Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u kojem je ujedno i predsjednik Kluba bošnjačkih delegata i član Kolegija, te zastupnik u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak rekorder je po broju inicijativa u kojima je tražio smanjenje plata i drugih finansijskih beneficija za političare, što ga je posvađalo s mnogim kolegama. Ipak, ostao je nepokolebljiv kada je riječ o njegovom načinu rada i trenutno je u proceduri njegov prijedlog zakona o ukidanju tzv. “bijelog hljeba” svim funkcionerima na federalnom nivou. Iako nije zadovoljan radom Doma naroda, ali i činjenicom da još uvijek nije formirana vlada na federalnom nivou, nastavit će insistirati na otvaranju tema vezanih za privredu i ekonomiju jer to cijeni vrlo važnim za egzistenciju svih nas.

Jasmin Duvnjak je i član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije te potpredsjednik zeničkog ogranka ove političke organizacije. Ističe da SDA daje punu podršku svim reformskim procesima koji će rezultirati unapređenjem stanja u kojem se žitelji naše države nalaze te podvlači da je njegova matica – SDA Zenica – od nastanka do danas bila i ostala jedna od najjačih i najorganiziranijih lokalnih organizacija SDA u cijeloj BiH. Kaže da bi bilo dobro napraviti pravedniju raspodjelu javnih prihoda kojim bi se Kanton Sarajevo, barem u nekoj mjeri, prestao “favorizirati” i tako učinio bližim ostalim upravnim podjedinicama BiH. Isto tako, smatra da Zenica pod vodstvom aktuelnog gradonačelnika Fuada Kasumović dosta zaostaje za ostalim bh. gradskim centrima, te da je to stanje potrebno promptno mijenjati.

STAV: Svako svoje obraćanje počinjete riječima “Neka živi naša jedina domovina BiH”, a završavate “Neka dragi Bog čuva sve nas i našu domovinu BiH”. Čini se da ste godinama istrajni u ovome?

DUVNJAK: Veoma sam istrajan u ovome. Svako svoje javno obraćanje počinjem i završavam riječima zahvalnosti i poštovanja prema našoj jedinoj domovini BiH. Na početku je nekome ovo zvučalo simpatično, nekome patetično. Danas na moje “Neka živi i neka dragi Bog čuva sve nas i našu jedinu domovinu BiH” većina kolega doda “amin”. Ova poruka bi trebala da budi optimizam, daje nadu i ohrabrenje. Ona je simbol dobrih želja za sve naše narode i našu domovinu. Znam da ću djelovati naivno, ali vjerujem da iskrene poruke, a još više naše čestito djelovanje, empatija i međusobno uvažavanje, mogu biti dodatna inspiracija za jačanje zajedništva u izgradnji progresivnije, sigurnije i sretnije države. Povod za ove “pozdrave” domovini, vjerovali ili ne, vezan je za Milorada Dodika. Prije nekih 14 godina Banju Luku je posjetio tadašnji predsjednik Srbije Vojislav Koštunica i susreo se s predstavnicima bh. entiteta Republika srpska. Sjećam se da su tog dana Vojislav Koštunica i tadašnji premijer RS-a Milorad Dodik javnosti poslali nekoliko strašnih nacionalističkih poruka u kojima su dovodili u pitanje suverenitet i cjelovitost BiH. Te poruke uvijek i iznova vrijeđaju i uznemiruju građane naše zemlje. Dodik ovo radi skoro dvije decenije, a vrhunac mu je bio antibosanski i anticivilizacijski pir s harmonikašem i rakijom u Predsjedništvu BiH. Protagonisti agresivnih nasrtaja na nas i Bosnu očigledno se nisu umorili. Mi još manje, hvala Bogu!

STAV: U vremenu kada zabrinjavajući broj nosilaca javnih funkcija nastoji što više isisati budžetskog novca, Vi ste jedan od rekordera po broju predloženih inicijativa, bez obzira na kojoj funkciji bili, za smanjenje plata i privilegija političarima, a među njima i sebi. Bili ste od pojedinih kolega zbog toga čak i vrijeđani. Možete li hronološki poredati te inicijative i reći kako su one završavale?

