Javno preduzeće Elektroprivreda BiH uputilo je poziv jedinicama lokalne samouprave, pravnim i fizičkim licima za iskazivanje interesa za prodaju/zakup ili drugi odgovarajući način korištenja nekretnina-zemljišta za izgradnju fotonaponskih elektrana (FNE). Minimalni uvjeti koje trebaju ispunjavati ponuđene nekretnine-zemljišta jesu: građevinsko ili zemljište koje će vlasnik prenamijeniti u građevinsko, iskoristiva površina 25.000 m2 i veća, nesmetan pristup lokaciji (saobraćajnoj i elektroenergetskoj infrastrukturi), mogućnost zakupa ili drugog odgovarajućeg načina korištenja nekretnina na minimalno 30 godina. Poziv je otvoren do kraja ove godine.

Možda ne možemo kao država iskoristiti sve zemljište koje nam je na raspolaganju za poljoprivredu, ali dobar dio može se iskoristiti za proizvodnju električne energije, posebno se to odnosi na zemljište koje je neiskoristivo za druge namjene. Poziv Elektroprivrede BiH jedna je od najboljih prilika da privatni vlasnici zemljišta do sada neiskoristivo zemljište iskoriste i dobiju od njega prihod.

Jedan od dobrih primjera kako se može udahnuti novi život zamrlom zemljištu jeste općina Bugojno. Elektroprivreda BiH potpisala je ugovor o koncesiji s Vladom Srednjobosanskog kantona prema kojem su planirani izgradnja, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje postrojenja fotonaponskih elektrana Gračanica 1 i 2, instalirane snage do 50 MW. JP Elektroprivreda BiH će u nova postrojenja investirati 60 miliona KM. Izgradnja solarne elektrane predviđena je na lokalitetu odlagališta jalovog materijala Rudnika uglja “Gračanica”.

Elektroprivreda BiH planirala je na ovaj način iskoristiti površine rudnika koji se nalaze u njenom sastavu. Površine koje su zaista velike, ali su do sada bile neiskorištene, tako se stavljaju u funkciju proizvodnje energije. Strateški je zadatak povećati udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine. U tom smislu, planirana je izgradnja fotonaponskih elektrana i na površinama rudnika uglja Breza, Kakanj i Kreka, deponijama TE u Tuzli, te na podveleškom platou na kojem je uspješno realiziran projekt prve vjetroelektrane u vlasništvu ove kompanije.

U okviru mjerne kampanje JP Elektroprivrede BiH na deset lokacija vršena su mjerenja globalnog solarnog zračenja i na osnovu preliminarnih proračuna i analize osjetljivosti pokazalo se da je ulaganje u svih šest planiranih fotonaponskih elektrana isplativo. Procjenjuje se da će njihove ukupna instalirana snaga iznositi oko 210 MW, što je polovina ukupne instalirane snage termobloka 7 TE Tuzla.

Rudarski kopovi i odlagališta

Javni poziv za kupovinu ili iznajmljivanje zemljišta za izgradnju solarnih elektrana Elektroprivreda BiH objavila je i 2021. godine. Rezultat tog javnog poziva jeste ugovor između JP Elektroprivreda BiH s Općinom Banovići za izgradnju FNE Banovići Selo snage 8,8 MW. Općina Banovići ponudila je, u skladu s traženim uslovima, 100.050 m2 zemljišta u zakup na 25 godina.

Ovo je primjer kako dominantno rudarska sredina, uz planiranu izgradnju objekata iz obnovljivih izvora, postaje uspješna lokalna zajednica, što će, osim razvojne komponente, osigurati i ekonomsku dobit.

No, kako bi se što brže ispunili ciljevi u pogledu udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora i provela “zelena tranzicija”, JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine objavila je prošle godine “poziv zainteresiranim stranama za iskazivanje interesa za prodaju projekata obnovljivih izvora energije (OIE) i privrednih društava vlasnika projekata obnovljivih izvora energije”. Poziv se odnosi na pravne ili fizičke osobe zainteresirane za prodaju projekata OIE koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i privrednih društava koja u svom vlasništvu imaju projekte OIE koji su već u pogonu i projekte koji su u razvoju. Pod projektima OIE koji su predmet ovog poziva podrazumijevaju se: hidroelektrane snage uključivo i veće od 1 MW koje su u pogonu, hidroelektrane snage uključivo i veće od 10 MW koje su u razvoju, vjetroelektrane snage uključivo i veće od 10 MW koje su u pogonu ili su u razvoju i solarne elektrane (samostojeće) priključne (AC) snage uključivo i veće od 3 MW koje su u pogonu ili su u razvoju.

