Političke i društvene promjene u Crnoj Gori koje su ozvaničene izborima 2020. godine promjenom vlasti sa sobom su donijele i neke pozitivne efekte. Jedan od njih svakako je jači angažman u javnosti osoba koje na različite načine daju svoj doprinos da se stanje sagleda realno i da se ponude adekvatna rješenja.
Jedan od onih koji prednjači u aktivizmu jeste Božidar Proročić, književnik i publicista s Cetinja. On je već s 18 godina bio najmlađi kolumnista u Crnoj Gori nedjeljnika Onogošt, kao i urednik kulturne rubrike s 19 godina. U tom periodu objavio više od 300 autorskih tekstova iz historije, kulture, religije i filozofije književnosti. Kolumnista je više crnogorskih i regionalnih portala i u brojnim drugim publikacijama i časopisima za kulturu i društveno-politička pitanja. Specijalni je savjetnik u Kulturno-ekonomskom centru Azerbejdžana u Podgorici za promociju kulture Azerbejdžana u Crnoj Gori. Govori engleski, italijanski, ukrajinski i ruski jezik, prevodi s ukrajinskog.
Aktivno promoviše i piše o kulturi Ukrajine, Azerbejdžana, njihovoj književnosti u brojnim časopisima i publikacijama, kao i portalima u Crnoj Gori. Objavio je zbirku poezije Jesen pjesnika. Aktivno promoviše i podržava kulturu i književnost Bošnjaka, Hrvata i Albanaca u Crnoj Gori. Nagrađivan je za svoju poeziju. Aktivno radi na povezivanju sjevera Crne Gore s Cetinjem, promotor je mnogobrojnih kulturnih i šahovskih manifestacija za sjever Crne Gore i Cetinje. Nagrađen je od Kulturno-ekonomskog centra Azerbejdžana priznanjem za kulturnu saradnju i povezivanje Azerbejdžana i Crne Gore. Dobitnik je međunarodne nagrade Azerbejdžana “Nurengiz Gunj” za poeziju iz zbirke Jesen pjesnika (2019).
Koautor je sa Seyranom Mirzazadom knjige Istaknute ličnosti Azerbejdžana na crnogorskom jeziku (2021). Prevodi s ukrajinskog jezika, koautor je knjige s Edinom Smajlovićem Krimski Tatari od postanka do progona i nazad (2020), autor je knjiga Gladomor 1932-1933 – genocid nad Ukrajinom (2021), Ukrajinci narod slobode (2022), Katinjski masakr – zločin bez kazne.
Koautor je s dr. Željkom Lovrenčić panorame savremenog hrvatskog pjesništva Razlog za pjesmu i panorame savremenog crnogorskog pjesništva Odlazak u stihove (2020). U koautorstvu s Dijanom Tiganj autor je prve panorame savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore Lirski zinet (2021). S istom autorkom i Seyranom Mirzazadom autor je knjige Savremena književnost Azerbejdžana (2021). Dobitnik je nagrade Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori za jačanje bilateralnih i kulturnih odnosa između Crne Gore i Ukrajine. Pjesme su mu prevedene na azerbejdžanski, ukrajinski, španski i albanski i njemački.
Proročić je član savjeta JU Narodna biblioteka i čitaonica “Njegoš” u periodu od 2018. do 2022, s kojom je osmislio program predstavljanja književnosti, kulture, pisane riječi manjinskih naroda u Crnoj Gori. Za ovaj je period zabilježeno, predstavljeno i medijski propraćeno više od 500 programa.
“U sklopu JU Narodna biblioteka i čitaonica 'Njegoš' predstavljeni su bošnjački, hrvatski, albanski autori. Pomenuta ustanova je posjetila centre za kulturu Rožaje, Bijelo Polje, Plav, Gusinje, Petnjica. Osnovnim školama kao i centrima za kulturu poklonjene su brojne knjige i publikacije. Također, istaknuti pisci, publicisti, prosvjetni radnici, kulturolozi predstavljeni su na Cetinju i na najljepši način učinili smo prijestolnicu, ali i Crnu Goru kulturno bogatijom”, kaže između ostalog Božidar Proročić u razgovoru za Stav.
STAV: Vi ste prisutni u crnogorskim medijima duže od dva desetljeća i kroz svoje djelovanje svjedočili ste mnogim događajima i procesima. Nakon što je Crna Gora izborila nezavisnost 2006. godine njena orijentacija do kobnih izbora 2020. godine bila je prema Zapadu. Koji su vanjski, a koji unutrašnji faktori pogodovali trenutnim blokadama u kojima se nalazi crnogorsko društvo i država?
PROROČIĆ: Crna Gora se sada nalazi na jednoj od istorijskih prekretnica. Njen put, prosperitet i razvoj, ali i ulazak u porodicu EU i evropskih naroda sada je itekako bitno ugroženo. Nakon dolaska stranki prosrpskog bloka uz podršku političke frakcije URA, koju predvodi veoma kontroverzni Dritan Abazović, ugrožen je ustav i ustavni poredak. Institucije sistema ne funkcionišu, pravno nasilje i ustavni puč koji se sprovodi u Parlamentu Crne Gore ovih dana pred očima Evrope su najbolji svjedok toga. Blokiranost Ustavnog suda neizborom sudija, upozorenja Evrope na aktuelnu parlamentarnu većinu očigledno nemaju uticaja niti značaja jer se Crna Gora vodi i uvodi iz građanske sekularne države u teokratsku državu. Spoljni faktori se ogledaju u jakom uticaju Rusije, koja preko svojih eksponenata na prostorima Zapadnog Balkana želi izazvati političku nestabilnost i nemire. Također je dominantan uticaj nacionalističke politike Vučića i Srbije uz zdušnu podršku Srpske pravoslavne crkve kao jedne od poluga u rukama Vučićevog režima. Takozvana parlamentarna većina u Crnoj Gori koja predstavlja eksponent srpske i ruske politike želi da jedno multikulturalno društvo pretvori u teokratski oblik vladavine s dalekosežnim posljedicama.
STAV: Da li su prijevremeni parlamentarni izbori izlaz iz začaranog kruga u kojem se Crna Gora već mjesecima nalazi?
PROROČIĆ: Prijevremeni parlamentarni izbori su jedini izlaz iz postojeće institucionalne i političke krize u kojoj se nalazimo. Izbori bi riješili mnoge političke enigme i paradigme u kojima se sada nalazi Crna Gora. Građanski koncept društva je jedini pravi put za kojeg se građani Crne Gore mogu, moraju i trebaju da izbore. Očigledno dešavanja koja su se na prostorima Zapadnog Balkana odvijala u prethodnim decenijama mnogima nisu bila dovoljan nauk. Evropa i svijet pomno prate što se u tako maloj državi dešava i ako neko misli da će nekim svojim ličnim političkim eksperimentom uspjeti da naruši mir i harmoniju u Crnoj Gori treba da bude itekako svjestan posljedica takve politike.
STAV: Popis stanovništva je jedna od osjetljivih tema. Ako se popis održi i ostvare se prijetnje prosrpskih stranaka, da li je moguća promjena Ustava i poništavanje nezavisnosti Crne Gore?
PROROČIĆ: Popis je jako osjetljiva tema. Pripadnici i predstavnici srpskih ultranacionalističkih partija u parlamentu države spremni su na sve da ostvare svoje mračne ideološke ciljeve koji sežu još od Načertanija Ilije Garašanina, zatim u Memorandumu SANU, a sada na kojima se bazira ideja o Velikoj Srbiji. Svi mi dobro znamo da je takva politika dovela do ratova i raspada ondašnje Jugoslavije, ali ne samo do toga već i do najvećih zločina, genocida, razaranja iza kojih se krila ideološka pozadina i floskula (Srbi svi i svuda i ideologije krvi i tla). Vjerujem da svijet ne bi dozvolio novo prekrajanje mapa na Balkanu. Tako i ideja koja pod imenom Otvoreni Balkan predstavlja udaljenje od evropskih puteva integracija i vrlo opasnu i pogubnu političku manipulaciju.
STAV: Bošnjaci su treći narod po brojnosti u Crnoj Gori koji je nažalost izložen negativnim procesima fragmentacije, što se vidi kroz dva zadnja popisa stanovništva. Kako obnoviti i afirmisati bošnjački identitet u cilju jačanja stabilnosti Crne Gore?
PRORČIĆ: Bošnjaci su pored toga i jedan od konstitutivnih naroda Crne Gore. Nažalost, kroz mnogobrojne istorijske procese su prešli težak put od stradanja, ratova, preko izolacije i progona do odlaska na brojnim i neizvjesnim muhadžirskim putevima na novim karavanskim stazama Evrope. Bošnjaci prije svega moraju da sačuvaju svoj maternji (bosanski) jezik, običaje, kulturu, prelijepu književnu i folklornu baštinu koja je našu Crnu Goru nebrojeno puta obogatila kroz čitavu istoriju. Kod izvjesnog broja pripadnika vašeg nacionalnog bastiona postoji problem s definisanjem sopstvenog identiteta. Taj na svu sreću manji dio iz raznoraznih interesa se nažalost osjeća, ali i piše drugačije od onoga što zaista oni jesu. Mlađe generacije su u svakom društvu nosioci prosperiteta i napretka jednog naroda pa tako i bošnjačkog. Institucije sistema u Crnoj Gori kroz različite oblike i programe kulturne saradnje pružaju Bošnjacima tu mogućnost da sačuvaju i jačaju taj itekako važan segment nacionalnog identiteta. Bošnjaci zajedno s Albancima, Hrvatima i drugim manje brojnim narodima predstavljaju samo jedan u nizu dragulja u kruni Crne Gore i jednu od najljepših i najreprezentativnijih zajednica multikulturalnog i građanskog društva.
STAV: Koliko su izazovi s kojima se suočava Crna Gora slični stanju u Bosni i Hercegovini i na Kosovu u kontekstu destruktivnog utjecaja Beograda na regiju?
PRORČIĆ: Destruktivni uticaj iz Beograda nije se promijenio ni za jedan procenat od politike koju su vodili ne samo od devedesetih godina prošlog vijeka već više od dva vijeka. Evidentno je u Bosni da jedan političar poput Dodika stalno prijeti novim podjelama, razdorima i destrukcijama. Narod koji veliča najveće ratne zločince poput Karadžića i Mladića, ali i brojne druge koji su samo za genocid u Srebrenici dobili više od 600 godina zatvora, nije spreman da se iskreno pokaje i izvini, on ne može ni imati svijetlu budućnost. Te prijetnje nad Bosnom nažalost i dalje ostaju i, što je još gore, opstaju. Nemiri na Kosovu, podizanje tenzija u Crnoj Gori je davno prepoznata politička matrica srpskog nacionalšovinizma u kojima je prisutno nažalost stalno zveckanje oružjem. Srbija onakva kakva je sada ostat će usamljena i odbačena od savremenog svijeta. Graditi svoju državu na mržnji prema drugima je opasan put koji ih može odvesti kao mnogo puta u najmračnije vrtloge novije istorije.
STAV: Kako poboljšati saradnju zdravih društvenih elemenata u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i drugim državama, a koji nisu skloni romantičarskom ili jugonostalgičarskom razumijevanju stanja?
PROROČIĆ: Mnoge države Evrope mogu i nama u Crnoj Gori i vama u Bosni da budu svijetli primjer razvoja multikulture. Nedavno sam se vratio sa XII Dana bošnjačke kulture u Luksemburgu. Jedan podatak mi je privukao pažnju: na području tako male države živi čak 160 pripadnika različitih nacionalnih zajednica. Svi oni poštuju jedni druge, uvažavaju međusobne razlike i grade jedno društvo jednakih šansi. Mi u političkom i građanskom smislu treba da stvorimo jaki građanski front u kome će biti pripadnici svih naroda koji žele savremenu i modernu i Crnu Goru i Bosnu. To je naša moralna obaveza, zbog svih prošlih, ali prije svega onih budućih generacija prema kojima imamo obavezu. Stvaranje širokog građanskog fronta je jedini način da se zaustave mračne sile i imperijalističke pretenzije velikosrpske politike. Samo na takav način znat ćemo da zaštitimo sve naše nacionalne bastione i da idemo ka evropskim integracijama koje su toliko važne i vama i nama.
STAV: Područje Vašeg istraživanja je i Ukrajina. Kakve su sličnosti između ruske agresije i negacije identiteta Ukrajine sa srpskim nacionalizmom?
PROROČIĆ: Objavio sam, preveo i priredio više knjiga o Ukrajini. Imperijalizam ruske i srpske politike je evidentan, to se posebno ističe u negiranju identiteta, jezika, nacije, države. Rusija, koja je okupator u Ukrajini, predstavlja prijetnju miru u svijetu. Što se tiče srpskog nacionalizma, on predstavlja kancerogenozno tkivo politički oboljele Srbije. Sve se svodi na dvojicu vođa, to jest dvojicu takozvanih lidera Putina i Vučića. Oni jesu lideri, ali nažalost lideri koji žive na mitomaniji i prošlosti srednjeg vijeka inkvizitora, vječito tragajući za “novim žrtvama” koje će položiti na lomaču XXI vijeka kako bi zadovoljili svoju stalnu žeđ za dominacijom i afirmacijom “srpskog i ruskog sveta”.
