Rođena kao srednjoazijska podružnica Daesha kao rezultat odvajanja od Al Qaide, Talibana i Islamskog pokreta Uzbekistana, od 2015. Islamska država Velikog Horasana (ISIS-K) pokriva teritorije sadašnjeg Afganistana, Turkmenistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Irana, gdje organizacija namjerava uspostaviti halifat, Njihove su metode posljednjih godina zavele hiljade pakistanskih i afganistanskih talibana.
Nakon što je takozvani halifat poražen u martu 2019. godine, ogranak Daesha sa sjedištem u afganistanskim i pakistanskim planinama ne samo da nije doživio smanjenje kapaciteta, već je od tada mogao provoditi sve veće aktivnosti unutar i izvan Afganistana. Po svojoj relevantnosti i simbolici ističu se dvostruki samoubilački napad zabilježen u januaru na groblju Kerman tokom ceremonije sjećanja na Qassema Suleimanija četiri godine nakon njegova ubistva – u kojem je poginulo 85 ljudi – te masakr počinjen u Moskvi.
Za dobar dio uspjeha ta dva napada, registriranih u srcu dviju regionalnih sila poput Irana i Rusije, kao i, općenito, konsolidacije azijskog ogranka terorističke organizacije, zaslužan je njezin vođa Sanaullah Ghafari (također poznat kao Shabab al Muhajir). Etnički tadžički Afganistanac, star29 godina i student, proglašen je vođom ISIS-K-a 2020. godine. Organizacija ga je definirala kao "iskusnog vojnog vođu i jednog od 'urbanih lavova' ISIS-K-a u Kabulu" zbog njegove sposobnosti gerilskog ratovanja i pripremanja samoubilačkih napada u Afganistanu. Prema talibanskim izvorima, Ghafari je bio vojnik u afganistanskoj vojsci prije nego što se pridružio srednjoazijskom ogranku Daesha.
U februaru 2022. američki State Department najavio je nagradu do 10 miliona dolara za informacije koje bi mogle dovesti do Ghafarija nakon što je identificiran kao nalogodavac napada na kabulski aerdorom tokom povlačenja NATO snaga 26. augusta 2021 godine. U napadu je poginulo 13 američkih vojnika. Pretpostavljalo se da je ubijen u talibanskoj zasjedi u pograničnom području s Pakistanom u junu prošle godine, ali je čudesno spasio život i pobjegao s afganistanske teritorije kako bi potražio utočište u udaljenoj pakistanskoj pokrajini Balochistan.
Izvještaj Ujedinjenih naroda iz 2023. navodi da ISIS-K usvaja više horizontalni modus operandi nego hijerarhijski i vertikalni, što njegovim militantima pruža veću fleksibilnost. Istina je da je nakon odlaska američkih snaga iz Afganistana i dolaska drugog talibanskog emirata, podružnica Daesha značajno povećala svoje operativne kapacitete izvan regije, što se podudara s vodstvom Sanaullaha Ghafarija. Sukobi između dviju grupa su česti.
Osim Afganistanaca, Pakistanaca, Turaka ili Iranaca, militante ISIS-K sve više čine borci iz južnih republika Ruske Federacije - od 2017. postoje dokazi o militantima s ruskim pasošima - i, prije svega, državljani bivših sovjetskih republike Centralne Azije – prije svih Tadžikistana i Uzbekistana – a njihove aktivnosti potaknute su izrazitom ogorčenošću prema Putinu.
Uzimajući u obzir da je Ghafari afganistanski Tadžik, povećanje broja terorista iz ove etničke grupe - kako građana sadašnjeg Tadžikistana, tako i drugih zemalja u regiji, uključujući Rusku Federaciju - u strukturi ISIS-K nije slučajnost. Prema ruskim vlastima, četiri glavna osumnjičenika za masakr u moskovskoj Crocus City dvorani bili su državljani Tadžikistana.
Napad u Moskvi imao je dvostruku simboličku vrijednost: ne samo da je Vladimir Putin kažnjen zbog svoje uloge u porazu takozvanog halifata i njegove podrške režimu Bashara al Assada u Siriji, čime se narušava ruska sigurnost, nego se iz udaljenog Afganistana napada i na njega i evropsko tlo. U tom smislu, ISIS-K je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na katoličku crkvu u Istanbulu krajem januara (dvojica navodnih napadača bili su ruske i tadžikistanske nacionalnosti). A organizacija je povezana s nedavnim pokušajem napada na švedski parlament.
Za terorističku podružnicu koju vodi Ghafari neprijatelj je, ukratko, i Zapad i zemlje označene kao "antiislamske" poput Rusije. Također i talibani koji su osudili masakr u Moskvi "s najvećom oštrinom" kao i i šiitske manjine u Afganistanu čije prakticiranje islama Daesh ili Islamska država smatraju "heretičkim" i "politeističkim".
