Skupština u Podgorici na samom je kraju prošlog mjeseca izabrala 44. saziv Vlade Crne Gore, za čiji je izbor glasalo ukupno 46 poslanika, dok je protiv bilo 19 uz jednog suzdržanog. Novi premijer, predsjednik “Pokreta Evropa sad” Milojko Spajić, pri izglasavanju naglasio je da će program reformi “Evropa sad 2” biti primijenjen u potpunosti, onako kako su najavili u kampanji za izbore i “bez ijednog zareza razlike”. Rekao je i to kako jedva čekaju da naprave dobar rezultat za ovu zemlju uz napomenu da je podrška 46 poslanika njegovom kabinetu najveća koju je jedna vlada u Crnoj Gori imala dosad.
Vlada Crne Gore imat će predsjednika, četiri potpredsjednika i 18 ministara. “Evropa sad” ima, osim premijerske pozicije, čak deset ministara. Demokrate, uz dva potpredsjednika, imaju četiri ministarstva, Socijalistička narodna partija, koju mnogi označavaju prosrpskom, zadržat će dva resora koje je pokrivala i u vladi Dritana Abazovića. I albanske partije zadržat će dva ministarstva kojima su rukovodili u već sada bivšem sazivu, a imat će i potpredsjednika. Važno je napomenuti da proruske stranke koje su u prošlosti činile Demokratski front na samom početku neće biti dio Vlade Crne Gore, ali sporazum koji su potpisali lideri tih političkih opcija s mandatarom i ostalim strankama koje participiraju u vlasti nalaže da će one postati dio većine naknadno, do kraja 2024. godine. Kako je planirano, njima će pripasti jedno potpredsjedničko i četiri ministarska mjesta.
Van Vlade Crne Gore ostale su procrnogorske stranke – Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, Socijaldemokrate, Liberalna partija, nacionalne partije Bošnjaka i Hrvata, ali i pokret URA Dritana Abazovića. Iako se uveliko govorilo da će u novom sazivu Bošnjaci imati šest ministarstava, od čega je lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović trebao biti čak i šef diplomatije, do toga u konačnici nije došlo. Štaviše, Bošnjačka stranka odlučila je ostati u opoziciji, kako su to objavili crnogorski mediji, zbog toga što aktuelna većina nije željela razgovarati o temeljnim uvjetima koje su pred njih postavili predstavnici Bošnjaka. Amer Smailović šef je Kluba Bošnjačke stranke u Crnogorskom parlamentu i upravo smo s njim razgovarali o okončanju procesa formiranja nove vlade u ovoj državi u našem okruženju koja, očigledno, prolazi kroz izuzetno turbulentno razdoblje, a dotakli smo se i nadolazećeg popisa stanovništva.
STAV: Posljednjeg dana oktobra 2023. godine Skupština u Podgorici izabrala je 44. saziv Vlade Crne Gore. Novi je premijer lider “Pokreta Evropa sad” Milojko Spajić. Kako je došlo do toga da Bošnjačka stranka ne učestvuje u vlasti iako se dugo najavljivalo da je nezaobilazan faktor?
SMAILOVIĆ: Bošnjačka stranka je, uvažavajući izborni rezultat, predložila Milojka Spajića za mandatara za sastav 44. Vlade u nadi da će ona biti proevropska poštujući na taj način većinsku volju građana Crne Gore. Tokom pregovora insistirali smo na modelu vlade koja će okupiti političke partije jasne euroatlantske orijentacije s ciljem postizanja neophodnog nivoa reformi na putu ka Evropskoj uniji i poštovanja svih preuzetih obaveza na međunarodnom planu. Predloženi model trpio je ogromne pritiske tokom pregovora i mandatar Milojko Spajić nije uspio da osigura neophodnu većinu. Na kraju je došlo do zaokreta i mandatar se odlučio za formiranje Vlade s partijama koje mu nisu dale podršku da dobije mandat za sastavljanje Vlade.
Mi smo od prvog dana zastupali ideju da Vlada treba biti proevropska, a naš stav je bio na liniji s našim međunarodnim partnerima, koji su u više navrata apelovali da činioci Vlade trebaju biti samo one partije koje se istinski zalažu za EU integracije.
Važno je napomenuti da Bošnjačka stranka nije dobila ponudu da bude dio te većine, a građani neka procijene zašto Bošnjačka stranka, kao partija koja je most spajanja Crne Gore s Briselom, nije dio nove Vlade. Ja to doživljavam kao još jednu u nizu potvrda ispravnosti našeg političkog djelovanja, principijelnog odnosa prema ključnim pitanjima i beskompromisne borbe za građansku i evropsku Crnu Goru. Čvrsto sam uvjeren da kao takvi nismo prihvatljivi novoj parlamentarnoj većini.
STAV: Pričalo se da će u novoj vladi Bošnjaci imati šest ministarstava. Bošnjačka stranka trebala je rukovoditi vanjskim poslovima, Ministarstvom saobraćaja, Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Ministarstvom energetike i rudarstva, Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom dijaspore. Danas, kada su, nažalost, pozicije bitnije od programa i rada, da li postoji žal što niste ušli u vlast? Ima li u Bošnjačkoj stranci onih koji su, uprkos svemu, bili za ulazak u vlast?
