Nesrazmjerno povećanje temperatura usred zime dovelo je do rekorda u većem dijelu Evrope, od Danske do Češke ili Bjelorusije. Tehnički, ne radi se o toplinskom valu, pojavi koja se do sada mogla dogoditi samo ljeti, ali u gradovima poput Pariza moguće je hodati u laganom kaputu, sjediti na terasi i popiti kahvu, kao da ste u Napulju ili Barceloni. No, iako se to može činiti kao blagoslov, promjena vremena ne prestaje biti novi razlog za zabrinutost zbog klimatske krize s važnim implikacijama za selo ili ekosisteme.

Osam evropskih zemalja 1. januara oborilo je najviši temperaturni rekord za ovaj mjesec: Lihtenštajn s 20 °C; Češka, s 19,6 °C; Poljska, s 19 °C; Nizozemska, sa 16,9 °C; Bjelorusija, sa 16,4 °C; Litvanija sa 14,9 °C; Danska, s 12,6 °C; Latvija, s 11,1 °C. Popis je sastavila stranica Geoclimat.

Prosječna temperatura porasla je u Francuskoj za 8° iznad normale 31. decembra. U Njemačkoj je meteorološka stanica na berlinskom aerodromu Tempelhof istog dana zabilježila temperaturu od 17,9 °C, gotovo dva stepena više od prethodnog rekorda postavljenog 1977. godine. U Bilbau je termometar dosegnuo 25,1°, sedam desetinki više od onoga zabilježenog prije samo godinu dana. A Varšava je s 19 °C na Novu godinu nadmašila prethodni ovomjesečni maksimum za 5,1 stepen.

"Vrlo je zapanjujuće i nije normalno da zemlje koje su na mnogo višim geografskim širinama i bliže izvoru hladnoće kao što je Sibir bilježe rekordne temperature za januar", tvrde meteorolozi.

Rekordi se, po svojoj prirodi, obično ruše za desetinke i rijetko, no posljednjih desetljeća bilježi se vrtoglav porast i veća silina. Jedna je stvar pobijediti za jedan stepen, a potpuno druga je kada temperatura bude viša za pet.

Direktan uzrok ovog neuobičajenog porasta temperatura je "ulazak vrlo tople suptropske zračne mase koja se uzdigla do vrlo visokih geografskih širina na evropskom kontinentu, nošena vjetrovima s juga", objašnjavaju meteorolozi i jasno je da ovakve temperature nose pečat klimatskih promjena. "Atmosfera je natopljena stakleničkim plinovima", dodaju meteorolozi. “Ne samo da rastu prosječne temperature, već se mijenjaju i vremenski obrasci koji toplinske valove čine snažnijima i češćima. Ono što je prije bila toplina sada je toplinski val, a ono što je bio toplinski val sada je ekstremni toplinski val.”

Za mnoge ljude u Evropi trenutno vrijeme više je korisno nego neugodno. Temperatura je ugodna. Možete prošetati gradovima u kojima je u ovo vrijeme bilo preporučljivije zatvoriti se kod kuće ili izaći na vrelo sunce. No, iako ovaj izniman porast temperatura nije toliko zastrašujući kao ljeti, kada ljudi ginu i požari se šire, ove goleme anomalije imaju ozbiljne posljedice za poljoprivredu i biološku raznolikost.

Brutalne anomalije viđene su u najman je 15 zemalja. Da se ovakvo vrijeme to dogodilo usred ljeta, govorili bismo o 43 ili 44 °C u Njemačkoj i Poljskoj, odnosno 40 °C u Bjelorusiji, te Nizozemskoj i Belgiji. To bi uzrokovalo stotine smrtnih slučajeva.

U geopolitičkom kontekstu ova topla epizoda ima neke pozitivne učinke. Prije samo nekoliko sedmica, zemlje poput Francuske pripremale su planove za nepredviđene situacije za moguće nestašice energije zbog ledene zime; sada Evropljani mogu smanjiti potrošnju grijanja i račune za energiju na nekoliko dana. U Ukrajini rastuće temperature daju mali predah stanovništvu koje je iscrpljeno ruskim bombardiranjem i nestankom struje zbog čega milioni ostaju bez grijanja. Problemi su na selu i u prirodi ali postoje i drugi ekonomski učinci: tokom božićnih praznika polovina francuskih skijališta zatvorena je zbog nedostatka snijega.

Ipak, najgore je prošlo, smatraju stručnjaci. "Vrhunac se dogodio 31. decembra", pojašnjavaju: "Ali nastavit ćemo s visokim temperaturama do sredine januara.“ Na pitanje kakav će biti ostatak zime odgovaraju: "Skup sezonskih modela predviđanja i dalje ukazuje na zimu koja je toplija od normalne."