U uspavanom bosanskohercegovačkom gradiću, udaljenom jedva osam kilometara od granice s EU, stari vodotoranj propada. Unutra, hrpe smeća, opušaka i prijenosna peć na drva nude uvid u svakodnevni život ljudi koji su zgradu nakratko zvali domom.

Na zidovima je zalijepljen još jedan trag: komadići A4 papira s istom porukom ispisuju se iznova i iznova: „Ako želite putovati u Evropu (Italija, Njemačka, Francuska itd.) možemo vam pomoći. Dodajte ovaj broj na WhatsApp.” Poruka je napisana na jezicima često očajnih ljudi: somalijskom, nepalskom, turskom, popis se nastavlja. Posljednji prijevod na popisu označava pridošlicu u ovaj nesretni klub. Napisana je na kineskom.

Bihaćki vodotoranj nekada je služio za dopunu parnih vozova koji su saobraćali po bivšoj Jugoslaviji. Sada pruža utočište onima koji kreću na opasno putovanje kroz Balkan, s nadom da će preći u Hrvatsku, susjeda Bosne i Hercegovine u EU, piše londonski Guardian u svojoj reportaži iz Bihaća.

Zhang (nije njegovo pravo ime) stigao je u Bosnu u aprilu s dvoje male djece. Putovanje koje opisuje kao hodanje "prema putu slobode" započelo je mjesecima ranije u Langfangu, gradu u kineskoj sjevernoj pokrajini Hebei. Do sada ih je proveo kroz četiri zemlje, koštalo ga je hiljade dolara, došao je u sukob s agresivnom hrvatskom graničnom policijom i zaustavio se u privremenom prihvatnom centru na periferiji Sarajeva.

Kamp, koji je dom za više od 200 ljudi, posebno je namijenjen porodicama, ranjivim osobama i maloljetnicima bez pratnje. Osim nizova spavaonica smještenih među valovitim balkanskim brdima, tu su igralište i obrazovni centar. Ali to je usamljenički život. Rijetkost je sresti drugog govornika kineskog. "Ostati ovdje nije baš dobra opcija", rekao je Zhang. “Ali ako se vratim u Kinu, ono što me čeka je ili slanje u duševnu bolnicu ili zatvor.”

Strah od budućnosti za njega i njegovu djecu nagnao je tog 39-godišnjaka iz pokrajine Shandong na težak i opasan put. Političko okruženje u Kini za n jega je značilo da nema izbora nego otići. Zhang je jedan od malog, ali rastućeg broja Kineza koji putuju na Balkan s nadom da će ući u EU na bilo koji način. On i njegova djeca uhapšeni su četiri puta dok su pokušavali preći u Evropu. Naoružan s malo više od nejasnih savjeta koje je vidio u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram i karti na svom telefonu, uputio se u gradove na bosansko-hrvatskoj granici. Ali svaki put su bili uhvaćeni.

"Odlazak u druge zemlje na ovaj način za mene nije baš čast, da budem iskren", rekao je Zhang. "Znamo da postoje mnoge zemlje u kojima ljudi mrze ljude poput nas... ali niko ne želi napustiti svoju zemlju ako je siguran." Rekao je da je krenuo samo zbog svoje porodice. “Moja djeca su vrlo mala”, rekao je Zhang, govoreći o svom sinu i kćeri. “Nisam im mogao objasniti šta se zapravo događa. Upravo sam rekao djeci da im želim omogućiti bolji život... nemaju nikakvu budućnost u Kini.”

U 2022. godini, od više od 14.000 ljudi uhvaćenih u pokušaju ilegalnog prelaska granice BiH, dvoje su bili Kinezi. U 2023. taj se broj povećao na 148. Većina je uhvaćena u pokušaju prelaska u Hrvatsku, prema podacima Granične policije BiH, a više od 70 Kineza uhapšeno je u prvoj polovici ove godine. Prema bilateralnom sporazumu, Hrvatska može deportovati ljude bez prava ostanka u EU u Bosnu. U 2021. tri su Kineza deportirana. U 2023. bilo ih je 260.

David Stroup, predavač kineske politike na Univerzitetu u Manchesteru, rekao je da su ekspanzija nadzora kineske države tokom pandemije u kombinaciji s sumornim ekonomskim izgledima pokretačke snage za ovaj novi val kineskih migranata. "Zatvaranja su stvorila osjećaj da bi se ljudi koji su samo živjeli svoje živote mogli naći pod strogim nadzorom države ili podvrgnuti dugim, proizvoljnim razdobljima zatvaranja", rekao je Stroup.

Dio razloga zašto je Bosna privlačno odredište za Kineze je to što se u nju može ući bez viza. Aleksandra Kovačević, glasnogovornica Službe za poslove sa strancima BiH, rekla je da Kinezi pokušavaju iskoristiti legalan ulazak u BiH kao način da “ilegalno nastave put prema zemljama zapadne Evrope”.

Zhangov krivudavi put do Bosne započeo je prije više od deset godina. Godine 2012. hiljade ljudi diljem Kine sudjelovalo je u antijapanskim protestima, potaknutim eskalacijom spora u vezi sa otočićima u Istočnom kineskom moru. Ali Zhang je javno doveo u pitanje službeni narativ da je arhipelag neosporan dio kineske teritorije. Uhapšen je i optužen za poticanje na rušenje državne vlasti. “Tad sam se prvi put osvijestio”, rekao je.

Glasine o njegovim političkim stavovima proširile su se njegovom zajednicom. Učitelj u školi njegovog sina optužio je Zhanga da nije patriota pred cijelim razredom. On i supruga su se posvađali i na kraju rastali. Stvari su došle do vrhunca tokom pandemije, tri godine u kojima je “vlada zatvarala ljude u njihove domove kao životinje”. U novembru 2022. požar u zgradi u Urumqiju, gradu na krajnjem zapadu Kine, usmrtio je 10 ljudi. Mnogi su za sprječavanje bijega žrtava okrivili stroge kontrole javnog zdravstva. Stotine ljudi u gradovima diljem Kine učestvovalo je u prvim masovnim protestima protiv vlasti otkako je Xi Jinping došao na vlast. Zhang je bio jedan od njih. Nekoliko njegovih prijatelja je uhapšeno. To ga je uvjerilo da mora otići.

Otkako je kineski nulti Covid režim ukinut ubrzo nakon protesta 2022. godine, hiljade ljudi napušta zemlju. Neki koriste studentske ili radne vize za preseljenje na mjesta gdje mogu živjeti slobodnije, a zajednice dijaspore se pojavljuju u Bangkoku, Tokiju i Amsterdamu. Ali drugi koji nemaju sredstava ili kvalifikacija za iseljenje službenim putem biraju opasnije rute.

Za Zhanga su se vrata njegovog prvog izbora, Sjedinjenih Država, zatvorila dok je bio na putu. Rezervirao je karte za Ekvador preko Singapura i Madrida početkom nove godine. Ali u Singapuru mu je blokiran ukrcaj na let za Španiju a osoblje avio-kompanije mu je reklo da su im španske vlasti odbile ulazak. Češki par koji ga je pronašao uplakanog u zračnoj luci predložio mu je da proba Evropu, rekao je. I tako se našao u Bihaću gdje se nada da će pronaći put do sjeverne Evrope.