Kako će izgledati grad 2035. godine?

Tim renomiranih arhitekata i urbanista predvođen Farukom Kapidžićem predstavio je na skupu SDA u Sarajevu “Viziju urbanog razvoja Kantona Sarajevo 2022 – 2035”.

Nakon teških razaranja, unatoč ratom oslabljenoj privredi, Sarajevo je skoro u potpunosti obnovljeno. Napravljeni su i značajni pomaci u novoj izgradnji. Uz obnovu svih bitnih objekata i infrastrukture, grad je dobio i nove sadržaje koji obogaćuju ponudu u oblasti stanovanja, turizma, visokog obrazovanja i rekreacije. Faza primarne obnove grada je završena, a prostor za nove projekte u sadašnjim okvirima se smanjuje. Zato je vrijeme za novu viziju urbanog razvoja cjelokupnog kantona za period do 2035. godine, kojom će planskom i sistemskom gradnjom infrastrukture i markantnih objekata Sarajevo biti pretvoreno u istinsku metropolu.

Prema procjenama, Sarajevo će u narednom periodu imati 700.000 stanovnika. Zbog toga je neophodno planirati njegov razvoj.

Prema “Viziji urbanog razvoja”, Sarajevo se iz sadašnje uske kotline mora razvijati prema širokom području Sarajevskog polja, niz rijeku Bosnu, i prema padinama oko brda Žuč. To će omogućiti komforan smještaj za 700.000 stanovnika i dolazak stotina hiljada turista.

“Jedan od uvjeta za to je izmještanje sadašnje sanitarne deponije na lokaciju izvan grada, gdje bi se izgradila nova moderna deponija sa spalionicom koja ne zagađuje zrak i postrojenjima za reciklažu. Sadašnja lokacija deponije bit će sanirana, konzervirana i pretvorena u park. Na padinama brda Žuč gradit će se manja stambena naselja, ugostiteljski i rekreativni objekti. Planskom izgradnjom kapitalnih infrastrukturnih, poslovnih i stambenih objekata u širokom pojasu niz rijeku Bosnu omogućit će se prirodan razvoj Sarajeva. Time će se područja Starog Grada, Centra i Novog Sarajeva sačuvati od prekomjerne gradnje, a u tim dijelovima grada, uz izgradnju novih parkova, sačuvati kvalitet života”, navodi Faruk Kapidžić, jedan od autora “Vizije urbanog razvoja”.

Izgradnjom modernih stambenih i poslovnih objekata, s pješačkim zonama, trotoarima i kejom niz rijeku Bosnu, ovaj dio grada postat će mjesto ugodnog življenja i poželjna lokacija za investiranje u prateće sadržaje.

U ovom dokumentu, u pogledu saobraćaja, predlaže se izmještanje Željezničke stanice u Rajlovac, koja sada sprečava razvoj grada i kvalitetnije povezivanja naselja na padinama Huma i Žuči s centralnim naseljima.

“Izmještanje željezničke stanice omogućit će izgradnju sjeverne saobraćajnice, kao i izgradnju novih trideset kilometara tramvajske pruge, kojom bi bila povezana naselja Dobrinja, Hrasnica i Šip, a tramvajski saobraćaj organiziran u obliku ‘prstena’”, navodi se u dokumentu.

Također se ističe da su izgradnja 0, I, IX i XII transverzale, te južne i sjeverne longitudinale, nulti prioritet. Područje sadašnje Željezničke stanice, dodaje se, bilo bi mjesto s kojeg bi kretale žičare prema Humu i Žuči.

Jedan od prioriteta svakako je smanjenje aerozagađenja. Sarajevska kotlina ne može podnijeti ni trenutnu, a naročito povećanu koncentraciju izvora aerozagađenja, poput kotlovnica, ložišta za čvrsta goriva, automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

