Tetris | 08.03.2021.

Zašto niko iz KCUS-a nije član Kriznog štaba KS, niti se traže savjeti od stručnjaka koji su "na prvoj liniji"?

"Ni najveći autoriteti u oblasti infektologije, anesteziologije, pulmologije, urgentne medicine, kao ni ja, te mr. sci. dr Adem Zalihić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, koji su ranije bili član Kriznog štaba, nisu dobili mjesto u sastavu novog Kriznog štaba. Stječe se utisak da se pri sastavljanju novog Kriznog štaba uopće nije vodilo računa o stručnosti, nego da su u obzir uzimani neki drugi kriteriji", kaže za Faktor doc. dr. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a

REDAKCIJA

Haris Vranić, ministar zdravstva u Vladi Kantona Sarajevo, u januaru je imenovao novi Krizni štab, a u njegovom sastavu nema nijednog uposlenika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Doc. dr. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, koji je bio član ranijeg saziva Kriznog štaba, izbačen je iz postojećeg, kao i mr. sci. dr. Adem Zalihić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS. Od tada su prošla gotovo dva mjeseca. U međuvremenu epidemiološka situacija u Kantonu Sarajevo pogoršala se do te mjere da su kapaciteti KCUS-a pri kraju, a medicinski kadar na granicama izdržljivosti.

Podsjetimo, KCUS se od izbijanja pandemije uspješno bori sa ovom pošasti, što i sada radi. No, u situaciji kada se svakodnevno u Kantonu Sarajevo bilježe trocifreni brojevi novozaraženih, a odjeli intenzivne njege u Izolatoriju na Podhrastovima i na drugim Klinikama, brzo pune, informacija da između Kriznog štaba KS i zdravstvene ustanove koja zbrinjava najveći broj Covid-pacijenata u KS, ne postoji nikakva koordinacija.

Na pitanje, kako je to moguće, doc. dr. Rusmir Baljić, šef Klinike za infektivne bolesti KCUS-a, odgovara da je početkom januara 2021. godine potpuno promijenjen sastav Kriznog štaba Kantona Sarajevo, gdje su skoro svi raniji članovi zamijenjeni novim, uz smanjenje ukupnog broja članova.

- Dr. Haris Vranić imenovao je sebe za predsjednika Kriznog štaba KS. U sastav Kriznog štaba ovaj put nisu ušli predstavnici zdravstvenih ustanova KS koje rade najveći broj COVID-19 pacijenata tako da u Kriznom štabu sada nema predstavnika KCUS-a, kao najveće zdravstvene ustanove u KS, koja je jedina od početka zbrinjavala i hospitalizirala pacijente sa COVID-19, a i trenutno zbrinjava najveći broj i to najtežih bolesnika. Istovremeno, ni najveći autoriteti u oblasti infektologije, anesteziologije, pulmologije, urgentne medicine, kao ni ja, te mr. sci. dr Adem Zalihić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, koji su ranije bili član Kriznog štaba, nisu dobili mjesto u sastavu novog Kriznog štaba. Stječe se utisak da se pri sastavljanju novog Kriznog štaba uopće nije vodilo računa o stručnosti, nego da su u obzir uzimani neki drugi kriteriji – kaže Baljić.

Baljić naglašava da od početka rada novog saziva Kriznog štaba KS niti u jednoj prilici nije tražena konsultacija bilo kog stručnjaka KCUS-a.

- Uzimajući u obzir efikasnost mjera koje je donosio aktuelni saziv Kriznog štaba KS, možda je i bolje da nismo bili dio tih odluka, jer nismo učestvovali u lošim odlukama – dodaje Baljić.

U međuvremenu novoimenovani Krizni štab KS donosio je odluke. Na pitanje, kako bi ocijenili mjere koje su na snazi te da li su pravovremeno donošene, prim. dr. Bosansko Horozić, koordinator Izolatorija na Podhrastovima, kaže kako je jedino evidentno to da aktuelni sastav Kriznog štaba KS nije u stanju da adekvatno odgovori na ozbiljnost trenutne epidemiološke situacije, prvenstveno jer se nije gledalo na kvalifikacije i kompetencije članova.

- Mjere nisu uopće mijenjane u odnosu na one iz prošle godine, i bilo koje da se sada donesu bit će zakašnjele – kaže Horozić.

