Nakon tri dana glasanja u 27 država članica Evropske unije, izlazna anketa pokazala je da će krajnje desne stranke osvojiti oko 150 od 720 mjesta u parlamentu, što će glavnim strankama vjerovatno otežati stvaranje većine potrebne za usvajanje zakona .
Umjereni rast desnog centra, velik rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih, glavna su obilježja evropskih izbora, pokazuje procjena budućeg sastava Evropskog parlamenta.
Prema procjeni Evropska narodna stranka (EPP) koja okuplja stranke desnog centra imat će 181 zastupnika, pet više nego u prethodnom sazivu.
Drugi po snazi ostaje progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135 zastupnika, četiri manje u odnosu na prethodni saziv.
Liberali (Renew) pali su za čak 20 mandata i trebali bi imati 82 umjesto 102 koliko su dosad imali, javlja Hina.
Te tri grupacije, koje se smatraju glavnim proevropskim snagama zajedno su osvojile 398 mandata, a u prethodnom su sazivu imale 417 zastupnika.
Zeleni su doživjeli veliki pad i prema procjenama osvojili su 53 mandata, 18 manje nego u ranijem sazivu u kojem su imali 71 zastupnika. Zeleni se također smatraju izrazito proevropskim strankama, ali su više puta glasali suprotno većini triju prvih stranaka, koje su im stoga prigovarale da su nepouzdani partneri.
Skupina Ljevica, na krajnje lijevom spektru, osvaja 34 mjesta, tri manje nego ranije.
U govoru u nedjelju navečer, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da rezultati pokazuju da njezina Evropska narodna stranka (EPP) – za koju se predviđa da će osigurati najviše mjesta – još uvijek može djelovati kao "sidro stabilnosti", ali je pozvala svoje političke saveznike da pomognu u zaštiti od ekstremističkih stranaka.
Potpuni rezultati bit će objavljeni kasnije u ponedjeljak, kada će započeti proces izgradnje koalicije dok evropski centristi nastoje ostaviti po strani svoje razlike kako bi ispratili oživljavajuću krajnju desnicu.
Većina dobitaka krajnje desnice bila je koncentrirana u zemljama koje biraju veliki broj mjesta: Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.
Nakon što je izlazna anketa pokazala da se očekuje da će krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen poraziti vlastite kandidate, francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio je svoj parlament i raspisao riskantne prijevremene izbore, s prvim krugom 30. juna.
Prvi rezultati pokazali su da je RN osigurao 31,5 posto glasova, dvostruko više od udjela Macronove Renesansne stranke, koja je dospjela na drugo mjesto s 15,2 posto glasova, odmah ispred socijalista na trećem mjestu s 14,3 posto.
U slavljeničkom govoru u sjedištu RN-a prije Macronove šokantne objave, čelnik stranke Jordan Bardella rekao je da "poraz bez presedana sadašnje vlade označava kraj ciklusa i prvi dan post-Macronove ere".
Poput Macrona, njemački kancelar Olaf Scholz također je pretrpio jak udarac u izlaznoj anketi, budući da su njegovi socijaldemokrati (SD) postigli najlošiji rezultat od 14 posto, dok je glavna stranka Kršćanskih demokrata (CDU) bila na vrhu s 29,5 posto glasova, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) bila je druga sa 16,5 posto.
Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) gubitnici su izbora za Evropski parlament u nedjelju u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.
"Uspjeh AfD-a je povijesni događaj. Na istoku Njemačke smo najjača snaga. Snažniji vjetar u leđa si ne možemo poželjeti", rekao je dopredsjednik AfD-a Timo Chrupalla u nedjelju navečer nakon objavljivanja nepotpunih rezultata izbora za Evropski parlament.
Dodao je da su ti rezultati snažna podrška uoči izbora za parlamente u istočnim saveznim pokrajinama Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu u septembru.
Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon nedjeljnih izbora.
"Njemačkoj je potrebna politička promjena", rekao je Merz.
Glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann je od kancelara Olafa Scholza zatražio da ponudi mandat na raspolaganje.
AfD je unatoč padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su upleteni njezini političari, uspio, prema prvim analizama, profitirati od nezadovoljstva građana radom koalicijske vlade. AfD je isto tako profitirao i od uvjerenja brojnih birača da ni Unija CDU/CSU također ne bi obavljala bolji posao da je u vladi.
AfD se tokom predizborne kampanje isticao i po kritici podrške savezne vlade Ukrajini u obrani protiv ruske agresije.
Odmah nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht su se založile za početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Weidel je rekla kako treba prestati "demoniziranje" Vladimira Putina, a Wagenknecht zatražila "zamrzavanje bojišnice" u Ukrajini. Ostale stranke oštro odbacuju te prijedloge.
Prve analize su pokazale da je AfD posebno bio uspješan kod mlađih birača. U skupini onih između 16 i 24 godine ta je stranka osvojila 17 posto glasova. Istovremeno, vladajući SPD i Zeleni su u toj skupini prošli loše s podrškom između 9 i 11 posto.