“U doglednoj budućnosti, 90 posto javnog saobraćaja bazirat će se na vozilima na električni pogon. Uz izgradnju punionica, iz budžeta će u prvoj fazi biti osigurana subvencija taksistima za potpuni prelazak na električna vozila. Propisima će biti regulirano da će zanavljanje voznog parka vladinih i javnih institucija biti moguće isključivo vozilima na električni pogon. S vremenom će subvencijama biti obuhvaćene i ostale kategorije građana. Grijanje stambenih i poslovnih objekata morat će biti na bazi prirodnog gasa, električne energije, toplotnih pumpi i u manjoj mjeri peleta, za šta će domaćinstva dobijati subvencije. Kanton Sarajevo učestvovat će u izgradnji alternativnih pravaca za dopremu potrebnih količina gasa Južnom interkonekcijom. Pokrenut će se i opsežan projekt utopljavanja zgrada, čime će se sačuvati ogromne količine toplotne energije. To će rapidno smanjiti zagađenje zraka, ali i uljepšati Sarajevo novim i osvježenim fasadama”, piše u “Viziji urbanog razvoja Kantona Sarajevo”.

Navodi se također da su Sarajevu potrebni novi sadržaji, koji će njegovim stanovnicima, ali i sve brojnijim turistima, pružiti sadržaje za odmor, rekreaciju, šoping, kulturu, vrhunske medicinske usluge i niz drugih usluga koje pospješuju kvalitet života.

Trenutna lokacija Međunarodnog aerodroma Sarajevo već odavno ne ispunjava uvjete za nesmetano odvijanje međunarodnog aviosaobraćaja, na šta utječe blizina stambenih objekata i veliki broj maglovitih dana u godini. Područje sportskog aerodroma kod Visokog, koje je i u prijeratnom periodu bilo predviđeno za izgradnju novog aerodroma, idealna je lokacija.

Na mjestu sadašnjeg aerodroma predviđena je izgradnja jezera, s pratećim rekreacionim, sportskim i turističkim sadržajima, što će u potpunosti izmijeniti sliku grada. Jezero će kanalima biti povezano s rijekom Željeznicom, što će omogućiti da se regulacijom nivoa vode spriječe proljetne poplave koje su redovna pojava u područjima uz rijeku.

Sarajevo će dobiti desetine novih parkova i veliki park na Betaniji. Sve ovo bit će realizirano kroz projekt sadnje 100.000 stabala, čime će se proširiti “pluća grada”. Istovremeno, proširenjem trenutne žičare i izgradnjom tri nove, te izgradnjom dvije gondole, grad će biti povezan sa skijalištima, izletištima i turističkim sadržajima na našim planinama.

Postojeća žičara prema Trebeviću bit će produžena. Izgrađene će biti žičare Šip – Nahorevska brda, Željeznička stanica – Hum – Žuč i Hrasnica – Igman. Žičare i tramvaji bit će jedinstven sistem prijevoza građana od centralne gradske jezgre do okolnih izletišta. Polazne stanice žičara bit će u neposrednoj blizini završnih tramvajskih stanica.

Gondole će se graditi od Tarčina do vrha Bjelašnice, i od Dobrinje do Jahorine, što će dovesti do izgradnje novih hotelskih kapaciteta i resorta te omogućiti Sarajevu da postane jedan od vodećih evropskih turističkih centara.

Kao jedan od prioriteta bit će intenziviran projekt “Sarajevo pametni grad”, kroz organiziranje centraliziranog mjesta na kojem će se prikupljati svi neophodni podaci za upravljanje gradom.

E-uprava, medicinske usluge, regulacija saobraćaja, komunalnih funkcija, parking-prostora, ušteda energije i niz drugih projekata, koji će pratiti i efikasnije realizirati potrebe građana, u najvećoj mjeri će biti zasnovana na softverskim rješenjima domaćih stručnjaka i kompanija. To će doprinijeti dodatnom razvoju IT sektora.

Srce Sarajeva, ono što ga izdvaja od drugih gradova i čini posebno privlačnim ljudima iz cijelog svijeta, jeste jezgro grada izgrađeno u tradicionalnom stilu u vrijeme osmanske i austrougarske uprave. To jezgro mora biti brižljivo čuvano.

Ali Sarajevo se mora i razvijati. Taj razvoj mora biti planski, u skladu s urbanističkim planom i arhitektonskim rješenjima koja će sačuvati njegovu prepoznatljivost, ali istovremeno osigurati da Sarajevo postane moderna evropska metropola, koja će svojim šarmom i kvalitetom života privlačiti ljude i to ne samo iz Bosne i Hercegovine već i iz cijelog svijeta – da dolaze i ostaju u njemu.