Kultura | 04.04.2024.

Izložba u Narodnom muzeju Slovenije

Bio jednom Gutenwerd u Kranjskoj, kojeg su poharali Bošnajci

Naime, 3. novembra 1473. godine, prije 550 godina, biskup Ivan od Freisinga napisao je pismo vojvodi Sigmundu od Tirola. U njemu je izvijestio o šteti koju su Turci tog ljeta nanijeli njegovim imanjima u Kranjskoj, a posebno o razaranju trga Gutenwerda u vlastelinstvu Klevevž (Klingenfels).

J.S.

Oružje koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine izloženo je ovih dana u Sloveniji na izložbi „Bio jednom Gutenwerd“, koju je organizirao Narodni muzej Slovenije u okviru manifestacije „Doživi srednji vijek“ koja traje od februara do novembra ove godine.

Bio je jednom srednjovjekovni trg Gutenwerd, kojeg su Turci do temelja spalili. Ko su, u izvorima tog doba, vojnici označeni kao "Turci", koji su napali slovenske zemlje iz bosanskog Sandžaka? Ovo nije bila regularna vojska osmanske države, već akindžije, neregularna vojna formacija koju je najčešće sačinjavala lahka konjica. Iznenada i naglo bi upali na neprijateljski teritorij, možda samo na nekoliko dana ili sedmica. Palili, pljačkali i širili strah, brzo bi se povukli, a zatvorenike poslali u ropstvo. Ovako su slabili obrambenu sposobnost zemalja koje su planirane za trajno osvajanje. Često se nije radilo o muslimanskim vojnicima, već uglavnom islamiziranim bivšim kršćanskim stanovnicima teritorija koje su okupirale Osmanlije na Balkanu.

Osim štita ili možda nisu nosili ni oklop, njihovo osnovno oružje bio je kompozitni luk napravljen od metala, drveta i kita, sposoban da ispali borbenu strijelu stotinama metara, a nosili su još i kraća metalna koplja i zakrivljena jednoreznu sablju.

Naime, 3. novembra 1473. godine, prije 550 godina, biskup Ivan od Freisinga napisao je pismo vojvodi Sigmundu od Tirola. U njemu je izvijestio o šteti koju su Turci tog ljeta nanijeli njegovim imanjima u Kranjskoj, a posebno o razaranju trga Gutenwerda u vlastelinstvu Klevevž (Klingenfels): "...Turci (su) ... potpuno uništili i opustošili vlastelinstvo Klevevž, uključujući i trg koji se tu nalazi, po imenu Gutenwerd, spaljen silovitim napadom, a svi koji su bili u njemu su, procjenjuje se da je bilo tri hiljade ljudi, pobijeni i odvedenih u tužno ropstvo“.

Pismo, koje čuva Tirolski državni arhiv u Innsbrucku, izvanredan je historijski izvor i polazište priče o otkriću napuštenog srednjovjekovnog naselja Gutenwerd. Ovo naselje, koje je stajalo u zavoju rijeke Krke između sela Dobrava i Drama uz današnji put od Škocjana do Šentjerneja, bilo je u vlasništvu biskupa iz Freisinga u Bavarskoj. Vjerovatno je nastao u 12. vijeku, a vrhunac je dostigao u 13. i 14. vijeku, da bi tada, posebno nakon osnivanja Habsburškog Rudolfswerda, današnji Novi Grad, izgubio na značaju. Nakon napada Turaka Osmanlija, nikada se nije oporavio i prestao je postojati kao trg. Ono što je preostalo od vrijednosti odnijeli su okolni stanovnici, zgarište i ruševine polako je prekrivao rastinje i zaborav. Samo crkva sv. Nikole sa grobljem, kao i kuća do nje opstale su. Na prostoru nekadašnjeg naselja, koji se sada zove Otok, su livade i njive, ljudi su tu imali imanja i od njih plaćali porez. Stari naziv mjesta je zaboravljen, ali su se priče o blagu sačuvale...

Istraživači nisu znali gdje se tačno Gutenwerd nalazio, ali su u arhivi pronašli dosta dokumenata o ovoj pijaci, u kojima se spominju njeni stanovnici, sudija, carinarnica, brod, župna crkva... Numizmatičari su u novčanim nalazima otkrili srebrni novac, koji je u prvoj polovini 13. stoljeća kovačnica Gutenwerd kovala. Historičar Ferdo Gestrin podstakao je arheologe Narodnog muzeja u Ljubljani da ga potraže. U godinama od 1967. do 1984., pod vodstvom Vinka Šribara, otkrili su lokaciju srednjovjekovne tržnice na pustoši Otoka pri Dobravi i istražili njezine ostatke, a iskopavali su i u crkvi sv. Nikole. Narodni muzej Slovenije čuva oko četrnaest hiljada nalaza sa ovog lokaliteta, uglavnom ulomaka, ali i raznih predmeta od raznih materijala, uglavnom keramike, ali i raznih metala, kamena i stakla, kao i nekoliko pojedinačnih od kosti, roga, drveta i kože.

Srednjovekovni trg na izložbi je predstavljen u kontekstu srednjovjekovnog krajolika uz Krku i Kranjsku regiju, kao i na pograničnom području između Njemačkog carstva i Ugarske države, gdje su Turci često napadali. Različiti arheološki nalazi, historijski dokumenti i prikazi iz izvora savremene umjetnosti upotpunjeni su replikama predmeta, rekonstrukcijama radionica grnčara, kovača, kožara i pekara, kao i dvije pijace. Tu su i video zapisi o nekadašnjim zanatskim aktivnostima i kratka filmska priča o Gutenwerdu. Izložba rekonstruira svakodnevni život u Gutenwerdu, dok je života u njemu bilo.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Jahačica na jahaćici u klanjaćici zabasala kroz stajaćicu

Ibrišimović: Kako da opišem hadždž kada sam ja gledao samo svoje Bošnjake, nagledati ih se nisam mogao

Šaban Šarenkapić: Na Bajram duša im je ličila na cvijet

SAFVET-BEG BAŠAGIĆ: Na Bajram