DUVNJAK: Davne 2009. godine – svjetska kriza, ekonomska recesija, deficiti i rupe u budžetima na svim stranama u BiH, a naša primanja ostaju oko 4.000 KM. Tada predložim zakon kojim bismo ukinuli paušal profesionalnim parlamentarcima. Protiv je bilo 80 posto mojih kolega. Sjećam se, bila je nedjelja, kao da je vanredno stanje, i za taj dan zakazana je sjednica Zakonodavno-pravne komisije kako bi bila osporena ustavnost i zakonitost ovog akta. Oni su petnaestak tačaka važnih za FBiH “preletjeli” za petnaestak minuta, a prijedlog mog zakona, važan samo za novčanik parlamentarca, razmatrali su skoro tri sata. Našli su 101 razlog da obore ovaj zakon, a usput i mene da ponize i optuže za populizam. Kazao sam da je nedosljedno da pozivamo na štednju a nismo spremni stegnuti svoj kaiš. Pitao sam kolege, pa i neke iz SDA, zašto je populizam u teškim vremenima umanjiti naša primanja za 800 KM, a nije svesti socijalna prava invalida, gluhonijemih i slijepih lica na nekih 59 KM?! Znate, u tom periodu donesen je Zakon o socijalnoj zaštiti kojim su zbog ušteda reducirana prava čak i invalidnim osobama. Ipak, pola godine kasnije, zbog manjka novca i pritiska javnosti, primanja svih funkcionera, pa i moja, umanjena su za skoro 1.000 KM. Smatrao sam ovo svojom moralnom pobjedom.

Dolazi teška 2014. godina, imamo proteste, plenume i velike poplave. Predložim ukidanje bijelog hljeba. Naravno, obore inicijativu. Ja na kraju te godine odbijem zakonsku mogućnost da aktiviram pravo na isplatu 12 svojih plata, nepopularni bijeli hljeb. Uštedjelo se preko 60.000 KM u budžetu, od tih plata i pripadajućih doprinosa i poreza. Mogao sam kupiti manji stan ili novi automobil, ali neki opet vele da je u pitanju moj politički marketing. Moj odgovor je bio da na ovaj način nisam spasio budžet FBiH, ali jesam svoj obraz i zdrav razum te pozvao ih, ako žele i ako to već tako nazivaju, da i oni na ovaj način nešto ulože u svoj politički marketing. Mi ne trebamo glumiti Robina Hooda, ali je pogubno ako zaboravimo da smo narodni predstavnici.

Godine 2018. bio sam predsjedavajući Skupštine ZDK. Na moj prijedlog ukida se zakonska mogućnost na “bijeli hljeb” i ukida se mogućnost da predsjedavajući Skupštine ZDK ima pravo na paušal ako ima profesionalnu platu. Ovakav primjer socijalne i političke odgovornosti i danas od svih deset kantona postoji jedino u Skupštini ZDK, u kojoj inače niti jedan jedini poslanik nema poslaničku platu, tj. nije u radnom odnosu.

I ove godine, u svojstvu federalnog delegata, uputio sam u proceduru Zakon o platama i naknadama, kojim se predviđa konačno zakonsko ukidanje ovog nemoralnog materijalnog prava “bijelog hljeba” za sve funkcionere u FBiH.

STAV: Da li je odnos kolega prema Vašim inicijativama o smanjenju plata i umanjivanju privilegija dokaz da se u našoj zemlji politika na najbrutalniji način zloupotrebljava? Kakav je odnos morala i politike?

DUVNJAK: Politička djelatnost se mora temeljiti na etičkim principima i borbi za opće dobro. Immanuel Kant je smatrao da politika “ne može da učini nijedan korak a da se prije toga ne pokloni moralu”. Svako od nas mora pobijediti u sebi sebičnost, isključivost, pohlepu i cinizam. Ova zla razorno djeluju i na pojedinca i na društvo. Politika koja se zasniva na zlu posebno je opasna, jer tada imamo posla s organiziranim zlom. Naravno, ne smije se ukinuti pravo na grešku, nismo sveci. Kažu da je od nemorala gori dvostruki moral, tj. licemjerje, stoga smatram važnim da naši političari shvate da nije nikakav populizam dijeliti sudbinu naroda koji nas je izabrao. Kada tražimo glasove, pozivamo se na narod, a čim nas izaberu, malo čega bismo se odrekli barem u ime solidarnosti s tim narodom.

STAV: Koje svoje inicijative smatrate najvažnijim?

