Nedostatak jedinstva i snažnog glasa u sukobu na Bliskom istoku izazvao je optužbe protiv EU da održava dvostruke standarde: jedno stajalište o ratu Rusije protiv Ukrajine, a drugo o izraelskom kršenju međunarodnog prava tokom njegove ofanzive u Gazi, gdje broj ubijenih nakon izraelskih napada prelazi 35.000. Mustafa Barghouti iz Palestinske nacionalne inicijative kritizirao je različita stajališta kakva nisu zabilježena kada je ICC naložio hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog optužbi kao što je prisilna deportacija ukrajinske djece u Rusiju.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden opisao je kao "nečuven" nalog za hapšenje koji je izdao tužitelj Karim Khan protiv Netanyahua i njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta. Sjedinjene Države nisu jedna od 124 potpisnice Rimskog statuta koje su potpisale osniovanje suda i nisu obavezne izvršavati naloge za hapšenje. Nije ni Izrael, ali Palestina jest.
Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borrell bio je jasan. “Mandat ICC-a, kao nezavisne međunarodne institucije, je procesuiranje najtežih zločina prema međunarodnom pravu. Sve države koje su ratificirale statute ICC-a obavezne su izvršiti odluke”, rekao je Borrell u kratkoj izjavi na društvenim mrežama.
Iako nijedna država članica nije izjavila da će prekršiti nalog za hapšenje ako ga Haag odluči izdati nakon zahtjeva Tužiteljstva, postoji velika razlika u tome kako je ta odluka donesena. S jedne strane je blok predvođen Španijom, Belgijom i Irskom, zemljama koje već neko vrijeme traže jači glas EU-a u sukobu za koji zahtijevaju trenutni prekid vatre. Ti su glasovi brzo izrazili apsolutno poštovanje prema tužilaštvu, njegovom radu i odlukama.
U drugom bloku, predvođenom zemljama koje su najviše branile akciju Izraela kao odgovor na napad Hamasa, unatoč visokoj cijeni u civilnim životima u Gazi, kritike su usmjerene prije svega na odluku Ureda tužilaštva zbog izjednačavanja čelnika Hamasa s Izraelom. Poljski premijer Donald Tusk govorio je o tome. “Pokušaj predstavljanja premijera Izraela i čelnika terorističke organizacije kao jednakih i uključivanje međunarodnih institucija u to je neprihvatljivo”, rekao je.
Belgija je bila jedna od zemalja koja je najčvršće podržavala Haški sud. "Zločini počinjeni u Gazi moraju se procesuirati na najvišoj razini, bez obzira ko su njihovi počinitelji", a korak koji je poduzeo tužitelj Khan, tražeći naloge za hapšenje visokih zvaničnika Hamasa i Izraela, "važan je korak u istrazi situacije u Palestini”, naglasila je ministarka vanjskih poslova Hadja Lahbib. Belgija će, dodala je, "nastaviti podupirati ključni rad međunarodne pravde kako bi se osiguralo da oni koji su odgovorni za sve zločine budu pozvani na odgovornost."
Vlada Španije je kratkom porukom na društvenoj mreži zatražila poštivanje rada Haaškog suda: “Njegov ključni posao mora se obavljati slobodno i bez uplitanja”, istaknuto je. Irski ministar vanjskih poslova, Michéal Martin, govorio je na vrlo sličan način: "Od vitalne je važnosti da poštujemo nezvisnost i nepristranost ICC-a", rekao je na postu na mreži X, osuđujući "nedavne prijetnje" sudu.
Francuska je također bila snažna u izražavanju svoje podrške, poput drugih zemalja, podsjetila je da se tek treba znati hoće li Haški sud na kraju izdati te naloge. I istaknuto je, jasno govoreći o Izraelu, da "Francuska već mjesecima upozorava na važnost strogog poštivanja međunarodnog humanitarnog prava i, posebno, na neprihvatljivu prirodu gubitka civilnih života u Pojasu Gaze" kao i „nedovoljnog humanitarnog pristupa.”
Zemlje koje tradicionalno podržavaju Izrael požurile su kritizirati, prije svega, činjenicu da tužitelj ICC-a stavlja Hamas i Izrael u istu ravan. U ekstremu je, kao i obično, mađarski premijer Viktor Orbán, koji je opisao kao "apsurdnu i sramotnu" odluku tužioca ICC-a da zatraži krivični progon Netanyahua.
Suzdržanije, ali ništa manje kritično, oglasili su se vrhovi Austrije i Češke. “U potpunosti poštujemo nezavisnost ICC-a, ali je neshvatljivo da se vođa terorističke organizacije Hamas, čiji je deklarirani cilj istrebljenje Države Izrael, spominje u isto vrijeme kao njeni demokratski izabrani predstavnici”, rekao je. austrijski kancelar Karl Nehammer. Poređenje je, složio se Čeh Petr Fiala, “užasno i potpuno neprihvatljivo”.
Odmjerenim tonom, ali jasno dajući do znanja da Hamasove zločine ne smatra uporedivim s djelima izraelskih zvaničnika, njemačko ministarstvo vanjskih poslova također je ustrajalo na svom "poštivanju nezavisnosti i procesa" ICC, ali je doveo u pitanje izjednačavanje Hamasa s "vladavinom prava poput Izraela".
