Jedna od jako znakovitih kletvi u našem narodu jeste „dabogda se zabavio o sebi“, koja ima i geopolitičko značenje u kontekstu da se jedno društvo, narod ili država ne bavi drugima, bilo da se radi o njenim prijateljima ili neprijateljima. Drugi poguban moment u ličnim i međunarodnim odnosima jeste centričnost, što je ogromna prepreka za prepoznavanje prilika i opasnosti.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina i Bošnjaci i geopolitika, dominantan moment jesu ratne devedesete, kad smo bili top tema na svjetskom nivou i kad smo imali lidera koji je bio podjednako prihvaćen i na Istoku i na Zapadu. Bošnjaci, kao malobrojni evropski muslimanski narod, prepoznati su po tome što se cijeli muslimanski ummet ujedinio u pružanju podrške. Takvo nešto čak ni Palestina, uprkos svojoj eshatološkoj težini, ne uspijeva skoro jedno stoljeće.

Geopolitika je vrlo promjenjiva i ne dopušta vakuume, zbog čega je nužan naš proaktivni pristup u analiziranju i promišljanju svjetskih procesa koji najčešće imaju negativne reperkusije na malobrojne narode.

U tom kontekstu knjiga Osmana Softića „Geopolitika muslimanskog svijeta u eri islamofobije“ (Perfecta, Sarajevo, 2023, 300 stranica) predstavlja generacijski doprinos povratku svijesti o značaju proučavanja geopolitičkih procesa u muslimanskom svijetu.

Kolosalna dešavanja u Palestini, koja će još dugo trajati, pokazuju bošnjački intelektualni, istraživački čak i duhovni deficit u razumijevanju procesa koji su jako povezani s Balkanom. To je posljednja prilika da aktivnije krenemo u vlastitu naučnu i publicističku produkciju kako bismo spremni dočekali tektonske geopolitičke promjene u bliskoj budućnosti.

Iako su očekivanja čovječanstva da će 21. stoljeće obilježiti mir, kojeg je nedostajalo u stoljeću ratova, već u prvoj godini došlo je do ogromnog razočarenja. Teroristički napad na Ameriku i njena nepravedna borba protiv tzv. terorizma kroz okupaciju više muslimanskih država bio je uvod u brojne ratove i revolucije koje su obilježile protekla dva desetljeća.

„Geopolitika muslimanskog svijeta u eri islamofobije, predstavljena kroz kompilaciju novinarskih tekstova autora Osmana Softića, nudi intrigantni sadržaj o prošlosti i sadašnjosti arapsko-islamskog svijeta. Sadržaj knjige nastajao je u specifičnim međunarodnim okolnostima u vrijeme još jedne tranzicije strukture međunarodnog sistema, ovaj put iz unipolarnog u multipolarni. Značaj ove kompilacije jeste u tome što autor na jednom mjestu dokumentira najvažnije krizne situacije koje su zahvatile države muslimanskog svijeta od sjeverne Afrike do jugoistočne Azije“, piše u recenziji, između ostalog, dr. Emir Hadžikadunić, profesor međunarodnih odnosa na SSST i bivši ambasador BiH u Iranu i Maleziji.

On ističe da naslov knjige zauzima bitnu poziciju i u našim prostorima se nameće u mjeri da bude sistemski i objektivno problematiziran u kontekstu i kompleksu geopolitičke tranzicije ili borbe za novi međunarodni poredak.

„Fokus autora nisu toliko međunarodni odnosi ili regionalni trendovi, koliko specifične krizne situacije. Autor je dosljedan u svojoj kritici američkog liberalnog intervencionizma koji vidi kao izraz duplih standarda koji je uzrokovao više štete nego koristi državama s muslimanskom većinom. U tom smislu, zapažanja autora također su dosljedna naučnoj misli američke škole realizma koja je kritična prema američkoj vanjskoj politici“, primjećuje dr. Hadžikadunić.

On zaključuje da to ovu knjigu čini zanimljivijom i izazovnijom u vremenu i okolnostima koje svjedočimo.

Drugi recenzent dr. Sabit Subašić, raniji ambasador BiH u Indiji i aktuelni u Egiptu, potencira da od Softića u našoj regiji gotovo da nema kompetentnijeg poznavaoca i temeljitijeg istraživača tokova u islamskom svijetu u kontekstu globalne političke dinamike.

