Izbori u Francuskoj su priča o dva "fronta". U iznenadnom preokretu, ljevičarski Novi narodni front došao je na prvo mjesto na francuskim parlamentarnim izborima u nedjelju, a birači su se udružili oko alternativa krajnje desničarskom Nacionalnom okupljanju Marine Le Pen, koji je na trećem mjestu. Predsjednik Emmanuel Macron, čija je centristička alijansa zauzela drugo mjesto, nije odbranio parlamentarnu većinu čemu se nadao, ali je njegov potez ojačao tendenciju francuskih birača da se okupe oko "republičkog fronta" kako bi zadržali krajnju desnicu u opoziciji.
Macron je raspisao vanredne parlamentarne izbore kako bi tražio "razjašnjenje" od birača nakon što je Nacionalni skup završio na prvom mjestu na izborima za Evropski parlament prošlog mjeseca. Ista stranka je osvojila najviše glasova u prvom krugu izbora prije sedmicu dana. Dakle, rezultat u drugom krugu je potpuno iznenađenje za analitičare. Bedem protiv krajnje desnice je proradio velikim dijelom zahvaljujući treće plasiranim s lijeve strane i centra koji su odustali prije drugog kruga kako bi konsolidirali glasanje protiv krajnje desnice.
Mnogi su rezultate drugog kruga dočekali kao olakšanje jer je društvo došlo na ivicu ponora. Međutim, analitičari ukazuju da će posljedice biti teške.
Kako izgleda ta posljedica?
Nakon duge krize pune neizvjesnosti i političke nestabilnosti Macron je izgubio opkladu sa biračima. On je oslabljen, ali rezignacija i realizam nisu njegove jake strane.
Koalicione vlade, koje su uobičajene u drugim evropskim zemljama, Francuskoj su strane. Macron će imenovati novog premijera (sadašnji premijer Gabrijel Atal je rekao da će se povući), ali šta će se desiti nakon toga može se samo nagađati.
Dok je na papiru i u medijskim spekulacijama moguće okupljanje koalicijske snage protiv ekstremne desnice, u praksi će to biti teško postići, posebno imajući u vidu „maksimalističke zahtjeve“ krajnje ljevice New Popular Vođa fronta Jean-Luc Mélenchon.
Naredna sedmica će zaista biti test za utvrđivanje da li su ljevica i centar u stanju da sarađuju. To bi vjerovatno zahtijevalo rascjep u Novom narodnom frontu, koji je pokazao svoju krhkost. Macronovi centristi mogli bi raditi sa Socijalističkom partijom lijevog centra, izostavljajući Melenchonovu La France Insoumise.
Čak i nakon formiranja koalicione vlade, ona će morati izbjeći da postane plijen glasanju o nepovjerenju. Centar gravitacije francuske politike će se pomjeriti sa izvršne vlasti na parlament, a postoji mogućnost trajne nestabilnosti ako se opozicione stranke ujedine.
I vrijedno je napomenuti da su Nacionalni skup i njegovi saveznici i dalje dobili najviše glasova od bilo koje grupe u nedjelju, čak i ako su osvojili treće mjesto. Le Penova ostaje fokusirana na utrku za predsjedništvo kada se Macronov mandat završi 2027. godine, navodeći u nedjelju da je “naša pobjeda samo odgođena”. Nova francuska vlada ima manje od tri godine da uspije i opovrgne ovo predviđanje.
Politički haos u koji sve dublje tone Francuska i dalje će slabiti njenu poziciju u EU.
Francuska će se suočiti sa neizvjesnošću, paralizom i političkim vodstvom koje je sklono populizmu. U međuvremenu, Macronov kredibilitet i politički kapital je u očima evropskih lidera narušen njegovom strateškom greškom raspisivanja vanrednih izbora.
Šta sve to znači za Brisel? Opadanje moći Macrona će oslabiti važan glas za naprednije, ambicioznije napore EU u bliskoj budućnosti. Izazovna pitanja se kreću od unutrašnje reforme do saradnje u oblasti odbrane, podrške Ukrajini i čvršćeg kursa prema Kini.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio je od svog premijera Gabriela Atala da za sada ostane na svojoj funkciji, navodi izvor iz Jelisejske predsjedničke palate. Attal je jutros podnio ostavku, ali je Makron odbio prihvatiti. Predsjednik je zatražio od Atala da ostane "za sada kako bi osigurao stabilnost zemlje", navode izvori iz Jelisejske palate.