SMAILOVIĆ: Ubrzanje procesa evropskih integracija, poštovanje i jačanje članstva u NATO savezu, vladavina prava, društvo jednakih mogućnosti, nastavak investicija naročito u sjeverni region i jačanje veza države s dijasporom samo su neki od ključnih programskih ciljeva za koje se od osnivanja zalažemo i koje smo obećali našim biračima tokom predizborne kampanje. Ekspoze i konstituenti koji podržavaju novoformiranu Vladu premijera Milojka Spajića nas ne uvjeravaju da će se ove kategorije naći u vrhu prioriteta nove Vlade. Svjedoci smo da se sve manje ulaže u sredine u kojima živi bošnjački narod, a da smo tokom kratkog mandata manjinske Vlade uspjeli pokrenuti znatan broj projekata koji su bili zaustavljeni. Naše obećanje građanima bilo je da ćemo pojačati investicionu aktivnost i time osnažiti ravnomjerni regionalni razvoj. Osnovno je pravilo da bez investicija nema ekonomskog razvoja i otvaranja novih radnih mjesta. Naročito smo zabrinuti zato što ni ova vlada nije prepoznala potencijale dijaspore i zato što se naša vizija o formiranju Ministarstva za dijasporu nije našla među prioritetima ove vlade. Kao opoziciona partija pratit ćemo implementaciju svega navedenog, a nakon 100 dana rada Vlade brojne stvari bit će jasnije.
Bošnjačka stranka afirmira slobodu mišljenja i sasvim je prirodno da i unutar naše stranke postoje različiti pogledi o brojnim pitanjima, što nam dodatno pomaže da uvijek donosimo mudre odluke koje su u interesu bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Ali ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da je Bošnjačka stranka jedinstvena, čvrsto na svojim temeljima, da ne odustaje od svog programskog zalaganja i da će uvijek biti glas naroda.
STAV: Je li sadašnja vlast u Crnoj Gori prosrpska? Upravlja li njome Beograd?
SMAILOVIĆ: Ako na objektivan način sagledamo kompoziciju trenutne parlamentarne većine, jasno možemo zaključiti da nova vlast zavisi od koalicije “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), koja itekako prati zvanične stavove države Srbije. ZBCG se otvoreno zalaže za izlazak Crne Gore iz NATO-a, protiv su Rezolucije o genocidu u Srebrenici i Rezolucije o ruskoj agresiji na Ukrajinu, te drugačije od nas posmatra statuse susjednih država Bosne i Hercegovine i Kosova. Ako tome dodamo i konstantno miješanje državnog vrha Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore, što je kulminiralo tokom pregovora o formiranju Vlade i tokom priprema za popis stanovništva, onda s pravom mogu izraziti bojazan da ova vlada neće biti u potpunosti posvećena evropskoj agendi.
STAV: Kako gledate na dosadašnje rukovođenje državom Jakova Milatovića i šta mislite u kojem će smjeru ići Crna Gora pod palicom Milojka Spajića i Andrije Mandića, kojeg smatraju i jednim od ključnih prosrpskih i pruskih igrača na ovom prostoru?
SMAILOVIĆ: Kao što je svima poznato, u Crnoj Gori se nakon 2020. godine dešavaju intenzivne političke promjene kao dio demokratskih procesa. Međutim, građani su ostali privrženi evropskoj perspektivi i unapređenju životnog standarda. Predsjednik države Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, kao lideri “Pokreta Evropa sad”, dobili su značajno povjerenje građana da zastupaju njihove interese. Smatram da su i jedan i drugi morali pokazati viši stepen državničke odgovornosti i hrabrosti da poslušaju glas građana, ali i savjete naših ključnih međunarodnih partnera i ne dozvole da politički subjekti koji se protive našoj spoljnopolitičkoj orijentaciji budu dio nove vlade. Danas, nakon svega, epilog je da na čelu parlamenta NATO države sjedi političar koji je otvoreno radio sve da ne budemo dio te organizacije. Bez obzira na pomirljive tonove koje možemo čuti od Andrije Mandića, ipak njegovo političko djelovanje proteklih decenija ne ulijeva nadu da će doći do drastičnog zaokreta u pogledu načina na koji on vidi budućnost Crne Gore. Dakle, potrebno je preći s riječi na djelo, a vrijeme je majstorsko rešeto i brzo ćemo vidjeti prve rezultate ovako napravljenih kompromisa na našoj političkoj sceni.
STAV: Šta će biti s evropskim putem Crne Gore?
