Istovremeno, prosječan broj godina obrazovanja porastao je za više od dvije godine u jednoj generaciji (između 1990. i 2017). Međutim, postignuti napredak daleko je od ujednačenog i velike nejednakosti i dalje prevladavaju širom kontinenta.
Prema podacima koje je prikupio Our World in Data, Južnoafrikanci i Sejšelci provode najviše vremena u školi, u prosjeku deset godina, uključujući osnovno, srednje i univerzitetsko obrazovanje (podaci iz 2017. godine). Na vrhu ljestvice nalazimo i Bocvanu i Mauricijus (9 godina), zatim Gabon, Zimbabve i Alžir (8 godina). Ove vrijednosti bliske su onima izmjerenim u razvijenim ekonomijama, gdje prosječno trajanje obrazovanja varira od 10 do 14 godina.
S druge strane, prepreke obrazovanju i dalje su znatne u regionu Sahela, gdje nekoliko zemalja pokazuje ograničen napredak i značajno kašnjenje. U 2017. godini prosječan broj godina obrazovanja bio je samo dvije godine u Maliju, Nigeru, Burkini Faso i Čadu.
Rodne nejednakosti u obrazovanju su također široko rasprostranjene. Samo jedna od pet djevojčica, naprimjer, ima pristup obrazovanju u Južnom Sudanu i Centralnoafričkoj Republici, 22 posto u Nigeru, 27 posto u Čadu, 29 posto u Maliju i 33 posto u Burkini Faso, što predstavlja neke od najnižih stopa zabilježenih za žene u svijetu.
Međutim, kao što pokazuje drugi grafikon, posljednjih godina došlo je do znatnog rasta po ovom pitanju. Na osnovnom nivou, u prosjeku samo 44 posto devojčica u regionu podsaharske Afrike završavalo je svoje obrazovanje 2000. godine. U 2020. godine ta je brojka porasla na 66 posto, i čak je prestigla stopu za dječake. Djevojčice ostaju iza dječaka na nižim i višim nivoima srednje škole, ali su razlike smanjene.
(Izvor: Statista)
