Zasjedanje Skupštine Crne Gore u petak je privuklo brojne reakcije javnosti zbog najave premijera Spajića da bi Vlada mogla da razmotri da muslimani, umjesto nedjeljom, ubuduće mogu da izaberu da ne rade petkom.
Ova izjava je na Premijerskom satu je njegova reakcija na opasku poslanika DUA-e Mehmeta Zenke da danas nije stigao na džumu zbog zasjedanja Skupštine.
“To će biti naš prijedlog, da muslimani koji praktikuju vjerske obrede, mogu da razmotre da, umjesto nedjelje, imaju neradni petak, pošto nedjelja ne znači puno islamskom svijetu”, rekao je Spajić.
Premijer je kazao da je to tema koju bi mogli razmotriti na Vladi ili kojom bi se mogla pozabaviti Skupština.
Predsjednik Skupštine Mandić je najavio da će u utorak biti nastavak sjednice.
Nakon toga poslanik Demokratske partije socijalista Nermin Abdić kazao je da su u srijedu, četvrtak i petak neradni dani zbog ramazanskog Bajrama, te da treba da se omogući poslanicima muslimanske vjeroispovijesti da postave pitanja ministrima drugom prilikom.
“Ako tri dana napravimo neradne, bojim se da nećemo stići da završimo posao, a važne su EU integracije”, odgovorio je Mandić.
Poslanica Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić pitala je ako se bude radilo za Bajram da li će se raditi i za Uskrs i za Dan nezavisnosti.
“Nisam znala da možemo da upozorimo sa blagdanom, Bajram samo može da donese berićet”, istakla je ona.
Mandić je naglasio da kao vjerujući pravoslavac uvažava vjerski praznik, te da Skupština neće raditi u srijedu, četvrtak i petak.
Kolumnista crnogorskog portala Cdm Andrej Nikolaidis je pohvalio u tekstu Neradni petak? Evo zašto je Spajić u pravu.
"Spajićevu najavu da će ono što je danas nedjelja za crnogorske građane koji su muslimani ubuduće biti petak, pozdravljam aplauzom. Evo zašto. Koncept neradne nedjelje je hristijanocentričan. Mi ga možemo prepoznati kao sekularan, no u svojoj osnovi on to nije. Spajićeva najava suprotnost je Mandićevom vapaju za „tradicionalnom“, pod čime vojvoda-spiker misli: pravoslavnom Crnom Gorom. Mandićev koncept „povratka njegoševskoj Crnoj Gori“ je ne samo antiislamski, nego i anticrnogorski i, što je najvažnije, anticivilizacijski. On podrazumijeva povratak na stanje u kojem je islam u Crnoj Gori strano tijelo, koje treba odstraniti. Ideja o „čistoj, izvornoj kulturi“ je retardirana desnica at it’s worst. Ne postoji čista kultura, niti nulto, „prirodno“ stanje kulture i identiteta. Ono što je u jednom trenutku strani uticaj, u sljedećem je integralni dio našeg identiteta. To je razlika između plemena i civilizacije", pojašnjava Nikolaidis.
On podsjeća na historijske činjenice da islam, odnosno Bošnjaci i Albanci nisu strano tijelo u Crnoj Gori.
"Islam u Crnoj Gori nije nikakvo strano tijelo, koje će nekad biti tolerisano a nekad napadnuto. Ne: islam je sastavni dio crnogorskog identiteta. Ako Crna Gora doista misli biti multikulturalna, to podrazumijeva melting pot vjerskih i nacionalnih tradicija. Ono što danas u Crnoj Gori imamo je njemački koncept Leitkultur, dominantne kulture, kojoj se došljaci imaju prilagoditi. Ali crnogorski muslimani nisu došljaci. Nego su svoji na svome. A vrijeme kada su se oni morali prilagođavati jednom zauvijek mora ostati iza nas. Vrlo je jednostavno, dragi moji: sva prava svima. Ne prava manjini onda kada to odluči većina, kako joj se ćefne. Nego sva prava svima, uvijek. Ako je Crna Gora doista građanska, onda u njoj nema manjine i većine. Ima samo građana. Koji su po svemu jednaki. Razumijem da je za neke Spajićeva ideja šokantna: ono što je novo, naročito ono što je istinski liberalno, katkada tako djeluje."
Nakon navedenog, Nikolaidis nastavlja širu analizu odnosa crkve i ekonomije u srednjem vijeku u kontekstu određivanja radnog vremena.
Povodom predstojećeg vjerskog praznika Ramazanskog bajrama, Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je da na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici islamske vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi obilježavanja vjerskog praznika za Ramazanski bajram tri dana.
Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.