DUVNJAK: Najvažnije su bile inicijative koje se tiču privrednih pitanja, obrazovanja, zdravstva, sporta i pravednije raspodjele javnih prihoda, ali sam najponosniji na činjenicu da sam prije sedam godina bio predlagač Zakona o dopuni Krivičnog zakona FBiH kojim se zabranjuje negiranje Genocida, zločina protiv čovječnosti i svih ratnih zločina, kojim je uvedena zatvorska kazna za negatore Genocida. Dakle, u krivičnopravnom zakonodavstvu u BiH, koji čine četiri krivična zakona (BiH, FBiH, RS i Brčko distrikta) i prije Inzkovog zakona postojala je civilizacijska norma kojom se kažnjava negiranje Genocida i vrijeđanje porodica žrtava Genocida.

STAV: Predsjednik ste Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH i član Kolegija ovog visokog doma. Koliko ste zadovoljni radom ovog zakonodavnog organa?

DUVNJAK: Dom naroda redovno zasjeda, ali naša produktivnost bi morala biti veća. Pratimo u jednom sporijem tempu Zastupnički dom. Čini mi se da zaostajemo za dvadesetak zakona. Prvo, politička situacija je teška, HDZ BiH blokira uspostavu nove izvršne vlasti u FBiH. Drugo, zbog načina izbora delegata, sastav Doma naroda nije odraz parlamentarne većine koja postoji u drugom domu, tako da zakoni kao rezultat složenog političkog sistema i političke heterogenosti imaju sporiju dinamiku usvajanja.

STAV: Koje zakonodavne aktivnosti namjeravate poduzeti do kraja ovog mandata?

DUVNJAK: Najvažnije aktivnosti bit će u segmentu ekonomije i razvoja. S nestrpljenjem očekujemo usvajanje Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, kojim ćemo poreski rasteretiti rad, olakšati obračune plata, uvećati plate radnicima te smanjiti sive zone poslovanja. Nakon ovoga, možemo očekivati da Vlada FBiH donese Uredbu o minimalnoj plati od 700 KM ili više. Zakon o javno-privatnom partnerstvu od značaja je za finansiranje izgradnje saobraćajne, energetske, okolišne i druge infrastrukture. Tu je i regulativa iz oblasti boračke zaštite i podrške povratku. Posebno naglašavam oblast “porodica i mladi”. U ovom mandatu namjeravamo usvojiti i Zakon o podršci porodicama s djecom, koji će uključivati dječiji doplatak za sve, Zakon o pronatalitetnoj politici i novi Zakon o sportu i sportskim klubovima. Tražit ću da vrlo skoro u Domu naroda razmatramo dokumente od kapitalnog značaja za razvoj – Prostorni plan i Strategiju razvoja FBiH.

STAV: FBiH nije dobila novu vlast čak tri godine nakon održanih općih izbora 2018. Hoće li neko građanima položiti račune za ovu blokadu? Kako dalje?

DUVNJAK: U političkoj i parlamentarnoj teoriji i praksi zapadnih demokratija nije zabilježen slučaj da se nakon održanih izbora ne implementiraju rezultati kroz izbor nove vlade. Brutalno je pogažena volja građana FBiH. Oni koji blokiraju i ne kriju svoju političku odgovornost. Pravo pitanje za pravosudne institucije naše zemlje jeste da li u ovim blokadama ima obilježja krivičnih djela zloupotrebe položaja, ovlasti ili čak podrivanja ustavnog poretka. Moguće je da se u zadnjoj četvrtini ovog mandata, što jeste pokasno, pokrene inicijativa za imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika FBiH i izbor nove vlade. Za samo pokretanje postupka neophodna je podrška najmanje trećine delegata iz Kluba Bošnjaka, Hrvata i Srba. Nije sporno da stranke imaju svoje programe i autentične političke ciljeve i interese, ali upozoravam da ultimatum nikada nije bio metoda kojom se može zrelo i mudro djelovati i rješavati problemi u demokratskom društvu. Pozivam kolege da iskoristimo svoja ovlaštenja i demokratski kapacitet dobijen od građana na izborima i izaberemo novu izvršnu vlast. Dotad očekujem barem imenovanje tri nedostajuća ministra u ovoj vladi – boračkih pitanja, obrazovanja i zdravstva.

