Predsjednik SAD-a Joe Biden, nakon povijesnog povlačenja iz utrke za još jedan mandat u Bijeloj kući, podržao je svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da ga naslijedi na mjestu demokratskog kandidata za predsjednika.

Kamala Harris rekla je u nedjelju da namjerava "zaslužiti i osvojiti" demokratsku predsjedničku nominaciju.

"Čast mi je što me predsjednik podržava i moja je namjera zaslužiti i osvojiti ovu nominaciju. Tokom prošle godine putovala sam diljem zemlje, razgovarajući s Amerikancima o jasnom izboru na ovim važnim izborima. I to je ono što ću nastaviti činiti u danima i sedmicama koji su pred nama. Učinit ću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku - i ujedinim našu naciju - kako bismo porazili Donalda Trumpa i njegovu ekstremnu agendu Projekt 2025.", napisala je Kamala Harris u izjavi medijima.

Potpredsjednica Harris dobila je i podršku moćnih Demokrata, supružnika Clinton, kao i brojnih drugih poznatih lica, pa je jasno da je ona najizglednija kandidatkinja da službeno postane njegova nasljednica na izborima. Znakovito je da bivši predsjednik Barack Obama, jedan od najutjecajnijih demokrata, nije ni spomenuo Harris, što sugerira da joj još ne daje podršku.

Kamala Harris 2021. je postala je prva Afroamerikanka, prva žena i prva osoba azijskog podrijetla na poziciji američke potpredsjednice.

U demokratskim predizborima 2019. borila se protiv Bidena i optužila ga da se protivio politici razvoženja crne djece školskim autobusima u većinom bijele škole 1970-ih.

Unatoč tome, Biden ju je izabrao za potpredsjednicu.

Rođena je 1964. u Oaklandu u Kaliforniji od oca Jamajčanina i majke Indijke i ponosno ističe svoje indijske korijene. Roditelji su joj se rastali kad joj je bilo sedam godina. Odrasla je s majkom, koja je bila znanstvenica i aktivistica za ljudska prava, a oboje roditelja bili su cijenjeni u svojim poslovima - majka kao znanstvenica koja se bavila rakom dojke, a otac profesor ekonomije.

Harris je diplomirala na Sveučilištu Howard i Pravnom koledžu Sveučilišta Kalifornije Hastings. Pravničku karijeru započela je kao zamjenica okružnog tužitelja između 1990. i 1998., specijaliziravši se za procesuiranje slučajeva seksualnog napada na djecu, ali i radeći na slučajevima ubistava i pljački.

Godine 1998. Harris je imenovana glavnom odvjetnicom za kazneno pravo u Uredu okružnog tužitelja San Francisca prije nego što je postala voditeljica Odjela tužitelja grada San Francisca za porodicu i djecu. Postala je prva žena okružni tužitelj u San Franciscu 2004. Tokom prve tri godine na tom položaju, stopa osuda u gradu skočila je s 52 posto na 67 posto, piše Sky News.

U politiku je ušla 2016. kada je pobijedila u utrci za senatoricu iz Kalifornije, a uzlet doživljava 2019. kada kreće u utrku na demokratskim predizborima za predsjedničkog kandidata. Ipak, na kraju je odustala od utrke ustvrdivši da joj nedostaje novca i podržala je Joe Bidena, iako ga je žestoko kritizirala u debatama.

Njezini vješti nastupi u debatama nisu bili dovoljni da nadoknade loše artikulirane politike.

Njezina je kampanja umrla za manje od godinu dana i Biden je bio taj koji je sada 59-godišnjakinju vratio u središte pozornosti stavljajući je na svoju listu.

Kamala Harris usredotočila se na nekoliko ključnih inicijativa dok je bila u Bijeloj kući i bila je ključna u nekim od najhvaljenijih postignuća Bidenove administracije.

Pokrenula je nacionalnu turneju "Borba za reproduktivne slobode" zalažući se za to da žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu. Bila je žestoka kritičarka odluke Vrhovnog suda da poništi ustavno pravo na pobačaj.

Njezin glas u Senatu bio je odlučujući u donošenju Zakona o smanjenju inflacije i Američkog plana spašavanja, koji su osigurali finansiranje pomoći za vrijeme COVID-19 uključujući isplate poticaja.

Njezin odlučujući glas također je potvrdio sutkinju Ketanji Brown Jakson na Vrhovnom sudu.

Ali također se borila postići široku popularnost među Amerikancima, suočavajući se s kritikama sa svih strana.

Unatoč lijevim pozicijama prema pitanjima kao što su homoseksualni brakovi i smrtna kazna, suočavala se s napadima da nije dovoljno progresivna za neke demokratske birače.

Predsjednik Biden dao joj je zadaću da se bavi i ilegalnim imigrantima jer je rekordan broj imigranata pobjegao na američko-meksičku granicu, no kritičari joj zamjeraju kako se nosila s tim problemom. Trebalo joj je čak šest mjeseci od stupanja na dužnost da zaista i ode na granicu.

No posljednjih sedmica, dok su se vrtjela nagađanja o Bidenovoj sposobnosti da pobijedi u studenom, naišla je na obnovljenu podršku demokratske baze, piše BBC.