Predstavljanje knjige osuđenog ratnog zločinca Valentina Ćorića „In vino libertas – Autobiografski zapisi iz Haaga“, održano je nedavno u Dvorani „Juran i Sofija“ u sisačkom Velikom Kaptolu. Knjigu su predstavili sisački biskup Vlado Košić, general Ivan Tolj i autor.

Valentrin Ćorić je nekadašnji načelnik Uprave Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i ministar unutrašnjih poslova takozvane Herceg-Bosne koji je u February ove godine okončao odsluženje haaške kazne od 16 godina zatvora te se nalazi na na prijevremenoj uslovnoj slobodi.

U novembru 2017, Ćorić i još petorica bivših zvaničnika takozvane Herceg-Bosne osuđeni su na ukupno 111 godina zatvora za zločine počinjene u BiH. Ćorić je osuđen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti uključujući ubistvo, progon, deportaciju, silovanje, zatvaranje, protivpravni rad i nečovječno postupanje.

Njegova knjiga donosi njegova sjećanja iz haaškog zatvora, a hrvatski mediji prenose da “govori o suživotu s drugim osuđenicima, ali i daje osvrt na tragičnu poziciju okrivljenih koji su nevini služili kazne”. Naime, kako bi si olakšao zatvorske dane, Ćorić je došao na ideju “da od par kilograma stolnog grožđa napravi vino koje je postalo borba za njegovu unutarnju slobodu”.

Valentin Ćorić se očito želio poigrati latinskom poslovicom "In vino veritas" (U vinu je istina), što zvuči kao ironično sprdanje sa žrtvama jednog osuđenog ratnog zločinca koji u katoličkoj crkvi promovira svoje "unutarnje slobode" ispred natpisa "Krist, kamen zaglavni". No, ovo nije prvi puta da katolička crkva pokušava skinuti krivnju i "oprati" osuđeno vojno vodstvo takozvane Herceg-Bosne. Umjesto kajanja, umjesto traženja oprosta od žrtava, crkva, dakle, potiče opravdanost da ono što "trijezan ratni zločinac misli, pijani ratni zločinac govori".

Sisačka biskupija je objavila da na početku promocije sve okupljene pozdravio je biskup Vlado Košić podsjetivši na 2013. godinu kada je bio na čelu Komisije HBK “Iustitia et pax” koja je u lipnju iste godine donijela izjavu o nepravomoćnim presudama Haškog tribunala šestorici Hrvata iz BiH.

Govoreći o njenom sadržaju poručio je kako se komisija prije svega borila za pravedno suđenje, pozvala je na solidarnost hrvatskog naroda i političkih vođa s Hrvatima u BiH, također, pozvala je bošnjačke političke vođe i stranke na razboritost te apelirala na jedinstvo Hrvata u Bosni i Hercegovini. Svoje slaganje sa sadržajem izjave, u otvorenom pismu, izrazio je i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić s područja čije biskupije dolaze petorica osuđenika.

U nastavku biskup Košić je rekao kako je sud u Haagu bio pravni eksperiment, a ne instrument pravde te se zapitao kako to da je Herceg-Bosna, koja je, kako kaže, formirana radi obrane više ne postoji, a Republika srpska nastala na genocidu i etničkom čišćenju dobila legitimitet državnosti, i to suprotno svim načelima međunarodnog i humanitarnog prava.