„Zato je njegova knjiga jedinstvena i dragocjena. Dopunska vrijednost knjige predstavlja činjenica da je to jedinstvena retrospektiva Softićevih višegodišnjih istraživanja globalnih političkih scena i uloge i pozicije muslimanskog svijeta.“

U tematskom smislu knjiga je podijeljena u sedam poglavlja. U prvom poglavlju Ubijanje Palestine: smrtni grijeh čovječanstva sasvim se zasluženo nalazi sedam tekstova pisanih između januara 2014. i novembra 2023. godine. U drugom poglavlju Arapsko proljeće, posrednički ratovi, politička tranzicija i pomirenje autor se bavi procesima u Siriji, Egiptu, Maroku, Libanu u protekloj deceniji. U narednom poglavlju autor analizira složene procese nakon kraha „Arapskog proljeća“, gdje se posebno ističe pomirenje Saudijske Arabije i Irana te arapski iskorak u multipolarnom poretku koji je označio slabljenje američkog utjecaja u regiji MENA.

Softić izuzetno detaljno obrađuje i zahtjevnu tematiku političkog islama, islamofobije, represije nad muslimanskim manjinama (Kina, Indija, Mijanmar), te na kraju analizira povezane odnose i procese u Iranu, Afganistanu i Pakistanu te buđenje periferije muslimanskog svijeta u jugoistočnoj Aziji.

Istraživački opus Osmana Softića u bosanskohercegovačkim, regionalnim i svjetskim medijima, naučnim časopisima u proteklih nešto više od 10 godina impozantan je. Tu su i brojni i TV nastupi i govori u različitim prilikama.

Ono što je u najvećoj mjeri odredilo njegov profesionalni akademski i menadžerski put jeste pohađanje Gazi Husrev-begove medrese i studiranje na Fakultetu islamskih nauka. Poseban moment iz srednjoškolskih dana vezan je za djelovanje Jugoslavenske obavještajne službe u Medresi, o čemu pisao u blogu „Zašto me je ispitivala državna bezbjednost“, koji je objavljen na portalu Al Jazeere 13. decembra 2013. godine.

Zahvaljujući školovanju i radnom angažmanu u različitim državama na više kontinenata, Softić ima znatne komparativne prednosti u poređenju s drugim analitičarima. Magistarski studij međunarodnih odnosa završio je na Univerzitetu New South Wales u Australiji.

Softić između novembra 2012. i augusta 2014. godine piše za portal Al Jazeera Balkans tekstove u kojima se fokusira na Bliski istok, koji se tada nalazi u uzavreloj atmosferi „Arapskog proljeća“. Pored navedenog, on istražuje i najznačajnije procese u Africi, Aziji, a posebno u Turskoj.

Od jula 2017. godine Softić redovno piše opširnije analize za Stav u kojima je obradio gotovo sve svjetske geopolitičke teme s fokusom na položaj i stanje muslimanskih država, naroda, pokreta, manjina i dijasporalnih zajednica. Fenomen s kojim se Softić posebno bavi kroz svoja istraživanja jeste palestinsko pitanje kao jedan od ključnih problema savremenih međunarodnih odnosa.

Njegov stil pisanja vezan je za aktuelni geopolitički moment uz vrlo duboku historijsku analizu te uz povlačenje paralela s drugim društveno-političkim i ekonomskim procesima. Nezaobilazan detalj njegovih analiza jeste približavanje svjetskih procesa balkanskoj i bosanskohercegovačkoj percepciji i perspektivi.

Ova knjiga daje ogroman doprinos u razumijevanju složenih geopolitičkih procesa i međunarodnih odnosa za širu regionalnu javnost, predstavlja naučni resurs za studente, istraživače i novinare, a može poslužiti i kao udžbenik za diplomate i za sve one koji žele saznati realno stanje u muslimanskom svijetu.

Izbor iz tekstova koji bi se uklopio u tematiku zadanu naslovom knjige obuhvatio je kompilaciju tekstova od „Arapskog proljeća“ do arapskog pomirenja, presudnih izbora u Turskoj na 100. godišnjicu osnutka Republike te 7. oktobra, dana kada je Hamas izveo historijski napad na Izrael, što predstavlja jednu od najdinamičnijih dekada u savremenim geopolitičkim odnosima u muslimanskom svijetu.