Rukovodstvo Azerbejdžana tokom posljednjih trideset godina 20. vijeka i početkom 21. vijeka izravno je vezano za ime istaknutog državnika i političara Hejdara Alijeva. Trinaest godina je, u periodu od 1969. do 1982. godine, upravljao Azerbejdžanskom Sovjetskom Socijalističkom Republikom, a od juna 1993. do decembra 2003. bio je šef države – predsjednik neovisne Republike Azerbejdžan.

Rijedak slučaj u historiji predstavlja činjenica da je Hejdar Alijev upravljao Azerbejdžanom za vrijeme dva društveno-politička sistema. Za vrijeme svakog društvenog sistema kao državnik i političar jačao je ekonomiju Azerbejdžana, uzdizao njegovu slavu i autoritet, čuvao i uvećavao nacionalne interese, nacionalni mentalitet, kulturu i moralni duh.

Tokom prvog perioda upravljanja – u sovjetsko doba – on je uzdigao Azerbejdžan u svim oblastima do vodećeg mjesta u SSSR, što je bio rezultat reformi provođenih u socijalno-ekonomskoj sferi i u oblasti kulture, kao i dostignuća, koja su bila rezultat dalekosežne politike, čime je postavljen čvrst socijalno-ekonomski i kulturni temelj i baza za period državne neovisnosti zemlje. Kako u periodu Sovjetskog Saveza, tako i u periodu neovisnosti Republike Azerbejdžan, odano i dostojanstveno služenje svojoj zemlji i svom narodu predstavljalo je devizu borbe i životnog ideala Hejdara Alijeva.

Alijev je prošao slavan životni put općenacionalnog lidera kao državnik i ličnost visokog intelekta, znanja, iskustva i dalekosežnosti.

On se nalazio na odgovornim funkcijama, kao što su prvi sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Azerbejdžana, član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza i prvi zamjenik predsjednika Savjeta Ministara SSSR, 1987. godine. Kao ličnost odlučne volje, u znak protesta protiv politike Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza, dao je ostavku na mjesto koje je obavljao.

Za vrijeme rukovodstva Alijeva, Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika dostigla je veliki razvoj u politici, ekonomiji, kulturi i u drugim oblastima, bila je jedna od najrazvijenijih republika sovjetske države.

Povodom tragedije koja je zabilježena 20. januara 1990. on je zajedno s običnim ljudima u predstavništvu Azerbejdžana u Moskvi izrazio protest protiv krvave politike sovjetske vlade, a 1993. godine na zahtjev i po želji naroda vratio se na čelo Azerbejdžana, kojem je tada prijetio gubitak neovisnosti.

Godine 1991. Republika Azerbejdžan stupila je na put izgradnje državne neovisnosti. Dolaskom na vlast Alijeva po drugi put 1993. godine, Azerbejdžan je, otvarajući novu stranicu svoje historije, preduzeo korake usmjerene ka ostvarivanju ideje o stvaranju demokratske, pravne i sekularne države, koja se oslanja na nacionalne i svjetske vrijednosti, shvatajući da samo zrela i jaka država može garantirati ostvarivanje prava svojih građana, unapređenje prosperiteta ljudi, zaštitu prava i sloboda.

Naredni koraci onemogućili su rad destruktivnih sila, usmjeren protiv državnog integriteta i državne neovisnosti, a zemlja se spasila od krvavog građanskog ustanka koji se nad njom nadnio.

Povratak Alijeva na čelo Azerbejdžana postavio je osnovu nove ideologije, čiju suštinu sačinjavaju takve općeljudske vrijednosti kao što su: neovisnost, pravda, demokratija, nacionalni napredak, obraćanje svijetu. Unutrašnja politika bila je usmjerena na pružanje mogućnosti da svaki građanin Azerbejdžana ostvari pravo na slobodan život i poboljšanje sopstvenog blagostanja.

Tokom vladavine Alijeva u Azerbejdžanu je proveden dosljedan i svrsishodan rad i ostvarene su reforme u svim sferama.

Obnova neovisnosti Azerbejdžanu dala je realne pravne osnove za integraciju suverene zemlje u međunarodnu zajednicu, izražavanje odnosa prema globalnim događajima, za predstavništvo u međunarodnim organizacijama, učešće u manifestacijama na visokom nivou koje su održavale te organizacije.

Nakon povratka Alijeva na čelo rukovodstva zemlje, zahvaljujući njegovoj politici, Azerbejdžan je za kratko vrijeme riješio mnoge svoje probleme, ušao je fazu održivog razvoja, u zemlji je uspostavljena centralna vlast, proširene su spoljašnje veze, otpočet je proces demokratizacije, postavljen je temelj nove naftne strategije u zemlji, potpisan je “Ugovor vijeka” i oživio je historijski Put svile.

Zahvaljujući naftnoj strategiji, čiji je kreator Hejdar Alijev, Azerbejdžan danas posredstvom mreže izvoznih gasovoda i naftovoda igra vodeću ulogu u energetskom koridoru Istok-Zapad i u  energetskoj sigurnosti Evrope.

Hejdar Alijev preminuo je u decembru 2003. godine, kada mu je bilo 80 godina. Azerbejdžan, koji je on stvorio, postao je jedna od najjačih zemalja među bivšim sovjetskim republikama. Otpočela je nova faza razvoja Azerbejdžana, čija ekonomija jača. Završena je prethodna etapa u ekonomiji. Sudbina druge neovisnosti Republike Azerbejdžan je osigurana. Njeni horizonti su jasni.

Danas Azerbejdžan, pod rukovodstvom predsjednika Ilhama Alijeva, ostajući privržen političkom kursu općenacionalnog lidera Hejdara Alijeva, predstavlja zemlju sa dinamičnim razvojem. Zahvaljujući političkim i ekonomskim reformama koje je šef države uspješno nastavio, kao i aktivnoj spoljnoj politici, Republika Azerbejdžan je postala vodeća država u regionu.

Azerbejdžan 10. maja takođe slavi 17. godišnjicu od osnivanja Fondacije Hejdar Alijev. Fondacija je u proteklih 17 godina postigla sjajne rezultate u mnogim oblastima – na polju kulture, umjetnosti, obrazovanja i mnogim drugim sferama.

Fondacija Hejdar Alijev, na čijem je čelu prva dama Mehriban Alijeva, podržava državne programe usmjerene na socijalni i ekonomski razvoj u zemlji, neprestano drži u centru pažnje porodice sa niskim primanjima i ljude kojima je potrebna posebna briga, s kojima obilježava razne praznike i značajne datume.

Višestrane aktivnosti Fondacije populariziraju Azerbejdžan u svijetu zbog čega zemlja uživa poštovanje svjetskih razmjera. Fondacija obavlja ogroman posao usmjeren na promociju azerbejdžanske kulture širokoj globalnoj zajednici – predstavljanje muzike, tepiha, mugham umjetnosti i drugih vrijednosti. Djelatnost Fondacije, između ostalog, također uključuje štampanje knjiga, pripremu muzičkih izdanja, održavanja izložbi, naučnih  konferencija i simpozija.

Azerbejdžan dočekuje rođendan velikog vođe sa dobrim rezultatima i velikim planovima.

Azerbejdžan se priprema za veliki povratak u Karabah. Za Azerbejdžan započinje nova era. Novo doba stvaranja, doba razvoja, doba obnavljanja teritorija oslobođenih od tridesetogodišnje armenske okupacije.