Nermin Mandra nosilac je liste Stranke demokratske akcije za Parlament Bosne i Hercegovine. Rođen je 1969. godine i bivši je pripadnik  Armije RBiH. U dva je  mandata obavljao dužnost ministra za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša u Vladi Zeničko-dobojskog kantona. Bio je načelnik Općine Kakanj šest godina, do 2018. godine, kada je izabran za zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Član je SDA od osnivanja, bio je predsjednik MOS-a, a danas je predsjednik SDA Kakanj i član Predsjedništva SDA BiH.

STAV: Iza Vas je zastupnički mandat u Parlamentu BiH. Kako ocjenjujete te četiri godine?

MANDRA: To je bio period teških blokada. Neko sam ko dolazi iz izvršne vlasti i iz privrede, što kao ministar prostornog uređenja, što kao načelnik općine, iz vlasti koja je blizu građana, gdje se vidi svaki potez i svaka aktivnost i sve se najavi unaprijed kada se usvajaju programi rada i utroška sredstava. Kada neko iz tog okruženja dođe u okruženje zakonodavne vlasti, treba mu neko vrijeme da se snađe. Ali kada dođete u ambijent u kojem blokade traju četiri godine, onda nemate vremena da se snalazite jer je sve bilo podređeno borbi protiv tih blokada. Mi smo bili suočeni s teškim krizama koje su se desile što objektivno, zbog nekih globalnih poremećaja, što usred političkih prilika u Bosni i Hercegovini.

STAV: Kojim?

MANDRA:  Mi smo imali četiri velike krize u posljednje četiri godine. Prva je politička kriza koja je počela već 2018. godine nakon izbora, kada je i kroz kampanju, a onda i kroz svoje prve poteze SNSD i njihov predsjednik Milorad Dodik najavljivao oduzimanje državnih nadležnosti, aktivnosti koje su nas vraćale unazad u odnosu na sve ono kroz šta je BiH prošla nakon Daytona. Podsjetit ću vas, prvo je pravio predstavu u vezi sa zastavom, zagrijavao stanovništvo temama koje su potpuno marginalne. Vijeće ministara je formirano tek početkom decembra 2019. godine. Godinu dana je sve bilo blokirano zbog NATO puta BiH. Onda nakon toga imamo najave referenduma, pokušaje oduzimanja i preuzimanja ingerencija nad državnom imovinom, imali smo najave formiranja entitetskih agencija, vrlo ozbiljne najave formiranja Vojske Rs-a. Imamo stalne priče o otcjepljenju.

To je politika krize koja je najteža od Daytona do danas uz svakodnevno vrlo grubo vrijeđanje države i njenih institucija, vrijeđanje Bošnjaka kao naroda, negiranje Genocida i zločina počinjenih tokom Agresije i onda opet još jedna blokada nakon nametanja takozvanog Inzkovog zakona od juna prošle godine. U takvim okolnostima teško je očekivati plodonosan rad, ali, ipak, nakon svih tih blokada, ide BiH prema NATO savezu, spriječene su vježbe Vojske Srbije na tlu ove zemlje, nakon apelacija SDA u Vijeću naroda Rs-a i Parlamentu BiH pokušaj oduzimanja imovine BiH i njenih nadležnosti je pao u vodu.

STAV: Koliko je frustrirajuće raditi u takvim okolnostima?

MANDRA: Veoma frustrirajuće, od juna prošle godine predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Nenad Nešić nije prisustvovao nijednoj sjednici Komisije, zakazivao je sjednice, a nije dolazio na njih. Čini mi se da niko iz Rs-a nije došao ni na jednu sjednicu ove komisije od juna prošle godine. Frustrirajuće je, dođete, a nema kvoruma.

STAV: Kako to oni pojašnjavaju?

MANDRA: Ne pojašnjavaju. Ništa ne govore. Njihov je cilj da BiH funkcioniše što slabije, da njene institucije ne rade To su isti ciljevi kakvi su bili u vrijeme Agresije na BiH. To je sada nastavljeno političkim metodama. Žele da nema države i ne ustežu se da to kažu. Žele da institucije ne funkcionišu i kroz bezbroj primjera to čine i ne stide se toga. Ne stide se da kažu da ne vole ovu zemlju, da više vole susjednu zemlju, ne ustručavaju se da kažu da ne navijaju za reprezentaciju i s takvima treba graditi državu. A ona jeste i njihova i naša. I mi smo upućeni jedni na druge da je gradimo. Tako je definisano u Ustavu, tako je definisano na zasjedanju ZAVNOBiH-a i pozivamo ih da ovu zemlju vole makar onoliko koliko vole susjedne zemlje. To će biti dovoljno da uz nas, koji nemamo alternativu, ovu zemlju gradimo i pravimo funkcionalnijom, a onda i ugodnijom za život.

STAV: Kako se ponašalo Vijeće ministara tokom zdravstvene krize?

