Finansijska oluja koja je pogodila Evropu a za koju su mnogi smatrali da je privremena,  ipak ne prolazi. U ovom trenutku ne postoji nijedna analiza koja ne predviđa sveopću stagnaciju na Starom kontinentu, zahvaćenom inflacijom, fenomenom koji više nije prolazan iako su mnogi stručnjaci predviđali da će stabilizacija uslijediti u proljeće 2022. godine. Danas upozoravaju na stagnaciju i vrlo vjerovatni daljnji rast cijena.

Znakovi se počinju pojavljivati posvuda, uglavnom motivirani usporavanjem potrošnje. Aktivnost privatnog sektora u eurozoni nastavila se pogoršavati u septembru, iako nešto manje intenzivnim tempom, nakon što je zabilježen najveći pad potražnje za proizvodima i uslugama od novembra 2020. godine. Ponajviše zahvaljujući sektoru usluga, dok je proizvodni sektor zabilježio pad, u oba slučaja ispod praga koji dijeli ekspanziju od recesije.

"Ne možemo ući u vlak nade", rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke. On je glavni uzrok pogoršanja pripisao padu narudžbi, posebno u Njemačkoj i Francuskoj. Uobičajenoj slabosti u proizvodnom sektoru od sredine prošle godine, sada je dodana sve veću slabost u ekonomiji uslužnog sektora.

Industrijskoj i trgovačkoj slabosti pridodana je slabost eura, koji se vraća na stazu deprecijacije i trguje se ispod 1,05 USD, što je najniža vrijednost od decembra 2022. godine, što nosi rizik od recesije u eurozoni.

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde ponovila je ove sedmice da će kamatne stope u europodručju ostati na restriktivnoj razini onoliko vremena koliko je potrebno da inflacija srednjoročno padne na dva posto. Prognoze ECB-a ne pokazuju povratak inflacije na ciljanih 2% do 2025.

Sumnje u vezi sa Kinom i ratom u Ukrajini ostavile su raširene negativne podatke diljem svijeta, pomažući dolaru da postane sigurno utočište s posljedičnom aprecijacijom. Ovo je vrlo loša vijest za Evropu, koja plaća u dolarima za svoj golemi uvoz nafte u vrijeme kada je sirova nafta rijetka na tržištu zbog ograničenja proizvodnje koje nameću Rusija i Saudijska Arabija, zbog čega je cijena barela Brenta iznad 90 dolara. U tom su smislu oba proizvođača potvrdila da će nastaviti s dodatnim rezovima u opskrbi sirovom naftom tokom slijedećih mjeseci i do kraja 2023.

Zamjenik ruskog premijera Alexander Novak naznačio je da će ta zemlja "nastaviti do kraja decembra 2023. s dodatnim dobrovoljnim smanjenjem opskrbe svjetskim tržištima od 300.000 barela dnevno, koje je stupilo na snagu u septembru i oktobru 2023. godine".

Ovo smanjenje izvoza ruske sirove nafte dodatna je mjera dobrovoljnom smanjenju proizvodnje za pola miliona barela dnevno najavljenom prošlog aprila, koje će trajati do kraja 2024. godine. Rusija je prvo dodatno dobrovoljno smanjila opskrbu naftom u augustu, iako je tada dodatno smanjenje iznosilo 500.000 barela dnevno, iako je u septembru odlučila ublažiti ga na sadašnjih 300.000 barela i produžiti mjeru do kraja 2023. godine.