Godina je prošla kako živimo u pandemiji i mnoge stvari smo naučili do sada o virusu - kako se ponašati kako bismo izbjegli njegovo širenje i obolijevanje. Mnogi bi, dodaju Blajić i Horozić, kazali kako je ovom Kriznom štabu puno lakše u odnosu na prethodni sastav, jer su neke stvari poznate i naučene tokom prethodnih mjeseci. No, prema situaciji koju imamo na terenu, to, kako navode ova dva ljekara, i nije baš tako, jer smo u novom valu i sve je više novozaraženim i preminulih od COVID-19.

Na pitanje, nije li se val kojem svjedočimo mogao predvidjeti na osnovu događanja iz prošle godine, pa da izbjegnemo stanje koje imamo, Baljić odgovara kako je evidentno da nije iskorišteno iskustvo od godinu dana borbe sa pandemijom, na osnovu koga se jasno moglo pretpostaviti šta nas očekuje u narednom periodu.

- Pokušava se skrenuti pažnja da je neprovođenje vakcinacije uzrok ovog pogoršanja epidemiološke situacije, a u zemljama okruženja i pored provedene šire vakcinacije, dolazi do rapidnog povećanja broja novooboljelih. Također, u toku čitave prošle godine nije bila na raspolaganju vakcina za COVID-19, pa su brojke novooboljelih i hospitaliziranih bile daleko manje, a razlog tome se može naći u načinu upravljanja kriznom situacijom kao i vođenju Kriznog štaba – kaže Baljić.

Osvrnemo li se na dosadašnji rad novog Kriznog štaba KS, stječe se, kaže Horozić dojam, da oni ustvari ne rade posao za koji su imenovani, nego da cijelo vrijeme koketiraju sa javnošću kako ne bi izazvali bijes građana po pitanju "lockdowna".

- Upravo takav dojam je i prisutan u široj javnosti kao i među zdrastvenim radnicima. Blage i neadekvatne reakcije na trenutno dramatično pogoršanje epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo više imaju za cilj da se prilagode javnosti i da se stvori utisak o provođenju nekih mjera koje realno ne doprinose rješenju trenutne situacije – naglašava Horozić.

I jedan i drugi ljekar ističu da je na KCUS-u trenutno ogroman priliv pacijenata sa teškom kliničkom slikom, od kojih je većina respiratorno ugrožena i zahtijeva kiseoničku podršku.

- S obzirom da smo, i bez sugestija Kriznog štaba KS, predvidjeli ovakav razvoj epidemiološke situacije, a na šta smo sedmicama ukazivali putem medija, Krizni štab KCUS-a je donio odluku o povećanju kapaciteta za liječenje najtežih pacijenata. Shodno tome, formiran je novi Posebni espiratorni centar u okviru Klinike za anesteziju i reanimaciju, sa kapacitetom za prijem 67 pacijenata koji zatijevaju podršku respiratora. Također smo proveli niz drugih aktivnosti koje imaju za cilj optimizaciju rada u najtežim uvjetima. Samim tim obezbijeđena je sva neophodna zdravstvena njega pacijentima sa COVID-19 koji se hospitaliziraju u neku od Klinika KCUS-a, a istovremeno ova zdravstvena ustanova pruža i sve druge usluge za pacijente koji nisu oboljeli od COVID-19 – ističe Baljić.

Horozić dodaje da zaštitne opreme ne nedostaje, jer su, kako kažu, pretpostavili ovakav razvoj događaja.

- Nažalost, i dalje je veliki broj oboljelih među uposlenicima KCUS-a. Pored toga, punu godinu dana u kontinuitetu se borimo sa COVID-19, ali to ni najmanje ne remeti naš redovni rad – naglasio je Horozić.

Stavovi koje zastupaju autori nisu nužno i stavovi uredništva. Nijedan dio ovog izdanja ne smije se umnožavati, kopirati ili na bilo koji način reproducirati i koristiti bez izdavačevog pismenog dopuštenja.

Povezani članci

Hossein Amir-Abdollahian: Prijatelj ostaje prijatelj

Tirana: Samit lidera EU i Zapadnog Balkana

Deblokada ruskih gnojiva ključna za ublažavanje prehrambene krize

Kuglice će odrediti četvrtog delegata