STAV: U Vašem parlamentarnom radu mnogo pažnje posvećujete ekonomiji i privrednim temama. Guši li politika privredu? Ima li pomaka?

DUVNJAK: Privredne teme i ekonomska pitanja su najbitniji za egzistenciju običnih građana. Ne smijemo zatvarati oči pred odlaskom ljudi iz naše zemlje i ne smiju nas dnevnopolitička nadmudrivanja udaljiti od strateške borbe za svako novo radno mjesto i za novi proizvodni pogon. Naglašavam strateške, jer svako novo radno mjesto za jednu porodicu znači i ekonomski opstanak i patriotski ostanak u BiH. Lično sam dao doprinos deblokadi rada Komisije za vrijednosne papire, jedne od najvažnijih finansijskih institucija na tržištu kapitala. Politika mora skinuti omču oko vrata našoj privredi. Također, pomaka ima. U teškim okolnostima radi aktuelna Vlada FBiH. Nekako uspijevaju prevazići sve političke blokade, nestabilne većine, socioekonomske posljedice pandemije i druge izazove. Donesen je novi Zakon o radu, Zakon o PIO, Zakon o obrtu, u pripremi je set zakona kojim će se rasteretiti privreda. Vidimo da se intenzivirala i izgradnja autoputa na koridoru Vc, velika sredstva su upumpana u privredne tokove za vrijeme korona krize. Federacija ja ekonomski jači dio BiH.

STAV: Hoćete li kroz Glavni odbor SDA, barem na stranačkom nivou, insistirati da se još više ulaže u privredu?

DUVNJAK: Predsjedništvo i Glavni odbor SDA daju punu podršku svim reformskim zahvatima kojima će se unaprijediti životni standard građana, a na listi prioriteta djelovanja SDA u samom vrhu jesu ubrzanje investicija, poresko rasterećenje rada, povećanje plata radnicima i podrška zapošljavanju mladih.

STAV: Jedan ste od iskusnijih bh. parlamentaraca, imate potpuni uvid u aktuelnu političku situaciju u zemlji. Kada biste imali priliku biti uključeni u pregovore o reformi izborne regulative, na kojim principima i osnovama biste pozicionirali ulogu i funkciju Doma naroda?

DUVNJAK: Neko je po pitanju dvodomnosti u parlamentarizmu zanimljivo primijetio: “Ako se drugi dom slaže s prvim – beskoristan je, a ako se ne slaže – onda je opasan.” Suštinski bi trebalo usvojiti izmjene Ustava FBiH i izmjene zakona kojim bi se uklonila asimetrija u nadležnostima Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijeća naroda RS. U ovu priču moramo uključiti dva bitna faktora – demokratiju kao volju većine građana i strukturu društvene osnove koja u našem slučaju nije homogena. Analize su pokazale da su efikasnost, produktivnost i propulzivnost Parlamenta FBiH umanjeni zbog dupliranja postupaka i gomilanja nepotrebnih procedura u dva doma. Podsjećam, svaki akt u potpuno istovjetnom tekstu, u slovo i zarez, mora biti usvojen u oba doma! Neki opozicioni političari su predložili ukidanje Doma naroda. To nije realno. Mnogo su bolji prijedlozi predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kojim se predviđa reduciranje nadležnosti Doma naroda. Iskustvo rada u ovom parlamentu daje mi za pravo da razmišljam da bi funkcionalno rješenje moglo biti to, nakon što Zastupnički dom usvoji određene zakone i odluke, da ih Dom naroda razmatra tek ako većina u jednom od klubova naroda u nekom roku zatraži da se to razmatra, a ne po automatizmu. Što se tiče pokretanja vitalnog nacionalnog interesa, a priori treba definirati katalog pitanja od značaja za vitalni nacionalni interes. Na ovaj način rad Parlamenta FBiH učinit ćemo racionalnijim, bržim i efikasnijim.

STAV: Izuzevši Vašu funkciju delegata u Domu naroda FBiH, Vi ste zastupnik i u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. Kakvo je trenutno stanje u ovom dijelu BiH?

DUVNJAK: Zeničko-dobojski kanton je politički i socioekonomski stabilan. Kičma smo privrednog razvoja, imamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom. Ovdje žive industrijski giganti. Regija smo koja pruža ogromne mogućnosti ulaganja u razne oblasti, od proizvodnje do turizma. Kazao bih, od Tešnja, preko Maglaja, Zavidovića, Zenice, Kaknja, Visokog, sve do Olova i Vareša.

