„Zbijmo safove dok ne bude kasno“ poručuje u uvodniku bajramskog specijalnog izdanja Sedmičnog lista „Stav“ glavni urednik Filip Mursel Begović. U tekstu „Napadnuti smo od samih sebe“ piše da „proždiremo sami sebe, negdje duboko iznutra, a naš zajednički stomak koji bi trebao primati duhovnu hranu neophodnu da jedan narod preživi odjednom se pretvorio u kanibala koji je otišao tako daleko da jede samog sebe“.

„A kada bismo si samo dopustili časak predaha od ujedanja, kada bi taj lijepoduh koji živi u nama na trenutak odmakao se od naših tjelesina obuzetih vatrom međusobne mržnje, možda bismo uvidjeli otkud napad ustvari dolazi“, primjećuje Begović koji upozorava da je predramazanska izjava reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića „napadnuti smo“ krivo čitana i tumačene iz različitih vrijednosnih perspektiva. „Kao da se nije uočila množina na kojoj je reisul-ulema insistirao. Nije se prepoznalo to nešto 'naše', ono 'zajedničko' što je pod napadom. Postojimo li više uopće kao 'mi', ili smo u tom kafezu postali ništa doli ja, pa ja, pa ja, pa ja zvjerad jedni drugima? Pričamo li više uopće u tim 'pramenovima mrkle noći' koja nas je zadesila?“, stoji u uvodniku.

Mustafa Drnišlić u svojoj bajramskoj analizi primjećuje da su „Bajrami, osim toga što su najvažniji bošnjački vjerski praznici, za bošnjački su narod već nekoliko decenija i vrijeme kada se odigravaju neki historijski, čak i sudbinski važni momenti, nažalost, uglavnom tragedije.“

„Svi se sjećamo prvog dana krvavog Ramazanskog bajrama iz aprila 1992. godine, kada su srpski agresori zauzeli Bijeljinu, započinjući i ubijanje Sarajeva. Pamtimo i Kurban-bajram iste godine, kada je počeo pokolj bošnjačkog naroda Ljutočke doline u Krajini, ali i Diviča kod Zvornika, dok su se u isto vrijeme odigravali najstrašniji zločini u Višegradu, u kojem su srpski zločinci na Mostu Mehmed-paše Sokolovića ritualno klali Bošnjake. Nažalost, čini se da je postao gotovo pa običaj da Bošnjacima za Bajrame, umjesto čestitki ili darova, komšije spremaju najgora iznenađenja, koja ih nekako redovno zateknu potpuno nespremne. Stoga se nije zgoreg zapitati u kakvom to halu, u kakvom stanju i raspoloženju Bošnjaci dočekuju i ovaj prvi Bajram 2022. godine“, piše Drnišlić koji naglašava da se „nekada čini da je bošnjačko društvu upalo u neku vrstu masovne histerije, da je u pitanju kolektivno duševno oboljenje, kriza političke svijesti naroda čiji je jedan dio potpuno pao pod utjecaj negativne propagande medijskih sihirbaza te smatra da mu nema druge već da lijevom sebi odsiječe desnu ruku, ne uviđajući da bi u takvom postupku i procesu samopovređivanja iskrvario do smrti“.

Elvir Musić u kolumni „Zajedništvo i sloga“ piše o ramazanskim zbiljama. „Nastojali smo se držati istine, a okretati leđa lažima, govoriti istinu, a stidjeti se laži, družiti se s istinom, a odbaciti dangubu i tako sebi samima pokazali kakvi bismo trebali biti i kakvi možemo biti tokom cijele godine. Da li ćemo biti? Odgovor na ovo pitanje će dati stanje u kojem se naše društvo bude nalazilo do sljedećeg ramazana. Ako nam u društvu bude vladao red, onda hoćemo. Bude li nam društvo odlikovala pravda, onda hoćemo. Odahne li nam društvo od svakojakih malverzacija, petljavina, korupcija, prevara, mahinacija..., onda hoćemo“, naglašava Musić.

O ostalim temama kojim se bavi ovosedmični “Stav” saznajte iz sadržaja:

UVODNIK
Filip Mursel Begović: Napadnuti smo od samih sebe

RAMAZANSKI BAJRAM
Mustafa Drnišlić: Bošnjačke dileme: Ili jedinstvo ili nestanak
Adem Mehmedović: Dočekivati i ispraćati ramazane u Srebrenici nakon genocida jeste pobjeda
INTERVJU: Obnova naše ljepotice  u Orahovcima je pobjeda graditelja nad rušiteljima, dobrotvora nad zlotvorima (Hajrudin Ćuprija)
Emir Isović: Bajramski običaji u Bosni i Hercegovini (infografika)
Jakub Salkić: Kako li je samo lijepo bajramsko odijelo
Elvir Musić: Zajedništvo i sloga
INTERVJU: Bogu dragom ne treba naša ni glad, ni žeđ, nego mu treba naša promjena (Refik ef. Delić)
Amina Šećerović-Kaşli: Turska kompanija „Cengiz“ osigurala podjelu 900 prehrambenih i 900 dječijih paketa
INTERVJU: U Italiji uživamo značajan ugled (Nermin Fazlagić)
Bajro Perva: U Bosni su najljepši ramazani i Bajram
INTERVJU: U tekiji sam se vratio sebi (Hišam ef. Hafizović)
Šaban Gadžo: Evo pravog bisera, evo sufijskog dragulja, evo derviškog mevluda (o Bosanskom Mevludu Džemaludina Latića)
Snaga i svjetlo koje je obasjavalo put ka Drini (o šejhu Mehmedu ef. Hafizoviću)

POLITIKA
Osman Softić: Povratak Velike Britanije u Srednju Aziju
Bojan Budimac: Šibicarenje umjesto političke jednakosti

KOLUMNE
KRIVO SRASTANJE: Ponešto o jednoj korajskoj džamiji, čežnji, sjeti… (Sadik Ibrahinović)
APOKRIFNI FRAZARIJ: San svakog skupljača (Irfan Horozović)
ZAPISI IZMEĐU RATOVA: Majevički mitraljezac sam protiv svih (Amir Hasanović)
HAZNA AŠKA: “Merhaba ti, dobri brate Tubbe'a” (Hadži Hafiz Mehmed Karahodžić)

DRUŠTVO
Damir Hadžić: Husaga Ćišić bio je beskompromisan u borbi za očuvanje Bošnjaka i Bosne i Hercegovine
Hamza Ridžal: Kako je izgubljena Bosna (Kratka historija osmanskog prisustva na Balkanu)
Nihad Halilbegović: Partizanski zločini i masovne grobnice u Sarajevu
Ammar Kulo: Silovanje postaje standardna riječ u životu djeteta od 11 godina
Izet Perviz: Palača u kojoj diše vlast
Hamza Ridžal: Ratnik i pjesnik Avdija Sarić
Jasmin Grošić: Kule i čardaci, svjedoci burne historije
Jakub Salkić: Ilegalno iskopaju i u bescjenje prodaju naše blago

KULTURA
Filip Mursel Begović: Fadil Hadžić – „došljak“ koji je stvarao i zauvijek zadužio hrvatsku kulturu
Željko Grahovac: Temeljita i sveobuhvatna hronologija razvoja književne scene u Zenici (o knjizi Igbala Coge)
Almir Zalihić: Prognanicima je budućnost uvijek obojena prošlošću (o knjizi Hode Katala)