U Hrvatskoj se danas održavaju opći izbori s vrlo neizvjesnim ishodom s dvije mogućnosti: da na vlasti ostane konzervativni HDZ, koji je vladao 25 od posljednje 33 godine i koji je jako pogođen korupcijom ili da pobijedi proruski populizam otjelovljen u liku predjednika ZoranaMilanovića.
Do prije samo mjesec dana ankete i analize pretpostavljale su da je pobjeda HDZ-a vrlo izvjesna i da će sadašnji premijer Andrej Plenković ostvariti treći uzastopni mandat. No, taj se scenario promijenio najavom predsjednika države, Zorana Milanovića, da će se kandidirati na izborima na čelu liste koju predvodi Socijaldemokratska partija (SDP), čiji je on nositelj, uz obećanje da će okončati ono što on naziva "kanalizacijom korumpiranog HDZ-a".
Kad ga je Ustavni sud u martu upozorio da kao šef države ne može sudjelovati u kampanji, Milanović je suce nazvao "bandom gangstera" i najavio kraj te institucije. Sve u svemu, ova je objava podigla izglede SDP-a i njegove koalicije 'Rijeke pravde' za 9 posto, mada im i dalje ankete daju 44 mandata, što je znatno ispod 60, od ukupno 151 mjesta u parlamentu, koliko ima konzervativni HDZ.
Ipak, ovakav Milanovićev potez otvara mogućnost da bi SDP mogao vladati na čelu koalicije drugih stranaka koje također optužuju HDZ za korupciju, kako na ljevici tako i na desnici. Tako desni Domoljubni pokret (DP) i Most, koji bi mogli osvojiti 14 odnosno devet mandata, isključuju koaliciju s HDZ-om.
Ljevičarski „Možemo“ osvojio bi devet mandata, regionalistički Istarski DS još dva a u Sabor bi mogle ući neke manjinske stranke ili nezavisni kandidati, dok je osam mjesta rezervirano za manjine, a tri za hrvatsko iseljeništvo.
Otkako je pobijedio na predsjedničkim izborima 2020. godine, Milanović je radikalizirao svoje javne istupe napadima na Evropsku uniju, ismijavanjem mjera protiv Covida, podrškom ultranacionalističkom premijeru Mađarske, Víktoru Orbánu, protivljenjem vojnoj podršci Ukrajini pa čak i nekim otvoreno proruski stavovima.
Analitičari poput Marka Rakara predviđaju da će HDZ uspjeti formirati Vladu, ali upozoravaju da će proces i pregovori biti vrlo teški. Jutarnji list, pak, kao jednu od mogućih opcija ističe da Milanović bude premijer koalicije koju čine SDP i Most, a uz saborsku podršku „Možemo“.
"Ključna riječ u ovoj kampanji je korupcija. Po tom pitanju su svi protiv HDZ-a, od ljevice do desnice, to je dominantna tema", rekao je Rakar za N1. Hrvatska je na 57. mjestu od 180 zemalja prema indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), 13,6 bodova niže od prosjeka za zemlje EU i sa petom najnižom ocjenom, ispred Grčke. Rumunije, Bugarske i Mađarske.
HDZ nije uspio skrenuti tu raspravu svojim porukama uspjeha, kao što je nedavni ulazak Hrvatske u schengenski prostor ili u eurozonu prošle godine, te svojim ekonomskim postignućima, s perspektivom rasta od 3,2 % do 2025. Aferama u koje su upleteni HDZ-ovci pridodani su i sukobi premijera s Evropskim antikorupcijskim tužilaštvom te izbor za državnog tužitelja sudije povezanog s optuženima za korupciju. Plenković je sa svoje strane Milanovića opisao kao "kršitelja Ustava" i osobu koja Hrvatsku želi dovesti u sferu utjecaja Rusije.
Analitičar Davor Gjenero upozorava da je Milanović prijetnja institucijama te da mu je "idol Vladimir Putin", predsjednik Rusije. Politolozi poput njega u sadašnjem šefu države vide lidera sličnog Robertu Ficu, lijevom populisti koji je na čelu slovačke Vlade ili mađarskom ultranacionalisti, Víktoru Orbanu. Milanović se usprotivio ulasku Švedske i Finske u NATO, uvjerava da "Ukrajina nije saveznik", šefa evropske diplomatije Josepa Borrella nazvao je lažljivcem i smatra da su evropski fondovi jedini razlog za ostanak Hrvatske u EU.