Kako proizvodnja električne energije korištenjem uglja više nije prva opcija, što zbog zagađenja okoline, što zbog ograničenih zaliha uglja, danas se svijet okreće obnovljivim izvorima energije – voda, vjetar, sunce i biomasa takozvani su obnovljivi izvori koji su prepoznati kao energija budućnosti.


Instalirani solarni kapaciteti u svijetu

U narednom trogodišnjem periodu Elektroprivreda BiH planira realizirati ukupnu proizvodnju električne energije u obimu 18.664 GWh. Proizvodnja iz hidroelektrana (HE) u ukupnoj proizvodnji električne energije učestvuje u prosjeku s 21,9 posto. Ostatak se odnosi na termoelektrane (TE), vjetroelektrane (VE) i solarne elektrane (FNE). Tokom ovog trogodišnjeg perioda planiran je početak proizvodnje i iz novih pogona za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (nove VE i FNE).

Od 2023. do 2025. godina Elektroprivreda BiH planirala je ukupna ulaganja u iznosu 2,06 milijardi KM, koja će se realizirati dijelom iz kreditnih, ali većinom iz vlastitih sredstava. Fokus je na ulaganjima u nove i zamjenske proizvodne objekte, uz istovremena ulaganja u ciljane rekonstrukcije i revitalizacije kao i uvođenja okolinski prihvatljivih tehnologija u postojeće proizvodne objekte. Kapitalni projekti, koji imaju najveći prioritet, jesu Blok 7 u TE “Tuzla”, HE “Janjići”, VE “Vlašić” i nekoliko FNE.

Nova elektrana, koja bi trebala biti završena i stavljena u pogon prije isteka planskog perioda, jeste VE “Vlašić”. S ciljem povećanja udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, što je jedan od strateških ciljeva JP Elektroprivreda BiH, fokus je na izgradnji novih pogona iz obnovljivih izvora energije. Plan predviđa znatna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom više većih FNE na nekoliko perspektivnih lokacija.

Ulaganje u budućnost

Svi su ovi projekti ulaganje u budućnost. Solarne energije trenutno uopće nema u energetskom miksu Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, ali se udio obnovljive energije itekako popravio. Sa 16 posto u 2011. godini, Elektroprivreda BiH je u 2021. godini povećala na 27,5 posto. Istina, u prethodnim je godinama udio energije iz obnovljivih izvora oscilirao, a s obzirom na to da su u ranijim godinama hidroelektrane bile jedini obnovljivi izvor energije, razumljive su oscilacije zbog hidroloških uvjeta. Prvi put u energetskom miksu 2021. godine pojavile su se vjetroelektrane (VE), odnosno VE Podveležje, koja je tada puštena u pogon.

Iako termoelektrane i dalje ostaju dominantan izvor električne energije, i od njih se ne odustaje, naprotiv, izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih termoblokova ostaju prioriteti u pogledu investicija, Elektroprivreda BiH napravila je značajan iskorak u investiranju u obnovljive izvore.


Godišnji rast proizvodnje električne energije korištenjem energije sunca

U pogledu instaliranih kapaciteta za proizvodnju solarne energije u svijetu prednjače Sjedinjene Američke Države i Kina, dok Zapadna Evropa zaostaje, ali ne mnogo. S druge strane, Bosna i Hercegovina i zemlje okruženja uopće nemaju podatke o proizvodnji solarne energije, ili nikako nemaju takvu proizvodnju.

Prema podacima za 2021. godinu, Španija ima najveći godišnji rast proizvodnje solarne energije od 29 posto, slijede je Kina i SAD s po 25 posto. U prosjeku, proizvodnja električne energije korištenjem energije sunca u svijetu godišnje raste po stopi od 22 posto. Ipak, solarna energija nigdje u svijetu još nije prešla 10 posto udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije.