Muhamed Reza Pahlavi, posljednji iranski šah, bio je najstariji sin Reze Šaha Pahlavija, iranskoga vladara koji je osnovao dinastiju Pahlavi. Nakon školovanja u elitnim evropskim obrazovnim institucijama, Muhamed Reza vraća se u Iran 1935. godine, kao šesnaestogodišnjak. Šest godina poslije, nakon što su Sovjetski savez i Velika Britanija okupirali Iran, Reza Šah bio je prinuđen napustiti zemlju, a na prijestolje sjeda njegov sin.

Već početkom 1950-ih razvio se sukob za kontrolu iranske vlade između šaha i Muhameda Mosaddegha, koji je u zapadnim krugovima označen kao iranski nacionalista. U martu 1951. godine, Mosaddegh je obezbijedio usvajanje zakona u iranskom parlamentu kojim su nacionalizirani naftni resursi u Iranu, čime je ozbiljno ugrožen britanski ekonomski interes u ovoj zemlji. Mosaddeghova moć brzo je rasla, i do kraja aprila je Mohammad Reza bio prisiljen imenovati Mosaddegha za premijera. Uslijedilo je dvogodišnje razdoblje napetosti i konflikata. U augustu 1953. godine šah je pokušao, ali nije uspio smijeniti Mosaddegha, i nakon što su izbili neredi, pobjegao je iz zemlje. Međutim, nekoliko dana poslije, protivnici Mosaddegha, uz prikrivenu podršku i pomoć Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, vratili su Muhameda Rezu na vlast.

Pod Muhamedom Rezom, nacionalizacija naftne industrije samo je nominalno ostala na snazi, a već je 1954. godine Iran sklopio sporazum o podjeli prihoda s novoformiranim međunarodnim konzorcijem odgovornim za upravljanje proizvodnjom, a to je značilo vraćanje interesa u ruke Zapada.  

26. oktobra 1967. godine, na njegov 48. rođendan, izvršena je zvanična ceremonija krunisanja Muhameda Reze Pahlavija i njegove supruge Farah. Iran je bio poznat po najvećoj pojedinačnoj kolekciji kraljevskih dragulja na svijetu, koje je šah Muhamed Reza Pahlavi ekstravagantno upotrijebio pri svojoj krunidbi. Bio je vladar prilično naklonjen Zapadu i često se družio s evropskim i američkim državnicima, obučen potpuno u zapadnjačkom stilu. Zbog toga, ali i zbog djelovanja u korist britanskih i američkih naftnih konzorcija, u Iranu su ga smatrali marionetom Zapada.

Šaha Muhameda Rezu Pahlavija svrgnuli su iranski revolucionari 1979. godine, a vlast u zemlji je, nakon povratka iz egzila u Francuskoj, preuzeo ajatolah Homeini. Tako je nastala islamska republika u Iranu koja traje i danas. Šah je otišao u egzil, seleći se iz države u državu. Bio je neko vrijeme u Egiptu, zatim u Maroku, na Bahamima, čak i u Meksiku. Na kraju je završio na liječenju u SAD-u, što je izazvalo napetost u američko-iranskim odnosima. Šah je, unatoč bolesti, morao iz SAD-a otići u Panamu, a na kraju opet u Egipat, gdje je i umro 1980. godine. Nigdje nije bio dobro došao. Primio ga je samo u Egiptu predsjednik Sadat. U Egiptu i umire, 27. jula 1980. godine, a pokopan je pokraj kairske džamije Rifai.