Rusi se spremaju izaći na birališta za predsjedničke izbore, no ishod je već sada poznat.

S Aleksejem Navaljnim koji je umro pod nerazjašnjenim okolnostima, i opozicionim kandidatom Borisom Nadeždinom kojem je zabranjena kandidatura, više nema nikoga ko bi predstavljao ozbiljnu prepreku da Vladimir Putin osvoji još jedan šestogodišnji mandat.

Sky News je potražio odgovore na pitanja što se može očekivati od izbora u Rusiji i što oni znače za rat u Ukrajini?

Glasanje će se u Rusiji i u pripojenim regijama Ukrajine uglavnom održati tokom tri dana između 15. i 17. marta, iako se u nekim regijama glasa unaprijed.

Rusija je ogromna zemlja s 11 vremenskih zona i velikim, rijetko naseljenim prostranstvima. Izborna komisija zbog toga koristi helikoptere za pristup udaljenim područjima u Sibiru kako bi postavila glasačka mjesta.

Rezultati izlazne ankete trebali bi biti dostupni nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, a službeni rezultati bit će objavljeni nekoliko dana kasnije.

Ovo je prvi put da će se na ruskim predsjedničkim izborima glasati više dana, kao i da će biti omogućeno glasanje putem interneta. Opozicione skupine su tokom parlamentarnih izbora 2021. rekle da se čini kako se glasovima pristiglim putem interneta manipuliralo.

Velika većina nezavisnih ruskih medija je zabranjena, a svako ko je proglašen krivim za širenje onoga što vlada smatra ‘namjerno lažnim informacijama‘ o invaziji na Ukrajinu, može biti zatvoren do 15 godina.

Predsjednički izbori u Rusiji u posljednjih 20-ak godina slijede poznati obrazac. Na predsjedničkim izborima 2018. drugoplasirani Pavel Grudinin iz Komunističke partije dobio je 11,8 posto glasova, a Putin 76,7 posto.

U to su se vrijeme širile glasine o prisilnom glasanju i raznim nepravilnostima jer se činilo da se na snimkama koje je objavila opoziciona skupina vidi kako se pune glasačke kutije.

Putin je prethodno pobijedio na izborima 2012. (dobio je 64,35 posto glasova), 2004. (71,91 posto) i 2000. (53,44 posto). Budući da mu je 2008. zabranjen treći uzastopni predsjednički mandat, Dmitrij Medvedev ga je imenovao premijerom.

Putin ovoga puta nije bio osobito zaposlen u kampanji - možda s obzirom na to da je njegova pobjeda gotovo sigurna.

Ko su ovogodišnji kandidati?

Predvodnik je 71-godišnji sadašnji predsjednik, Vladimir Putin, koji vlada Rusijom od 1999. godine. Kako bi se ponovno kandidirao nakon toliko vremena na vlasti, šef Kremlja je promijenio ustav te može tražiti još dva mandata nakon 2024. godine.

Protivnici su mu trojica simboličnih kandidata, od kojih mu niko nije uputio niti jednu kritiku. Među njima su Nikolaj Karitonov iz Komunističke partije, Leonid Slutski iz nacionalističke Liberalno-demokratske stranke i Vladislav Davankov iz Stranke novih ljudi.

 

Oni uglavnom podržavaju Kremlj i njegovu politiku, uključujući invaziju na Ukrajinu. Prijašnji izbori pokazali su da takvi kandidati vjerojatno neće dobiti dovoljno glasova za bi predstavljali pravi izazov.

Putinov tim nije najavio proslavu njegove očekivane izborne pobjede, no to se može dogoditi tek nakon glasanja.

Godine 2018. proslavio je svoju pobjedu s pristašama u Moskvi na temperaturama ispod nule na trgu Manežnaja nedaleko od Kremlja, zahvalio im se i zajedno s njima skandirao ‘Rusija!‘.

Međutim, vjeruje se da je nekakav skup planiran za 18. mart kako bi se obilježila 10. godišnjica ruske aneksije Krima.

Šta je s Borisom Nadeždinom?

Boris Nadeždin (60) jedna je od najpoznatijih preostalih antiratnih figura u Rusiji nakon smrti Alekseja Navaljnog. Nakon što je u kampanji uspješno prikupio potpise potrebne za kandidiranje na izborima, državno izborno povjerenstvo zabranilo mu je da se kandidira. Nadeždin je pozvao na prekid rata u Ukrajini, kao i na početak ponovnog dijaloga Rusije sa Zapadom.

Četvrtog marta obećao je da će nastaviti s podnošenjem prigovora zbog svog isključenja s izbora, unatoč priznanju da nema gotovo nikakve šanse da se njegovo ime doista pojavi na glasačkom listiću. Iskoristio je dugotrajni žalbeni proces kako bi sebe prikazao kao borca koji u budućnosti namjerava igrati neku ulogu u ruskoj politici.

Mnogi komentatori, kao i raštrkana ruska opozicija, opisuju izbore kao referendum o ratu u Ukrajini.

Abas Galjamov, politički analitičar koji je nekada Putinu pisao govore, rekao je da se radi o glasanju gdje je ‘višestruki izbor zamijenjen jednostavnim dvostrukim: ‘Jeste li za ili protiv Putina?‘‘ te je dodao da će to biti ‘referendum o ratu, a glas za Putina postat će glas za rat‘.

Opozicija vidi glasanje kao priliku da pokaže razmjere nezadovoljstva i Putinom i ratom, prenosi Jutarnji.