MANDRA: Zdravstvena kriza je trajala dvije godine. Ostali smo bez mnogo naših sugrađana tokom  pandemije. Ostavila je strašne posljedice na ekonomiju i na mentalno zdravlje. Vidjeli smo i tada kako se Vijeće ministara ponašalo nonšalantno, kako je ministrica Ankica Gudeljević malo uradila kada je u pitanju nabavka vakcina, kako je sve kasnilo. I pored toga, naš zdravstveni sistem je velikim zalaganjem zdravstvenih radnika ipak uspio odgovoriti na pandemiju. Vjerovatno se u našim životima neće ponoviti da u četiri godine imamo snažnu političku krizu i pandemiju, ali smo i na tom primjeru vidjeli kako neko, čak i kada su u pitanju životi ljudi, blokira ili ne čini koliko bi trebalo činiti. A pitanje vakcina je državno pitanje.

Isto tako smo imali ozbiljnu sigurnosnu krizu, uz sve naše probleme, pojavili su se i migranti na našim raskrsnicama i ulicama. Hijade ljudi kojima treba pomoći a ne znamo ko su. Odjednom ih svi puste do nas. Nakon ozbiljnih aktivnosti ministara Radončića i Cikotića, i taj problem jenjava, suprotstavili smo se toj najezdi ljudi u nevolji. Najave otcjepljenja, ukidanje nadležnosti institucija BiH su sigurnosni izazov na koji se mora imati spreman odgovor. Agresija Rusije na Ukrajinu je i nama otvorila oči o mogućim scenarijima na ovom prostoru. Znamo da se ovdje, u maloj državi na Balkanu, prepliću interesi velikih sile. Svjesni smo da ruski sateliti priželjkuju možda ukrajinski scenarij, ali mi ne možemo dozvoliti da nam se ponovi 1992. godina. I radimo sve u okvirima Ustava da nam se ne ponovi taj mračni scenarij.  

STAV: Jedan je član Predsjedništva BiH ruski satelit?

MANDRA: Imamo situaciju da u Predsjedništvu naše zemlje sjedi čovjek koji je prvo počeo epizodu sa zastavom. Onda je od Predsjedništva pravio kafanu s harmonikama, ali to je manje bitno, to pokazuje njegov primitivizam. Nezreli odnos kakav demonstrira gdje god se pojavi. Veći je problem ono što radi kada je u pitanju Agresija Rusije na Ukrajinu i strane na koju se svrstava. BiH ima posljedice zbog svrstavanja na stranu agresora. Kakvu štetu pravi za BiH kada je u pitanju imenovanje ambasadora Njemačke, kakvu štetu pravi zbog odnosa prema američkim ambasadorima koje brutalno vrijeđa. Lokalni kabadahija nam sjedi u Predsjedništvu i mi očekujemo da država napreduje, a on sve radi da je ima što manje i da je što više ocrni u svijetu.

STAV: Koliko je to ponašanje instruirano iz susjedstva?

MANDRA: U posljednje vrijeme svjedočimo bliskim konekcijama Dodika i Dragana Čovića, vjerovatno pod utjecajem Beograda i Zagreba i njihovih politika. Iskreno, ne bih te dvije politike stavljao na isti tas. Bez obzira na to što nas je Čović više puta povrijedio i kao narod i kao partnere, smatram da je ono loše što se dešavalo u odnosu Bošnjaka i Hrvata nesretna, kratkotrajna epizoda. Vjerujem da ćemo u budućnosti pronaći zajedničku riječ s našim sugrađanima i federalnim partnerima. U Kaknju imamo izvanredne odnose, želimo da se odnosi kakve imamo u cijelom Zeničko-dobojskom kantonu preslikaju na cijelu državu. Želimo da Federacija u pravom smislu bude bolji dio Bosne i Hercegovine. Mi imamo Vladu Federacije, koja je u “tehničkom mandatu” i moramo učiniti sve da nakon izbora implementiramo rezultate. Optimista sam da ćemo pronaći kompromis, vjerujem u ovu zemlju i da je moramo graditi zajednički. Da uživamo u ljepoti različitosti koju imamo  ovdje.

STAV: Postoji li išta što je Vijeće ministara uradilo da se olakša ekonomska kriza?

MANDRA: Kod nas je ekonomska kriza konstanta, sjećamo se vremena iz bivše države kada smo imali redove za gorivo, nestašice, tačkice... Ali mi i na ovom primjeru krize vidimo kako je Vijeće ministara pasivno. Ništa nije uradilo da pomogne građanima. Zoran Tegeltija je sposoban čovjek, vrstan ekonomista, ali svjesno radi da ova kola ne idu naprijed. To je politički cilj jer on nijednu mjeru u ekonomskoj krizi nije donio pred Parlament. I pored inicijativa koje su dolazile od parlamentaraca, ništa nije prolazilo. Zašto? Zato što žele da omrznu ljudima ovu zemlju, da urade sve da bude teško, da narod odlazi, da širi depresiju.

STAV: Postoji li snaga u srpskom korpusu koja to može promijeniti?