STAV: Često ste se žalili da Kanton Sarajevo ima povlašteni položaj prilikom raspodjele javnih prihoda.

DUVNJAK: Pripadnost javnih prihoda je pitanje koje zaokuplja pažnju u svakoj zemlji. Osnovni sistem raspodjele javnih prihoda u entitetu FBiH uređen je kratkim i sada već zastarjelim zakonom iz 2006. godine. Već sedam ili osam godina pokušavali smo ići prema Vladi FBiH s različitim inicijativama iz Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, s ciljem da se pripremi i usvoji novi zakon baziran na pravičnijim i ekonomski i socijalno prihvatljivijim načelima. Postojeći obuhvat parametara raspodjele (broj stanovnika, broj učenika osnovnih i srednjih škola i površina kantona) jako je uzak, principi fiskalnog federalizma koji se primjenjuju u društvima federalne strukture i visokog stepena decentralizacije uopće nisu uzeti u obzir prilikom raspodjele najvažnijih javnih prihoda – onih od PDV-a. Nema vertikalnog izjednačavanja gdje bi resursno jake regije, tj. kantoni, pomogli resursno slabije i nerazvijenije. Moramo shvatiti, država nije dioničko društvo, nije firma da se dijeli dobit i da u raspodjeli novca vrijede isključivo ekonomski kriteriji bazirani na nečijoj moći i administrativno-političkoj poziciji. Država je zajednica koja se mora zasnivati na principima jednakosti, solidarnosti i društvene pravde, a o kakvoj pravdi i jednakosti mi govorimo ako su drastične razlike u standardima naših građana u prečniku 20 kilometara, primjerice od Sarajeva do Breze u ZDK, Kiseljaka u Srednjobosanskom kantonu ili čak i Istočnog Sarajeva iz entiteta RS?! Svi smo mi prije svega građani ove zemlje i državljani BiH, ali tako velike socijalne razlike i uvjeti življenja pokazuju koliko ne postoji ne jednak nego barem donekle ravnopravan tretman svih građana.

Uvažavajući izuzetnu osjetljivost teme i suprotstavljenu argumentaciju, kolege predlagači Ivo Tadić, Slađan Ilić na jednoj i ja s druge strane dogovorili smo se da ovaj zakon predložimo kao prvi konkretniji pokušaj, uz kolegu Salku Zildžića i grupu poslanika iz Predstavničkog doma, da se krene s dugoočekivanim izmjenama zakona. Mi dolazimo iz različitih kantona, različitih stranaka, pozicije i opozicije, pa i iz različitih klubova naroda, ali smo se usaglasili da ovom pitanju pristupimo odgovorno i ne upadnemo u zamku dnevne politike, nacionalnih tenzija ili nekih drugih destruktivnosti, nego da tražimo pravednija i bolja rješenja. Mi moramo brinuti o građanima iz svih deset kantona i nije nam namjera, kako to neki površno interpretiraju, da ugrozimo bilo čiju finansijsku stabilnost. I svi smo se držali dogovora da temi pristupimo bez emocija, ovih ili onih boja i teških tonova. Svi, baš svi su se ponašali demokratski i veoma odgovorno, izuzmemo li pojedine kolege iz Kantona Sarajevo koji su jednu zrelu i argumentiranu raspravu o važnom pitanju u zajednici, kakvo je podjela javnog novca, označili žučnim tenzijama.

