Društvo | 21.02.2024.

Dan školstva

Bosanski jezik u Sandžaku: Izbor jezika je i izbor vlastite kulture i identiteta

Apel je da ljudi koji mogu, da se bave više ovim pitanjem. I to ne samo jedan dan u godini. Ja živim, sanjam i volim na bosanskom, to je naš maternji jezik, ne trebamo se stidjeti toga već o tome svakodnevno moramo pričati, kaže prof. Melida Rebronja-Murselović, predsjednica Društva za bosanski jezik i književnost

R.I

U opštinama regije Sandžak na jugozapadu Srbije 21. februar obilježava se kao Dan školstva na bosanskom jeziku, javlja Anadolu.

Svog prvog javnog časa na bosanskom jeziku, pre 11 godina u novopazarskoj Gimnaziji, prisetila se i predjsednica Društva za bosanski jezik i književnost, profesorica Melida Rebronja-Murselović.

Ova požrtvovana i društveno angažovana prosvjetna radnica kaže da se procesu uvođenja nastave na bosanskom jeziku u regiji Sandžak pristupilo sa ponosom, poletno i sa puno entuzijazma. Nakon višegodišnjeg angažmana, izrade udžbenika, učešća na seminarima, i rada u nastavi na bosanskom jeziku, ocjenjuje da situacija u nastavi na bosanskom jeziku nje zadovoljavajuća. Naglašava da su postojale velike ideje i ciljevi a da od tada zacrtanog plana nije ispunjeno koliko bi trebalo.

Misija prenošenja znanja iz bosanskog jezika

„Smatram da treba još vremena. Očigledno da 100 godina šutnje, uspavanosti, odnosno asimilacije našeg naroda je velika rana koja treba da zacijeli kako bi se narod osvijestio, kako bi se došlo do ljudi i kako bi im se spočitalo šta to predstavlja bosanski jezik“, navela je profesorica bosanskog jezika i književnosti Melida Rebronja-Murselović.

Ona kaže da se za dalju implementaciju bosanskog jezika u školstvu u Republici Srbiji mora raditi temeljno i kvalitetno, sa svih nivoa koji o tome odlučuju.

„Recimo, ja doprem do četiri odjeljenja koja su u nastavi na bosanskom jeziku u jednoj generaciji. To je malo. Ima kolega koje se bore podjednako, i više od mene. Treba nam više, treba nam bolje, treba nam angažovanije. Nekako nam je malo pomoći. Imam utisak da se ljudi na čelnim funkcijama ne bave stvarima kako bi trebalo. Smatram da je ovo moja misija. Ja se time bavim u školi posvećeno, jer znam da tako treba i da tako moram da radim. Sve ostalo je pitanje vlasti, ljudi koji su na pozicijama sa kojih mogu da odlučuju o ovakvim stvarima. Apel je da ljudi koji mogu, da se bave više ovim pitanjem. I to ne samo jedan dan u godini. Ja živim, sanjam i volim na bosanskom, to je naš maternji jezik, ne trebamo se stidjeti toga već o tome svakodnevno moramo pričati“, navela je Rebronja-Murselović.

BNV zadovoljan naporima, ne i krajnjim dostignućima

Sumirajući rezultate na Dan školstva na bosanskom jeziku, u Bošnjačkom nacionalnom vijeću (BNV) kažu da su zadovoljni onim što su oni učinili u procesu implementacije nastave na bosanskom jeziku. Predsednik Odbora za obrazovanje BNV Dženis Šaćirović naglašava za Anadolu da uprkos tome što su zadovoljni učinjenim, nisu zadovoljni konačnim rezultatom, a to je da nastavu na bosanskom jeziku u Republici Srbiji pohađaju sva deca bošnjačke nacionalnosti.

„Do sada je oko 62 posto učenika u nastavi na bosanskom jeziku u četiri sandžačke opštine. Povodom ovog dana, mi ćemo u Prijepolju održati tribinu sa namjerom da i u tom dijelu Sandžaka predstavimo značaj maternjeg, odnosno bosanskog jezika s obzirom na značajan broj Bošnjaka koji tamo žive, koji su u stvari većina u Prijepolju“, naveo je predsjednik Odbora za obrazovanje BNV-a Dženis Šaćirović.

Šaćirović kaže da na putu daljeg unapređenja nastave na bosanskom jeziku postoji dosta prepreka, a da su one u velikoj meri na relaciji BNV - Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. On kaže da resorno Ministarstvo nije odobrilo udžbenike koji tretiraju kulturno-istorijsku i geografsku odrednicu „Sandžak“.

Dodao je da će BNV raditi na otklanjanju svih prepreka na putu dalje implementacije i unapređenja kvaliteta nastave na bosanskom jeziku, ali i da će aktivno raditi na usavršavanju nastavnog osoblja i podizanju svesti roditelja o značaju upisa dece na nastavu na njihovom maternjem, bosanskom jeziku.

Osvijestiti roditelje

„Trudimo se da dopremo do svakog roditelja, da osvijestimo roditelje da oni svoju djecu upisuju na nastavu na bosanskom jeziku. To nije samo izbor jezika, već izbor vlastite kulture i identiteta. Kroz kompletan nastavni proces djeca uče i upoznaju se sa onim što je njihovo, onim što jesu i onim što trebaju biti. Sve to je u skladu sa Ustavom Republike Srbije, zakonima i međunarodnim dokumentima, i ako tu neko vidi nešto sporno, mi ne vidimo“, naveo je Šaćirović.

Prvi javni čas Bosanskog jezika u regiji Sandžaku održan je 2004. godine u Osnovnoj školi "Ibrahim Bakić" u tutinskom selu Ljeskova. Kompletna nastava na bosanskom jeziku u školama u toj regiji u Republici Srbiji uvedena je 21. februara 2013. godine.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Obilježena 31. godišnjica masakra nad Bošnjacima u Ahmićima: Prenositi istinu najveći lijek za pomirenje

Poplave haraju od Rusije do Pakistana, a u Africi standardno suša

Enisi, koja je preživjela pakao Ahmića, na oči ubili oca, amidžu, strinu i njihovo troje djece: S tim slikama otad živim

Četrnaest godina od smrti generala Rasima Delića