MANDRA: Ne, s područja entiteta Rs tu snagu ne vidim. Mi to moramo izdržati, taj udar retrogradnih snaga. A oni moraju promijeniti odnos prema svojoj zemlji. Nikada je neće podijeliti. O tome mogu sanjati i, što se prije probude iz tog sna, što prije shvate da žive u svom i na svom, bit će bolje. Mi nemamo kud otići, mi ćemo ostati do zadnjeg ovdje i graditi ovu državu. I onaj ko ode iz BiH, i on sanja o svojoj zemlji, sanja kada će se vratiti. I ako ne dočeka to za života, vraća se da ga ovdje sahrane. I mrtvom je čovjeku bitna domovina, kamoli nama živima. Nadživjela je ova zemlja mnoge okupatore i dušmane, nadživjet će i ove. Ne bilo dobro da ih historija zapamti kao dušmane, ali hoće ako ovako nastave. 

STAV: U percepciji javnosti za krizu i sve loše što se dešava u društvu kriv je Novalić, Tegeltiju niko ne spominje?

MANDRA: Pažnja javnosti je više usmjerena ka nekim lošim pojavama u društvu nego ka dobrim. Ko će razmišljati o političkoj opciji koja pravi vijadukte, koja napravi cestu od Stoca do Neuma, lakše je tražiti riječ u nečijoj izjavi ili postupku pa da se od toga napravi neka lakrdija, nešto što će biti zabava za javnost. Tih 200 zakona koje je Vlada Fadila Novalića poslala na Parlament niko ne spominje. Koliko je porastao BDP za vrijeme Novalića? Stabilan energetski sistem, najjeftinija struja, povećane plate, povećane penzije i osigurana redovnost? Ko spominje da je napravljen izvanredan zakon o naknadama za majke djece s posebnim potrebama? Da je udvostručen izvoz iz Bosne i Hercegovine? Da su boračka primanja uvećana i da se stalno uvećavaju? Kantonima je transferirano 700 miliona maraka iz budžeta Federacije. Naravno da se o tome neće pričati, pričat će se o tome kako je zakopčan sako ili stavljena maska. Činjenica je da ovu zemlju na okupu drži Federalna vlada, s kantonima i općinama.

STAV: Kako ocjenjujete konkurenciju na izborima, šarolik je skup od čak 11 stranaka?

MANDRA: Zanimljiva ekipa, ima tamo naših prijatelja s kojima imamo tradicionalno dobre odnose, vjerujem da ćemo nakon izbora mi s mnogima iz jedanaestorke kreirati novu vlast. Mi smo danas sa SBB  BiH partneri na mnogim pozicijama, opozicija smo u Sarajevu, skupa smo u Zeničko-dobojskom kantonu i Vladi Federacije i SBB skupa s nama radi mnogo da ovoj zemlji bude bolje. Znam da predsjednik Izetbegović ima visoko mišljenje o Fahrudinu Radončiću, znam da on cijeni Izetbegovića i vjerujem da će SBB biti uz nas u novoj vlasti nakon izbora. Tradicionalno imamo dobre odnose s NES-om i s još nekim dijelovima tog paketa. Ništa to nije onako kako izgleda ni kada je u pitanju podrška Bećiroviću ili nepodržavanje Izetbegovića. Ima tamo svega. Kada neki naši derivati nisu mogli s nama, a toliko imali i na toliko utjecali, kako će tek to tamo uspjeti? Jadna li je ljevica s njima i sve će to brzo doći na vidjelo. Mi smo stabilni, jaki, čvrsti i bit će interesantno gledati njihove razvode.

STAV: S Denisom Bećirovićem ste radili u Parlamentu BiH. Kako biste ga opisali?

MANDRA: Znam ga još od kada je bio “mali”, od tada je još u Parlamentu. Lijepo bi bilo da i oni koji ga podržavaju izdvoje stvari zbog kojih ga podržavaju. Njega podržavaju uglavnom zato što ne vole njegovog protukandidata. Nema se tu šta o njemu izdvojiti kada je u pitanju iskustvo ili menadžerske sposobnosti ili parlamentarni rad. Fin je momak i to je to, nema tu previše kvaliteta da bi se računalo na njega. Državu prepustiti nekome ko fino piše pisma, koji je “fin onako”, baš i ne ide. Teško je njemu naći loše strane zato što ništa nije ni radio.

STAV: Hoće li Fuad Kasumović podnijeti ostavku trećeg oktobra? Najavio je da će to uraditi ako pobijedi Bakir Izetbegović.

MANDRA: Izetbegović će pobijediti, a Kasumović,  naravno, neće podnijeti ostavku. On zabavlja narod. Privlačio je glasove kandidiravši se za državni parlament, manipuliše sada birače kandidaturom za kantonalni parlament, a naravno da neće biti kantonalni zastupnik nego će ostati gradonačelnik Zenice i zabavljati svijet svojim izjavama. Žalosno je da takve osobe u jednom gradu kakav je Zenica, ozbiljnom gradu s fakultetima, bolnicama, koja je sjedište kantona, dobiju priliku da odlučuju, da se Zenici desi takav incident. Zenica će dugo plaćati ceh njegovog nerada, ozbiljni ljudi u Zenici se stide i jedva čekaju kada će ta osoba otići u političku historiju.