SMAILOVIĆ: Posljednja tri izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori najbolji su pokazatelj stanja u Crnoj Gori. Zabrinjava činjenica da već treću godinu uzastopno nema napretka u pregovorima, što mora biti ozbiljan signal dodatne posvećenosti ispunjavanju mjerila i zatvaranju poglavlja. Bošnjačka stranka, kao članica Evropske narodne partije, bit će partner u ostvarivanju ovih ciljeva jer je riječ o ključnom spoljnopolitikom cilju koji je dio našeg programa. Treba napomenuti da je Evropska komisija ustanovila napredak jedino u oblastima saobraćaja i energetike koje su bile u nadležnosti ministarstva kojim je rukovodio predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović. U svim ostalim poglavljima, nažalost, postoji ozbiljna stagnacija. Ne očekujem da će ova vlada donijeti neophodnu političku stabilnost koja je preduvjet za deblokadu evropskog puta. Potrebno je mnogo ozbiljnog rada i posvećenosti procesu evropskih integracija želimo li napredovati na tom putu. Bojim se da se brojni politički akteri samo deklarativno zalažu za Evropsku uniju, što pokazuju, kako rekoh, i izvještaji Evropske komisije.
STAV: Od izbora nove vlasti govori se da bi Bošnjačka stranka trebala zajedno s novim partnerima formirati vladu u sjeni. Koliko je to moguće? Koliko je moguće da se manjinske zajedno s ostalim strankama ujedine i načine čvrst opozicioni blok?
SMAILOVIĆ: Nisu mi poznate takve inicijative, ali je nužnost da se građanski potencijal Crne Gore, koji itekako postoji, izbori sa svim devijacijama s kojima se Crna Gora suočava. Bošnjačka stranka ostaje posvećena svojim strateškim programskim ciljevima i očekujemo da vrlo brzo dođe do formiranja neke nove vlade koja će na putu stabilizacije Crne Gore okupiti svu građansku u demokratsku svijest. Vjerujem u spremnost političara da državne interese stave ispred partijskih i stanemo rame uz rame s razvijenim svijetom. Vlada premijera Milojka Spajića formirana je i to je nešto što je sada činjenično stanje. Smatram da je poslije objavljenog posljednjeg izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori jasno da samo proevropske snage mogu Crnu Goru da povedu prema članstva u Evropskoj uniji. Bošnjačka stranka istinski je evropska partija i ja sam siguran da nema stabilne vlade bez Bošnjačke stranke.
STAV: Čemu će se okrenuti Bošnjačka stranka u periodu koji dolazi? Uskoro bi trebao početi popis stanovništva. Koliko je to bitno pitanje za Bošnjake u Crnoj Gori? Na šta bi trebali obratiti posebnu pažnju?
SMAILOVIĆ: Bošnjačka stranka će djelovati kao opoziciona stranka u Skupštini Crne Gore, predlagat ćemo i podržavati sve one zakone i aktivnosti za koje smatramo da će biti od značaja za građane. S druge strane, bit ćemo oštra opozicija bilo kakvom pokušaju da se ugroze interesi bošnjačkog naroda i da Crna Gora skrene s evropskog puta.
Popis stanovništva veoma je važan za nas jer smatramo da je on prilika da se Bošnjaci u Crnoj Gori slobodno izjasne o nacionalnom, jezičkom i vjerskom identitetu. Mislim da je došlo do sazrijevanja svijesti kod Bošnjaka i da ćemo na ovom popisu imati realnu sliku o tome koliko nas živi u Crnoj Gori. Popis nam je važan i zbog naših sunarodnjaka koji su na privremenom radu u inostranstvu, koji trebaju da budu prisutni u Crnoj Gori za vrijeme održavanja popisa i da budu popisani. Na osnovu tih podataka mi ćemo, kao narod, ostvarivati određena prava koja su Ustavom definirana. Popis mora biti organiziran u fer uvjetima, na zakonit i transparentan način, ne ostavljajući ni najmanje prostora za zloupotrebe podataka. Jedino tako se mogu dobiti neophodni podaci koji će omogućiti državi da planira politike budućeg razvoja.
STAV: Mnogi su unutar same Crne Gore složni da je Bošnjačka stranka odlukom da ne učestvuje u novoj vladi još jednom pokazala da se nalazi među glavnim stubovima crnogorske državotvornosti. Imponiraju li Vam ovakvi stavovi sugrađana?
SMAILOVIĆ: Bošnjačka stranka je ozbiljna i državotvorna politička organizacija koja ima konstantan rast podrške. Podsjetit ću na rezultat s parlamentarnih izbora ove godine na kojima smo duplirali broj mandata u Skupštini Crne Gore, s tri na šest, u uvjetima znatno manje izlaznosti, kao jedina parlamentarna partija koja je ostvarila rast broja glasova. U svim općinama gdje žive Bošnjaci konstantno bilježimo rast podrške, kako na lokalnim tako i na parlamentarnim izborima. Vjerujem da mnogima smeta političko sazrijevanje bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i jaka Bošnjačka stranka kao stub nezavisne i građanske Crne Gore. Međutim, uspjeli smo da sačuvamo jedinstvo i snagu stranke uprkos neprestanim napadima s brojnih adresa. Ozbiljno promišljamo i naše buduće korake i očekujemo da Bošnjaci još snažnije stanu uz nas kako bismo ostvarili sve naše ciljeve.
