Norveško vijeće za izbjeglice nedavno je objavilo izvještaj u kojem se ističe 10 najzanemarenijih kriza raseljenja u svijetu u 2023. Devet od 10 zemalja nalazi se u Africi – jedina neafrička zemlja na listi je Honduras u centralnoj Americi.
Zanemarivanje, prema vijeću, karakterizira nedostatak medijske pokrivenosti, neadekvatna humanitarna sredstva i nedovoljna politička pažnja međunarodne zajednice. Izvještaj pokriva one koji su prisiljeni napustiti svoje domove.
Burkina Faso je drugi put zaredom na vrhu izvještaja za 2024. Slijede ga Kamerun, Demokratska Republika Kongo (DRC), Mali i Niger. Prvih 10 zaokružuju Južni Sudan, Centralnoafrička Republika, Čad i Sudan.
Centralnoafrička regija je domaćin jednoj od najvećih zajednica interno raseljenih lica u Africi. Zemlje u regionu uključuju Kamerun, Centralnoafričku Republiku i DR Kongo. Dugotrajni sukobi i oružane pobune doveli su do nestabilnosti regiona. Glavna organizacija koja pruža pomoć je Agencija UN za izbjeglice. Međutim, u obrascu koji se vidi već najmanje tri godine, budžet agencije za region ostaje nedovoljan. Cristiano d'Orsi ističe hitnu potrebu za koordinisanim i održivim međunarodnim odgovorom.
Naoružane grupe poput Boko Harama djeluju u bazenu jezera Čad više od jedne decenije. Region, koji uključuje Niger, Kamerun i Čad, suočava se sa ozbiljnim sigurnosnim izazovima i mnogima od 30 miliona ljudi koji ovdje žive potrebna je humanitarna pomoć. Više od 11 miliona je raseljeno zbog sukoba i potrebna im je pomoć. Modesta Tochukwu Alozie predlaže neka rješenja za regiju čije se stanovništvo udvostručiti u naredne dvije decenije.
Trideset godina nasilja u DR Kongo ostavilo je trag smrti, razaranja i raseljavanja. Međutim, posljednjih mjeseci aktivnosti pobunjenika u istočnom regionu stavila je susjednu Ruandu i Ugandu u centar sukoba u zemlji. Donatori i mirovne snage UN-a pružaju humanitarnu pomoć, ali čine malo da se pozabave novonastalom dinamikom sukoba. Oni objašnjavaju zašto rješavanje krize u DRC-u zahtijeva manje licemjerja stranih donatora i pristup koji daje prioritet životima civila.
Niger je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu i ovisi o stranoj pomoći. Takođe se nalazi u jednom od najnestabilnijih dijelova svijeta – regionu Sehal, koji karakteriše terorizam, banditizam i trgovina ljudima. Međutim, nakon vojnog udara u julu 2023. godine, zemlja bez izlaza na more od 25 miliona stanovnika izgubila je značajne doprinose pomoći. To je od tada rezultiralo pogoršanjem sigurnosti, ekonomskog razvoja i blagostanja ljudi. Dugoročne implikacije vojnog preuzimanja vlasti u Nigeru su izuzetno nepovoljne za civile.
Sudan je bio u teškoj tranziciji ka demokratiji nakon što je u pobuni 2019. svrgnuta dugogodišnja diktatora Omara al-Bashira. Ali tranzicija je zaustavljena u aprilu 2023. izbijanjem građanskog rata. Neprijateljstva su se od tada proširila izvan glavnog grada Kartuma i oživjela dugo tinjajuće nasilje u Darfuru. Oko 25 miliona ljudi – polovina stanovništva Sudana – treba hitnu humanitarnu pomoć. Rat stvara nestabilno okruženje izvan granica Sudana u šest susjednih država koje su opterećene unutrašnjim sukobima.
Južni Sudan je stekao nezavisnost 2011. godine, ali je i dalje izuzetno siromašan i nerazvijen. Država se oslanja na izvoz nafte za javni prihod. Ova nafta mora proći kroz Sudan da bi stigla na izvozna tržišta. Međutim, Sudanski rat koji je u toku predstavlja ozbiljnu prijetnju razvojnim naporima Džube i već nesigurnom mirovnom procesu.