Da ne bude dileme, dosta nam je podjela i novih antagonizama. Mi volimo Sarajevo, to je naš glavni grad, evropska metropola. Mi samo želimo da Sarajevo ne bude egoistično i sebično, pa da ne vidi i ne uvaži i druge – Zenicu, Tuzlu, Krajinu, Podrinje, Hercegovinu, Travnik, Livno, Posavinu itd. Kanton Sarajevo ima viška novca, ni sami ne znaju kako ga utrošiti. Interes Sarajeva, kao istinskog, najvažnijeg i najjačeg centra BiH, jeste da shvati svoju poziciju prijestolnice te da da doprinos ravnomjernom regionalnom ekonomskom razvoju cijele zemlje. Nikako nije interes Sarajeva da se isprazni pola Bosne, da ljudi dođu živjeti, zbog privlačnih budžetskih benefita i privilegija, u Sarajevo. Svi koji misle dobro našoj zemlji moraju shvatiti da je puno značajnije dati podsticaj privredniku da zaposli ljude u Bosanskoj Krupi, Bugojnu, Konjicu ili Zavidovićima, dati subvenciju za stan ljekaru da radi u Varešu, Stocu, Duvnu, Glamoču ili herojskom Goraždu, nego da većina njih ide živjeti u Sarajevo, jednostavno zbog boljeg standarda. Još nešto, infrastruktura i geografija Sarajeva imaju limite – fali vode, čistog zraka, gustoća naseljenosti je velika, saobraćaj u haosu. Patriotski i za interes cijele države jeste da se vlast u Kantonu Sarajevo uključi u široki javni dijalog i u konačnici dogovor oko poštenije raspodjele javnog novca, a ne da budu bitni sami sebi. Nama nije namjera preko noći ukinuti povlašteni “ponder 2” za Kanton Sarajevo, nego da jednostavno reviziju sistema podjele javnih prihoda pokrenemo s mrtve tačke. Naša rješenja nisu zacementirana, mi kao predlagači novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda očekujemo podršku stručne i akademske zajednice.

STAV: Kako ocjenjujete rad gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića i njegove administracije?

DUVNJAK: Rezultati rada njegove administracije su skromni. Ulazimo u šestu godinu mandata i kao građani Zenice ne vidimo urađen niti jedan ozbiljan kapitalni projekat. Toplana bi to mogla biti, ali očigledno i tu mnoge stvari ne idu dobro. Istina, mnogi zenički problemi – od aerozagađenja, preko grijanja, “Čelika”, “Zenicatransa” – imaju duži vijek trajanja od mandata aktuelnog gradonačelnika, ali su u njegovo vrijeme doživjeli kulminaciju. Mnogo korisnije za Fuada Kasumovića, a posebno za Zeničane, bilo bi da veliku energiju i snagu koju ima troši za rješavanje gradskih problema, a ne za razorne svađe, spinove i političke igrice. U javni prostor je unesen nemir, kultura političkog dijaloga u Zenici je na najnižem nivou. Nema više onog entuzijazma i preporoda kao u vrijeme rahmetli Husejina Smajlovića.

STAV: Osim što ste član Glavnog odbora SDA, potpredsjednik ste i SDA Zenica. Kako SDA trenutno stoji u ovom velikom bh. centru?

DUVNJAK: SDA Zenica je od nastanka do danas bila i ostala jedna od najjačih i najorganiziranijih lokalnih organizacija SDA u cijeloj BiH. Kao i u svemu, postoje periodi kriza i turbulencija. Ogroman gubitak za sve nas bio je odlazak lidera i vizionara, velikog zeničkog gradonačelnika, rahmetli Husejina Smajlovića. Danas na čelu s Nezirom Pivićem, SDA je u Zenici podmlađena, kadrovski i organizaciono ojačana. Programski i idejno osvježena, kazao bih, željna velikih političkih utakmica i izazova. Uradili smo ozbiljne analize proteklih izbora, identificirali greške i probleme. Naša strategija je neumoran rad na terenu i svakodnevna komunikacija s građanima. Lokalni rad je baza političkog djelovanja i uspjeha.

STAV: Kakva su Vaša očekivanja od općih izbora 2022. godine? Kakva je politička pozicija SDA?

DUVNJAK: Kada nastupate s pozicije SDA, najjače političke partije u BiH, onda je uvijek i jedino očekivanje od izbora teška politička borba i na kraju, uz Božiju pomoć, pobjeda. Ovaj put ne smijemo zaboraviti i nadolazeće sigurnosne izazove, prijetnje političkim blokadama, pa čak i neizvjesnost oko mogućeg bojkota izbora 2022. godine pojedinih političkih stranaka. Nova realnost imperativno nameće jačanje zajedništva i ukrupnjavanje probosanskog patriotskog političkog bloka na čelu sa SDA. Nije vrijeme za sitne svađe, besplodne polemike i gubljenje snage na političke razmirice lokalnog nivoa i značaja u koje su upali Bošnjaci zadnjih pet godina. U pitanju je budućnost BiH.