Tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) Serge Brammertz danas se obratio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija kako bi govorio o radu Tužilaštva.
Govor je počeo tako što je Vijeću sigurnosti izložio najnovije informacije o potrazi za preostalim bjeguncima koje je optužio Međunarodni krivični sud za Ruandu (MKSR).
“Veliko mi je zadovoljstvo da vas mogu obavijestiti da je Tužilaštvo u posljednje dvije godine lociralo polovicu bjegunaca koji su bili u bijegu nakon zatvaranja MKSR-a. Među njima su sva tri takozvana glavna bjegunca“, rekao je Brammertz i dodao da su ostala još samo četiri bjegunca, među kojima je bjegunac od ključnog prioriteta Fulgence Kayishema.
Osvrćući se na preostale prvostepene i žalbene postupke pred Mehanizmom, tužilac Brammertz je konstatovao da je Tužilaštvo spremno za početak suđenja u predmetu Kabuga i da je preduzelo korake kako bi znatno skratilo trajanje suđenja, podnijevši veći dio svojih dokaza u pismenom obliku. Tužilac je takođe konstatovao da se donošenje drugostepene presude u predmetu Fatuma i drugi predviđa za kraj mjeseca, dok se Tužilaštvo aktivno priprema za usmeno iznošenje argumenata u žalbenom postupku u predmetu Stanišić i Simatović.
U pogledu krivičnog gonjenja na nacionalnom nivou za zločine počinjene tokom genocida nad Tutsijima 1994. i sukoba u bivšoj Jugoslaviji, tužilac Brammertz je Savjet bezbjednosti podsjetio da pred nacionalnim sudovima još uvijek nije završeno na hiljade predmeta. Tužilac je objasnio da je stalna pomoć Tužilaštva “ključna u nastojanjima da se taj posao privede kraju”, što se vidi iz velikog broja zahtjeva za pomoć koji nacionalna tužilaštva upućuju Tužilaštvu Mehanizma.
Što se tiče situacije u bivšoj Jugoslaviji, tužilac je naglasio da je najznačajnije pitanje i dalje pravosudna saradnja na regionalnom nivou. Konstatovao je da, mada ima pozitivnih pomaka u saradnji između tužilaca u Bosni i Hercegovini i Srbiji, obje države nailaze na velike teškoće u obezbjeđivanju saradnje od Hrvatske, koja se oglušila na zahtjeve za pomoć u preko osamdeset predmeta, a odgovor na neke čeka se već sedam godina.
“Danas je široko rasprostranjen utisak da u Hrvatskoj postoji spremnost da se postigne pravda za hrvatske žrtve, ali ne i za žrtve drugih nacionalnosti“, rekao je Brammertz i pozvao Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske da sve neriješene zahtjeve za pomoć koji su trenutno blokirani pošalje relevantnim pravosudnim vlastima te da ih potakne da te zahtjeve hitno riješe.
Tužilac je pozvao države bivše Jugoslavije da ostave po strani svoje političke razlike i značajno povećaju saradnju u potrazi za nestalima te je poručio da je to humanitarni imperativ.
Okrećući se pitanju odgovornosti za zločine počinjene tokom genocida nad Tutsijima 1994., tužilac Brammertz je objasnio da je dobro poznato da su potrebni dodatni napori da se osigura odgovornost za počinioce genocida koji su pobjegli u druge države, naročito u Evropi i Africi.
“Utvrđivanje prioriteta i dostupni resursi su suštinski izazovi, a ponekad i nedostatak političke volje“, smatra Brammertz koji je istakao je da razumljiv fokus koji se stavlja na zločine koji se čine danas, ne može biti izgovor da se ne istraže i ne kazne krivična djela genocida počinjena u Ruandi prije dvije decenije.
U zaključku, tužilac Brammertz je izrazio zahvalnost tužilaštva predsjedniku Carmelu Agiusu na njegovom vođstvu dok je obavljao dužnost predsjednika te ponovo istakao ključnu važnost podrške koju Savjet bezbjednosti daje Tužilaštvu kako bi ono moglo okončati svoj mandat.
