Vjerovatno je prva osoba koju je iznenadila neočekivana lavina divljenja koju je izazvala njezina posljednja tvrdnja pred Međunarodnim sudom pravde, u kojoj je optužila Izrael za provođenje genocida u Gazi, bila sama Blinne Ní Ghrálaigh. Život i uvjerenja ove irske pravnice pripremili su je od samog početka da konstruira tako osoban i tako strastven govor.

Kad je imala 12 godina – rekla je za Irish Legal News magazin 2022. kada je izabrana za “pravnicu mjeseca” – pronašla je pamflet o Majelli O'Hare na jednoj od polica svoje majke, prepunih knjiga. Britanski padobranac upucao je djevojčicu u leđa 1976. kada je išla u crkvu u sjevernoirskom gradu Whitecrossu.

Blinne je plačući pitao kako je mogao sebi dopustiti da počini takav zločin. “Učini nešto u vezi s tim”, odgovorila joj je njena majka, koja se sa svoje dvije kćeri kasnije preselila u London. “Često razmišljam o tom odgovoru. Njezine su riječi probudile nešto u meni. Još uvijek imam taj pamflet nakon toliko godina i imam ga uokvirenog u svom uredu, da me podsjeti na ono što me dovelo ovamo," prisjeća se Blinne.

Od 2005. godine radi u Matrix Chambers, firmi s uredima u Londonu, Ženevi i Briselu. Pridružila se južnoafričkom odvjetničkom timu koji je u Haagu, pred Međunarodnim sudom UN-a, branio optužbe te afričke zemlje protiv Izraela za  genocid u njihovom ratnom pohodu na Gazu.

Ní Ghrálaigh studirala je francuski i latinski na Queens' Collegeu u Cambridgeu. Tek na kraju studija shvatila je je da je pravni svijet privlači i odlučila je nastaviti taj studij. Prije toga je nekoliko godina radila za američki think tank, da uštedi onoliko koliko joj je potrebno za studiranje. Po okončanju studija postala je nešto poput pomoćne pravnice, advokatice koja je više usredotočena na pripremu predmeta ili uredski rad nego na pravne rasprave pred sudom.

No, karakter određuje sudbinu, pa je Ní Ghrálaighova borbena i aktivistička ličnost navela da prihvati ponudu da djeluje kao pravni promatrač Komisije za istragu Sjeverne Irske o Krvavoj nedjelji. „Krvava nedjelja“ historijska je prekretnica u sukobu na tom otoku. Tada je 14 nenaoružanih civila poginulo od ruku britanske vojske 30. januara 1972. godine, dok su učestvovalii u mirnim demonstracijama za građanska prava u gradu Londonderryju (samo Derry, za sjevernoirske republikance).

“Bila je neizmjerna privilegija biti dio tog historijskog pravnog procesa, te predstavljati i poznavati te porodice. Još uvijek održavam prijateljstva s mnogima od njih,” rekla je za Irish Legal News. “Njihovo postojano dostojanstvo, otpornost i ustrajnost u traženju istine i pravde tokom godina ostaju izvor inspiracije”, rekla je Ní Ghrálaigh. Taj slučaj ju je uvjerio da je njena sudbina raspravljati na sudu.

London je bio mjesto njenog djetinjstva i mladosti, no porodična ljeta uvijek su bila rezervisana za Irsku. Tečno govori, njena majka, Neasa, odrasla je u Dublinu, ali s korijenima sa zapadne irske obale i usadila je svojim kćerima duboki republikanski osjećaj.

Palestinska stvar izaziva solidarnost u Irskoj sličnu onoj koju izaziva u Južnoj Africi. Ní Ghrálaigh je učestvovala u pravnoj promatračkoj misiji u Gazi 2009. godine, koju je naručio UN, nakon vojne invazije koju je izvršio Izrael, poznate kao Operacija Lijevano olovo. “Teško je riječima opisati razinu razaranja i traume kojoj sam svjedočila. Jedno od profesionalnih iskustava koje me najviše obilježilo”, prisjeća se. Kada joj je 2011. umrla majka, porodica je zamolila rodbinu da novac, umjesto za cvijeće, uplate za humanitarnu pomoć Palestincima.

Specijalizirana za međunarodno humanitarno pravo, učestvovala je u nekoliko takvih pravnih slučajeva, poput optužbe za genocid koju je Hrvatska iznijela protiv Srbije na istom Međunarodnom sudu pravde gdje je psada Južna Afrika protiv Izraela podigla optužbu.

“Konvencija [o sprječavanju i kažnjavanju zločina] genocida puno je više od konstrukcije pravnih presedana. To je prije svega potvrda i podrška elementarnih načela morala,” rekla je Ní Ghrálaigh u svojoj završnoj argumentaciji pred Međunarodnim sudom pravde, od kojeg je kao hitnu mjeru predostrožnosti zatražila zahtjev za trenutnim prekidom napada od strane Izraelaca.

Upravo ta stalna potraga za moralnom pravdom, gotovo kao potraga za sudbinom, dovela ju je do toga da stane pred 17 sudija haškog suda i pred milione građana iz cijelog svijeta i da glas Palestincima napadnutim u Gazi. (El Pais)