Poljska se udaljava od euroskeptičnih i krajnje desnih pozicija koje su dominirale zemljom posljednjih godina. Vjerojatni dolazak na vlast liberalne koalicije, predvođene Donaldom Tuskom (desni centar), predstavlja ogromnu promjenu za šestu najveću ekonomiju u EU, ali i za njeno društvo u cjelini.
Konačni rezultati izbora, saopćeni sinoć, pokazali su da je koalicija tri poljske opozicione stranke osvojila više od 54 odsto glasova na parlamentarnim izborima, što ih je dovelo u poziciju da preuzmu vlast. Vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) osvojila je najviše glasova na izborima u nedelju, ali uprkos tome izgleda da nema načina da se održi na vlasti.
PiS, nacionalistička, socijalno-konzervativna stranka osvojila je 35,38 odsto glasova, dok je liberalna Građanska koalicija (KO) na drugom mjestu sa 30,7 odsto. Treći put s desnog centra zauzeo je treće mjesto s 14,4 odsto, a Nova ljevica je dobila 8,61 odsto glasova. Krajnje desničarska Konfederacija dobila je 7,16 odsto glasova. Građanska koalicija, Nova ljevica i Treći put saopćili su da su spremni da formiraju koalicionu vladu i da će početi razgovore kada budu objavljeni zvanični rezultati.
Rezultat je ogromna pobjeda za Donalda Tuska, lidera Građanske koalicije, koji će se vjerovatno vratiti na dužnost premijera koju je obavljao od 2007. do 2014. godine.
Iako su dobili najveći broj glasova, izvjestan je odlazak sa vlasti Prava i pravde (PiS), ultrakonzervativne stranke koja je izvrsnog đaka velikog proširenja zajednice 2004. godine transformirala u posrnulog partnera EU-a, zemlju koju Bruxelles upozorava zbog kršenja vladavine prava, reforme za kontrolu pravosuđa i medija te se protivi bilo kakvoj zajedničkoj migracijskoj politici, ograničava moć ekstremne desnice u Evropi i vraća istočnog diva na evropski put.
Izborni rezultat subotnjih izbora u Poljskoj, na kojima PiS nije dobio dovoljnu većinu da sam formira vlast, lomi osovinu neliberalne Evrope i autoritarne regresije koju je Varšava formirala s Mađarskom Viktora Orbana, a koju je očekivala ojačati pridruživanjem slovačkih populista i proruskog Roberta Fice.
Rezultat je olakšanje za Bruxelles; kao što se dogodilo s izborima 23. jula u Španiji, gdje je gubitak parlamentarnih mjesta ultra desničarske stranke Vox — iz iste evropske porodice kao i PiS — bila velika kočnica napretku ekstremne desnice u Evropi. Ipak u glavnom gradu EU ne gube iz vida da ultra snage ostvaruju dobre rezultate na izborima u Njemačkoj, Francuskoj i Austriji.
Institucije zajednice nadaju se da će u novoj poljskoj vladi imati "konstruktivnijeg" sagovornika. PiS i aktuelni poljski premijer, Mateusz Morawiecki, napadali su politike Bruxellesa - poput zajedničke migracijske politike i pakta o raspodjeli tražitelja azila kojima institucije sada pokušavaju dati pravni oblik zajednice – i to je bio važan dio njegove izborne kampanje.
Retorika koja je uključivala i zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i krizu ukrajinskog žita koje u EU stiže bez carina, a koje Poljska, kršeći evropske sporazume, blokira jer tvrdi da šteti njenim poljoprivrednicima. Međutim, kada se pogleda rezultate izbora, čini se da se Poljaci baš i nisu sloižili sa njegiovim stavovima.
PiS je počeo kontrolirati pravosuđe i maltretirati medije koje nije uspio staviti pod svoj kišobran – što je bila glavobolja za EU. Poljskoj je zamrznuto 35,4 milijarde eura Fonda za oporavak nakon pandemije zbog antidemokratskog pomaka.
Otkako je ruski čelnik Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatni rat protiv Ukrajine, odnosi između Poljske i Bruxellesa su omekšali. Iz vlastitog straha od Rusije, vlada PiS-a preuzela je aktivnu ulogu u odbrani Ukrajine u EU i primanju izbjeglica koje bježe od invazije. Međutim, kako su mjeseci prolazili, i kao što se dogodilo s ukrajinskom krizom žitarica, PiS je čak blokirao neke ključne inicijative da bi tako pokušao natjerati Bruxelles da oslobodi evropska sredstva uskraćena Varšavi.
Sada se EU nada da će Poljska, pod novom Tuskovom vladom, biti konstruktivniji akter u politici EU. Tusk, čelnik Građanske platforme, iz porodice Evropske narodne stranke, poznata je osoba u Bruxellesu budući da je bio predsjednik Evropskog vijeća između 2014. i 2019. godine.
No, liberalna platforma još će morati pričekati na formiranje Vlade. A kad mu to uspije, neće biti lako: naslijedit će tešku ekonomsku situaciju i biće mu teško izraditi proevropsku politiku s jakom opozicijom predvođenom PiS-om. Tuskov dolazak također ne garantira institucijama zajednice da će se on uključiti u imigracijski pakt, kojem se ultrakonzervativna stranka žestoko protivila; Ovo pitanje izaziva velike podjele u Poljskoj, iako su stajališta čelnika Građanske platforme mnogo umjerenija.
